Jump to content

Васкрс и забрана кретања

Оцени ову тему


Препоручена порука

пре 12 минута, jovanstanic рече

neki drugi koji su terali "nedostojne" verne od pričešća sada ih teraju da se pričešćuju uprkos apelima sopstvene Crkve, neki treći koji (osim retkih izuzetaka) verne nikad ništa nisu pitali sada ih pozivaju jer se bez njih ne može.

bravo Jovane! za sve a ovo citirano je "bingo"!

obrazov_zpsdsretmxk.jpg

"Верујем Господе, помози мом неверју"

"О жено, велика је вера твоја, нека ти буде како хоћеш"

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 минут, Вукашин рече

То са причешћивањем је био добар повод да се још једном пљуне на Цркву, а нажалост и многи верници су се примили.

Nažalost je što nismo pokazali dovoljno mudrosti kao u ZHiP Eparhiji...

porukom-dobrote-nahrani-gladnog.thumb.jpg.e6722ef9e536dc201ac006f5bb88acb0.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Управо сада, Desiderius Erasmus рече

Nažalost je što nismo pokazali dovoljno mudrosti kao u ZHiP Eparhiji...

pa ti onda idi dole pa..!!!!!

Ccccc

 

obrazov_zpsdsretmxk.jpg

"Верујем Господе, помози мом неверју"

"О жено, велика је вера твоја, нека ти буде како хоћеш"

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 22 минута, Desiderius Erasmus рече

Nažalost je što nismo pokazali dovoljno mudrosti kao u ZHiP Eparhiji...

Ima ona "sakrij grehe brata svoga", a stvarno se ne radujem kavgama u Crkvi...ali posto su se neki vec postarali da to ide po netu, dakle vec je javna tajna, evo i ovde, jer ovde su najnormalniji ljudi (nadam se) koliko-toliko crkveni i sa razumevanjem i dozivljajem Crkve....svadja vl. Atanasija i igumana iz Tvrdosa....naravno uz zvocanje nase popadije (ajde sto se ljudi prerece, ljudi su a veliko j eiskusenje, ali kad zena ko djavo zvoca u tako bolnim trenucima).

Pokazuje najbolje, pored svih teoloskih nesuglasica, pored razlicitih, ajde, ikonomija od pomesne do pomesne i na lokalu...kako smo zateceni.

 

Vidovdan je preneo, ko zna ko je snimio....neko ko je priisustvovao, a opet naslov govori da mu nije krivo radi nemilog dogadjaja.

Ne valja nam ljudi pos'o, nikako! Vise se ni u Crkvi ne zna ko je stariji. Udarila pamet nad pamet. Popovi po medijima "ribaju" patrijarha i Sinod. Episkopi podmecu po medijima jedni drugima, optuzbe u vrhu jeedni na druge, polemike po bezboznickim medijima....odluke svako za sebe i po svom nahodjenju...neka nam je Bog u pomoc....nikako nam ne valja posao.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Што се тиче одређених дешавања у епархији Захумској, на Поукама се тиме нећемо бавити.

Хвала на разумевању.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

... То је био Он који је због нас и у ад отишао – да би све отуда извео.
Није због храмовних светиња Христос умирао. Чак ни за сам храм као такав. Он је умирао за те живе људе који данас стоје у храмовима.
ПРОТОЈЕРЕЈ ПАВЕЛ ВЕЛИКАНОВ – О ТОМЕ ДА СУ ЖИВИ ЉУДИ СКУПЉИ ОД ОБРЕДА
Где је нестала у нашем црквеном животу та карактеристична црта апостола Павла – бесконачно поштовање слободе других људи? Слобода да се буде не такав каквим би ми њега (другог) хтели видети. Хоће да једе – нека једе у Господу. Неће, већ хоће да пости – да, ради Бога, све је Њему, све у Његову славу! Зашто апостол није размишљао да састави «инструкције дужности хришћана» са обавезним квачицама о испуњењу. Зашто је код њега све тако широко, пространо – а не скучено! – и са великом људском добротом?
Бог није позоришни реквизит. Према томе, Њему није потребно наше «опслуживање» - зато што Он свакога од нас «опслужује»: храни, негује, обасјава сунцем, да и уопште сва бића у Својој Десници држи. То је био Он који је због нас и у ад отишао – да би све отуда извео.
Није због храмовних светиња Христос умирао. Чак ни за сам храм као такав. Он је умирао за те живе људе који данас стоје у храмовима.
Коронавирус: тест на любовь к ближнему
Протоиерей Павел Великанов — о том, что живые люди дороже обряда
Протоиерей Павел Великанов

preuzeto sa Crkva.net

''Старајте се да имате љубав. Иштите свакодневно од Бога љубав. Заједно са љубављу долази сво богатство добара и врлина. Волите, да бисте били вољени од других.''
(Св.Нектарије Егински)

ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надам да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 4 часа, jovanstanic рече

U tom kontekstu pitam se: Šta to tačno znači organsko učešće na liturgiji naspram (samo) intelektualnog (preko medija)?

To je ovo :

PRAVOSLAVLJEDIJALOGLJUBAVI.BLOGSPOT.COM

1. Како мудар постаје мудрији узевши (неки) повод, и како праведан учећи се напре- дује у знању, сагласно са божанском изреком то си ти...

...Јер чувши ме једанпут како ја, узгред и укратко, колико је било могуће, излажем нека дивна тајанствена и веома поучна тумачења која је причао неки велики Старац уистину мудар у божанским стварима, ο светој Цркви и свештеном сабрању које се у њој врши ...

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Цитат

Pred građanima čitave Srbije je, po svemu sudeći, najduži policijski čas otkad traje borba sa koronavirusom - pravoslavni Vaskrs sledeće nedelje dočekaćemo u kućama, a razmatra se i moguća zabrana kretanja već od četvrtka od 17 sati do ponedeljka u pet ujutru, saznaje Kurir od izvora bliskog kriznom štabu.

Изгледа катанац и на Велики Петак.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 12.4.2020. at 1:09, Срђан Шијакињић рече

@Bokisd Потпуно невезано за ову нашу ситуацију (и ја бих волео, ако је могуће да будемо сви разумни и придржавамо се мера, да буду литургије, наравно), ова прича са кугом ми не звучи ни инспиративно ни охрабрујуће, нити мислим да треба да се угледамо данас на њу. Прича ми је тужна и дирљива јер видим толике људе који не знају шта им се дешава и како то да спрече, већ раде једино што могу у тој ситуацији и моле се свом Богу. Бог их, све у свему, из неког разлога није услишио, пошто је умро негде сваки трећи човек који је тада живео. Тешка прича... 

Dobro, moze da bude tuzno i jeste, tolika patnja, nismo ni svesni sta su prolazili tada ljudi sa tolikim stradanjima i smrcu oko sebe.

Ali, mislim da ima tu jos nekih perspektiva. Jeste svi se mole Bogu, ali da li je je bas lako sad u jednoj takvoj situaciji da se covek moli Bogu javno, napolju, u gradu Damasku gde medju ljudima vlada kuga i smrt i prenosenje zaraze i bolesti. Mogli su i u nekoj kucnoj varijanti da se svi mole za pomoc i milost Boziju. Ali su ipak vecina vernika izasla naulice i u litije i procesije i posle na sluzbe i na taj nacin se molila Bogu. Na primer, u doba tkz.Justinijanove kuge sredinom 6.veka, koja je takodje bila razarajuca kao i ova Black Death u Damasku, u Konstantinopolju su se ljudi zatvorili u kuce i samo ko je morao da bude napolju je izlazio (iako po tim izvorima deluje i da su crkve bile otvorene) i izgleda da nisu bile bas javne litije i molitve kao u Damasku koji je slicno postradao od kuge.

Ovi tamo onako, ovi u Damasku ovako i to je tako. Pa, recimo sredinom 19.veka u Moskvi takodje neka epidemija i sv.Filaret Moskovski predvodio gradsku litiju i molitvu Bogu za spas od stradanja i nevolja. Da ne pricamo o vremenu sredinom 3.veka kada je u Aleksandriji takodje harala kuga i kada su hriscani vernici i cak i svestenici odlazili medju zarazene kugom koji su bili izdvojeni u nekim izolacijama i lecili ih u Hristu, i onda na kraju i sami zajedno sa njima umirali od iste bolesti. I, sv.Dionisije Aleksandrijski koji je tada bio na celu crkve je takve hriscane svrstao u mucenike. Ocekivano je da su i crkve bile otvorene i da se sluzilo u Aleksandriji jer bilo je eto i svestenika i vernika koji su zeleli da budu u crkvi i pored svih opasnosti.

Koja je poenta ? Pa, da je uvek kroz istoriju bilo takvih hriscana i svestenika koji su svojom licnom verom i zeljom hteli da budu u crkvi i da sluze crkvi i pored raznih spoljasnjih opasnosti kao sto su na primer, gonjenja, bolesti i epidemije. I, zar nije ocekivano da bude takvih slicnih ljudi i danas u crkvi . Sto vidimo i da ima i to je neka realnost. I, sad, drugo je, da ipak u ovim vremenima koja su takva kakva jesu, treba i jos malo da se kao crkva prilagodimo ili ikonomisemo u odnosu na spoljasnje stvari tj. na drzavu, ali i u medjusobnim unutrasnjim odnosima.

Tako da, za mene licno ove istorijske stvari koje se ticu crkvenog zivota su lepi primeri vere i poucne price kako su se hriscani pokazivali u tim nekim teskim zivotnim trenucima. Zato valjda imamo i zitija svetih u kojima mozemo da nadjemo prave primere vere i zivota koje mogu da nam budu na tu neku nasu pouku i utehu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 38 минута, Bokisd рече

Dobro, moze da bude tuzno i jeste, tolika patnja, nismo ni svesni sta su prolazili tada ljudi sa tolikim stradanjima i smrcu oko sebe.

Ali, mislim da ima tu jos nekih perspektiva. Jeste svi se mole Bogu, ali da li je je bas lako sad u jednoj takvoj situaciji da se covek moli Bogu javno, napolju, u gradu Damasku gde medju ljudima vlada kuga i smrt i prenosenje zaraze i bolesti. Mogli su i u nekoj kucnoj varijanti da se svi mole za pomoc i milost Boziju. Ali su ipak vecina vernika izasla naulice i u litije i procesije i posle na sluzbe i na taj nacin se molila Bogu. Na primer, u doba tkz.Justinijanove kuge sredinom 6.veka, koja je takodje bila razarajuca kao i ova Black Death u Damasku, u Konstantinopolju su se ljudi zatvorili u kuce i samo ko je morao da bude napolju je izlazio (iako po tim izvorima deluje i da su crkve bile otvorene) i izgleda da nisu bile bas javne litije i molitve kao u Damasku koji je slicno postradao od kuge.

Ovi tamo onako, ovi u Damasku ovako i to je tako. Pa, recimo sredinom 19.veka u Moskvi takodje neka epidemija i sv.Filaret Moskovski predvodio gradsku litiju i molitvu Bogu za spas od stradanja i nevolja. Da ne pricamo o vremenu sredinom 3.veka kada je u Aleksandriji takodje harala kuga i kada su hriscani vernici i cak i svestenici odlazili medju zarazene kugom koji su bili izdvojeni u nekim izolacijama i lecili ih u Hristu, i onda na kraju i sami zajedno sa njima umirali od iste bolesti. I, sv.Dionisije Aleksandrijski koji je tada bio na celu crkve je takve hriscane svrstao u mucenike. Ocekivano je da su i crkve bile otvorene i da se sluzilo u Aleksandriji jer bilo je eto i svestenika i vernika koji su zeleli da budu u crkvi i pored svih opasnosti.

Koja je poenta ? Pa, da je uvek kroz istoriju bilo takvih hriscana i svestenika koji su svojom licnom verom i zeljom hteli da budu u crkvi i da sluze crkvi i pored raznih spoljasnjih opasnosti kao sto su na primer, gonjenja, bolesti i epidemije. I, zar nije ocekivano da bude takvih slicnih ljudi i danas u crkvi . Sto vidimo i da ima i to je neka realnost. I, sad, drugo je, da ipak u ovim vremenima koja su takva kakva jesu, treba i jos malo da se kao crkva prilagodimo ili ikonomisemo u odnosu na spoljasnje stvari tj. na drzavu, ali i u medjusobnim unutrasnjim odnosima.

Tako da, za mene licno ove istorijske stvari koje se ticu crkvenog zivota su lepi primeri vere i poucne price kako su se hriscani pokazivali u tim nekim teskim zivotnim trenucima. Zato valjda imamo i zitija svetih u kojima mozemo da nadjemo prave primere vere i zivota koje mogu da nam budu na tu neku nasu pouku i utehu.

Па да, имамо те неке две перспективе. Једна је да је вера већа од живота у највећој могућој мери, дотле да се од редовне праксе не одступа ни по коју цену. Према том мишљењу (или боље осећању), чак ни привремена прилагођавања нису прихватљива и боље је умрети него одустати од службе. Та перспектива свакако има вредности и примамљива је и доследна - ако су вечност и Бог толико већи од пролазног живота, ако је то коначни циљ и ако је овај живот према том циљу у крајњој линији небитан, онда ни цео живот овоземаљски није вредан ни најмањег уступка који се тиче Бога.

Према другој перспективи и овоземаљски живот има вредности сам по себи и Богу не смета да се трудимо да га проживимо што дуже и квалитетније, па по цену да модификујемо наш однос према Њему, прилагођавајући се околностима, све док Га се суштински не одричемо. Ова перспектива, ако ћемо искрено, подразумева да литургија није нешто што је важније од овоземаљског живота, у смислу да се може и пропустити неколико литургија и причешћа, без неких духовних последица. Да се може бити у заједници са Богом и богоугодан и под тим условима и да нам је Бог дао разум да се сами побринемо и заштитимо од овоземаљских опасности, те да ризикујемо само кад немамо другог избора. Само онда када је то неопходно да не бисмо прекршили заповест љубави према Богу (нпр. ако нам неко тражи да Га се одрекнемо) или ближњем, за кога ризикујемо свој живот. 

Кад се удубим, имају смисла обе перспективе, само нема смисла кад смо искључиви и тиме уносимо лошу енергију. 

Et cognoscetis Veritatem et Veritas liberabit vos.
"Овако вели Господ : ево, што сам саградио ја разграђујем, и што сам посадио искорењавам по свој тој земљи. А ти ли ћеш тражити себи велике ствари? Не тражи..." Јер. 45, 4, 5.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Пре сат времена, Срђан Шијакињић рече

Према другој перспективи

Sve si lijepo objasnio, ukazujuci da su ljudi za vrijeme kuge molili, skupljali na litijama, u nadi da ce ih stici zdravlje, sta su drugo mogli usred posasti koju nisu razumeli. I nisu bili usliseni jer trecina ih pomre. Oni su se molili za ozdravljenje jer je to jedini nacin preostao. Nisu to radili iz gordosti, nego iz ocaja.

Ovi danasnji duhovni bilderi imaju sve na gotovo, kakva je bolest u pitanju i sta treba raditi da bi stiteci sebe zastitio drugoga. I nece da slusaju nego rade po svom preuznose se. 

Bog nije uslisio one kojima je molitva bila jedina nada, koji nisu prkosili bolesti. Ovima je danas dostupan medicinski priručnik i sve kako se treba cuvati, misle da ce biti usliseni prkoseći bolesti. Sve je to za jednu epitimiju. 

 

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 8 часа, Срђан Шијакињић рече

Према другој перспективи и овоземаљски живот има вредности сам по себи и Богу не смета да се трудимо да га проживимо што дуже и квалитетније, па по цену да модификујемо наш однос према Њему

Ma, čak se i ne traži da modifikujemo odnos prema Njemu. Traži se samo da se nekoliko nedelja molimo u kući (kao prvi hrišćani) umesto u Crkvi, i da, ako hoćemo da se pričestimo, zovnemo sveštenika u kuću. I sve to zarad dobrobiti naših bližnjih i društva uopšte.

A prave tragediju od toga taman k'o da neko hoće da ih baci u arenu sa lavovima. I to isti ovi koji cepaju haljine na sam pomen nekog drugačijeg načina pričešćivanja.

U najgorem su položaju tu sveštenici. Oni ne mogu da pričešćuju drugačije ako im se ne kaže sa vrha. I zbog toga ne smeju više da drže službe ispred Crkve jer će neko da ih snimi kako pričešćuju istom kašičicom, i opet će biti skandal u javnosti (i onda u sred pandemije moraju da uvedu pastvu u zatvoren prostor). Vladike, opet, bi možda i propisale drugačiji način pričešćivanja (kao u ZHiP Eparhiji), ali ne smeju od vernika, jer će da se stvori pet novih "katakombnih" organizacija. A vernici bi možda i shvatili da kašičica nije toliko bitna, da ih deo teologa ne pumpa kako bi odustajanje od kašičice bilo ravno izdaji Hrista.

I tako...

porukom-dobrote-nahrani-gladnog.thumb.jpg.e6722ef9e536dc201ac006f5bb88acb0.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 36 минута, Desiderius Erasmus рече

Ma, čak se i ne traži da modifikujemo odnos prema Njemu. Traži se samo da se nekoliko nedelja molimo u kući (kao prvi hrišćani) umesto u Crkvi, i da, ako hoćemo da se pričestimo, zovnemo sveštenika u kuću. I sve to zarad dobrobiti naših bližnjih i društva uopšte.

A prave tragediju od toga taman k'o da neko hoće da ih baci u arenu sa lavovima. I to isti ovi koji cepaju haljine na sam pomen nekog drugačijeg načina pričešćivanja.

Reći će neki da nije umesan izbor, ali mislim da jeste - lepo kaže Sv. Pavla da ako jelo tvoje sablažnjava brata tvoga nemoj da jedeš. Naravno, to je drugi kontekts i Sv. Pričešće nije neko obično jelo, nego Telo i Krv GIH, ali mora se uzeti ova perspektiva u obzir:

  1. Mi živimo u sekularnom društvu, gde je masa ljudi ateistički nastrojaena, ili su malovernu.
  2. Država se bori protiv pošasti i donela je mere za sve gradjane.
  3. Nem ani govora da je država donela te mere da bi proganjala Crkvu i hrišćane, naprotiv, imamo orkestriran napad na Crkvu da šuruje sa državom i obrnuto - dakle otpada taj argument.
  4. Ako je već takvo stanje, koje je potpuno neovisno od hriščanskih običaja, onda su hrićšani i Crkva DUŽNI da poštuju odluke države radi dobrobiti celokupnog društva i svih gradjana, jer ovde možemo parafrazirati Sv. Pavla i reći: ako način jela i okupljanja nas sablažnjava braću našu - još ako ih dovodimo u opasnost - ajde da ne jedemo dok ovo ne prođe.
  5. I ne manje važno, Sv. Pričešče ma koliko nama značilo, a znači nam, nema rok trajanja jer je za Boga jedan dan kao hiljadu godina i obrnuto. Primer je Sv. Marija Egipćanka.
  6. Dakle, kao i uvek, i ovde je nečastivi ubaci zamku u polemici često svađama - najbolji primer je kavga vl. Atanasija i ljudi u Hercegovini - kada se Svetinja stavlj au ravan forme, u kontestu problematike, a suština se zapostavlja. NIJE tačno da će neko igubiti dušu ako se NE pričesti ili ako NE dođe na Službu i to onda kada Crkva Hristova daje blagoslov za to!
  7. Može biti tačno SAMO onda ako je Crkva Hristova krenula stranputicom a pravoslavno ispovedanje vere spalo na one ljude koji se protive Blagoslovu Crkve Hristove - među kojima je i popadija sa Pouka.

Dakle, ne mešajmo babe i žabe, jer nema govora da se ovde radi o ikavom progonu ili smišljenom delovanju protiv Crkve. Ovde mora da važi "podajte Bogu Božije, a caru carevo"! Da li će car uslišiti apel i molbe Crkve, te iznaći neke olakšavajuće modele za hrišćane to je druga stvar. ČAK, ako to car i uradi, onda hrišćani MORAJU da znaju i uzmu u obzir, da se takvim snishođenjem oni stavljaju u povlašćeni položaj u odnosu na druge, neverujuće ljude. Osim toga, onda i vernici drugih religija imaju puno pravo da traže isto, a to već potpuni izbija državi iz ruku mogućnost da upravlja krizom. Ma šta mi mislili o krozi i o tome kako država upravlja njome - budimo objektivni u postavljanju perspektiva i stanovišta sa kojih polemišemo/diskutujemo/kritikujemo!

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

15 hours ago, jovanstanic said:

Dakle, verovatno se pod organskim učeščem misli na fizičko prisustvo vernika (naspram "prisustva" preko medija).

Не знам шта је органско, нит шта је интелектуално присуство. Ал знам да присуство преко медија не постоји, ако при том мислиш на ТВ као медиј. Као што се не присуствује ни утакмици, ако је гледамо на ТВ, тако не може да присуствује ни Богослужењу.

Ако погледам прошлогодишњу Литургију за Васкрс, дал ја на њој учествујем? Ако учествујем, онда је ТВ машина за путовање кроз време и простор :)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 24 минута, Ćiriličar рече

Da li će car uslišiti apel i molbe Crkve, te iznaći neke olakšavajuće modele za hrišćane to je druga stvar. ČAK, ako to car i uradi, onda hrišćani MORAJU da znaju i uzmu u obzir, da se takvim snishođenjem oni stavljaju u povlašćeni položaj u odnosu na druge,

Da je ovo tačno potvrđuje i:

Screenshot_153.jpg

Dakle, mi imamo jedno stanje u društvu koje se ne tiće samo hrišćana. Mere koje je donela država važe za SVE (na stranu neke sitne mućke)! Ako mi hrišćani tražimo neki povelščeni položaj i snishođenje onda treba da zahvalimo I državi za to I drugim ljudima koji će zbog snishođenja nama biti u podrđenom položaju u odnosu na nas.

Ja koliko znam, hrišćani nikad nisu težili tome da budu u nadređenom položaju u odnosu na druge. Nego su prestajali jesti ako su sablažnjavali druge i prekidali post ako im neznabožac, iz ljubavi, ponudi mrsno jelo!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Креирај ново...