ВИЛМА Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 greengrin Покушавам да што више гледам позитивно на све лоше што ми се дешава, и морам рећи да ми се такав угао гледања свакако више свиђа од самосажаљевања. Дефинитивно је кључ у томе како посматрамо, тј. доживљавамо оно што нам се дешава greengrin Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
emilija Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 Pa ja sam dosla ovde po savete a raspricala se k'o na derbiju, izbacice me s foruma. Samo pre nego sto odem Magdaleni da kazem da obavezno procita i jednu svetovnu knjigu koja opisuje bas nase stanje i na predivan nacin objasnjava kako sve to prevazici (inace verujem samo u svetootacka misljenja i ovo je jedini izuzetak jer svuda oko nas su zamke koje ti trenutno pomognu a onda bace jos u gore stanje) Maksvel Molc -" Psihokibernetika" laka je, uzivacesh greengrin greengrin Покушавам да што више гледам позитивно на све лоше што ми се дешава, и морам рећи да ми се такав угао гледања свакако више свиђа од самосажаљевања. Дефинитивно је кључ у томе како посматрамо, тј. доживљавамо оно што нам се дешава greengrin -------------------------------------------------------------------------------------------------------- pa lepo kazhe Otac tadej "Kakve su ti misli, takav ti je zivot" neverovatna je moc nasheg uma da sami izaberemo taj ugao gledanja na stvari. Kad su ga pitali - pa kako da izbegnemo misli, ako bas nista ne pomaze on kaze "PEVAJ" koristi sve sto cujesh, naucish, procitash, satiri svim sredstvima i uz pomoc Gospoda bice mnogo vise svetlih dana, veruj:) Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Srdjan Kotur Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 Srdjane dragi, dozvoljavaju mi godine (ako ne iskustvo) da rechem koju na tu temu. Nesigurni smo zato sto ne prihvatamo sebe takvi kakvi jesmo. U drustvu nekoga ko nam se svidja sve snage utrosimo na osluskivanje sta bi se toj osobi dopalo i izvlacimo samo to iz sebe uz strahove da li smo pogodili? I stalno napeti da li cemo joj sobom udovoljiti a to ne moze nikako jer ne prezentujemo SEBE nego onu sliku o sebi kakvu mislimo da ce joj se dopasti. (al zamrsih:)))) Okrenesh sve kako treba, pogledash u svoje vrline i mane otvoreno i (posto osecam da imash puno vrlina) prezentujesh se odmah bas takav kakav jesi, trudeci se da mane ispravish i saleci se na njihov racun. greengrin greengrin greengrin Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Анастасија Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 Slažem se sa Magdom,ali mislim da je ključi u tome da se izađe iz tog grča "šta drugi ( okolina,prijatelji,rodbina,roditelji očekuju od nas ),ta očekivanja koja mi veoma često nesvesno prihvatamo i želimo da im udovoljimo,dovodi do emotivne iscrpljenosti,strahova i osećaja krivice,koja nam razara unutrašnjost duše i uma.Najčešće strahovi potiču od toga" da li smo ipunili očekivanja koja drugi imaju u odnosu na nas" i toga da li ćemo imati osećaj krivice koja će nas mučiti."Da li sam detetu dobar roditelj?Da li ispunjavam očekivanja,koja moja deca imaju od mene?,Da li sam dobro ispunio-la očekivanja svojih roditelja?..." Taj grč je strašan,naročito kod ljudi koji su veoma osetljivi i "osećaju"ono što je većini"neosetljivo",mada ima tu dosta do vaspitanja i onoga što smo poneli iz detinjstva.Oprostite ja upadoh,li najviše zbog moje Magde...mada ne znam da li sam nešto pomogla... greengrin “There are four questions of value in life... What is sacred? Of what is the spirit made? What is worth living for, and what is worth dying for? The answer to each is the same. Only love.” Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
ВИЛМА Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 Анчи, драга, како то мислиш да си овде упала ? greengrin greengrin greengrin Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Анастасија Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 Анчи, драга, како то мислиш да си овде упала ? greengrin greengrinPa nisam mislila da se oglašavam,ali pošto videh tebe ovde greengrin morala sam.Imala sam jezive strahove godinama ni sama ne znam od čega sve...ali zaista Bogu hvala,kad čovek sebe prihvati,ali zaista prihvati kao nesavršeno biće,sklono i grehu i padu ( što ne znači da ne treba da se trudi da se ispravlja uz Božiju pomoć ),onda tek dolazi olakšanje i prestanak strahova...pa i sama mogućnost ispravljanja samog sebe. “There are four questions of value in life... What is sacred? Of what is the spirit made? What is worth living for, and what is worth dying for? The answer to each is the same. Only love.” Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Srdjan Kotur Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 Anči-dobrodošla! Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Анастасија Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 greengrin greengrin Bolje vas sve našla greengrin “There are four questions of value in life... What is sacred? Of what is the spirit made? What is worth living for, and what is worth dying for? The answer to each is the same. Only love.” Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Анастасија Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 A evo i jedna prigodna pjesmica da se zagrejete i don't scare! greengrin greengrin “There are four questions of value in life... What is sacred? Of what is the spirit made? What is worth living for, and what is worth dying for? The answer to each is the same. Only love.” Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
JESSY Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 Емилија, нема шта да се дода твојим речима... mocart klapklap рекла си праве ствари и сугурно ће бити многима на корист... prstgore Анастасија, такође ekstra Магдалена, ја сам већ одавно приметила да теме овог типа , или сличне ,нису баш интересантне нашем форуму и ја се чудим... eheeeej ...али . зато је ту наша Милева, која увек учествује и саосећа са другима.. браво за Милеву! ''Старајте се да имате љубав. Иштите свакодневно од Бога љубав. Заједно са љубављу долази сво богатство добара и врлина. Волите, да бисте били вољени од других.''(Св.Нектарије Егински) ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надам да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Зорица екс Милева Написано Децембар 29, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 29, 2010 Moja draga seja. Sestra Emilija je zaista revnosna i to je zaista za svaku pohvalu, želja da se nekome pomogne je zaista vidljiva, i nema potrebe da se brine - neće je izbaciti sa foruma, svako ima pravo da piše šta god smatra da je ispravno sve dok ne vrijeđa druge, i zato ja imam samo da confused klapklap klapklap svim dragim sestrama koje su se našle na ne baš lakoj temi, a u želji da pomognu jedni drugima. Što se straha tiče, nema čovjeka da ga nema, ali je većina strahova ili umišljena, ili nametnuta od strane drugih i kroz njih, ili su rezultat iskušenja. Ali su definitivno od đavola. Što čovjek više vjeruje, strah slabi, i Bog pomaže čedu svome. Ja sam npr. imala gomilu strahova od istih stvari od kojih se bojala moja majka. Smatrala sam da to jesu stvari zbog kojih čovjek treba da se winter, ali Gospod dade da uvidim, da su oni besmisleni, i oslobodi me toga, kroz durge usadila sam sebi strahove - koliko je to blesavo, ali eto nepomjanik se svačim koristi. Погледа Отац с Небеса и виде ме сва у ранама од неправде људске, и рече, не свети се.Коме да се светим Господе? Поворци стада, што иде на заклање? Свети ли се лекар болесницима, што га са самртничке постеље руже? Коме да се светим? Снегу, што копни и трави што се суши? Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
emilija Написано Децембар 30, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 30, 2010 Анчи, драга, како то мислиш да си овде упала ? 0110_hahaha 0110_hahahaPa nisam mislila da se oglašavam,ali pošto videh tebe ovde 0110_hahaha morala sam.Imala sam jezive strahove godinama ni sama ne znam od čega sve...ali zaista Bogu hvala,kad čovek sebe prihvati,ali zaista prihvati kao nesavršeno biće,sklono i grehu i padu ( što ne znači da ne treba da se trudi da se ispravlja uz Božiju pomoć ),onda tek dolazi olakšanje i prestanak strahova...pa i sama mogućnost ispravljanja samog sebe. -------------------------------------------------------------------------------------------------------- dobar i dan, dragi moji i drage moje u ovome se , mislim nalazi kljuc! "Što se straha tiče, nema čovjeka da ga nema, ali je većina strahova ili umišljena, ili nametnuta od strane drugih i kroz njih, ili su rezultat iskušenja. Ali su definitivno od đavola. Što čovjek više vjeruje, strah slabi, i Bog pomaže čedu svome" ------------------------------------------------------------------------------------------------------- i u ovome ! Dakle, dovoljno je bilo da se Anci i Jessy pojave i donesu kljuc. Strashno me zanima sta se krije u korenu strahova i tu je vise stvari -strahovi usadjeni iz detinjstva, kad nas nisu ohrabrivali da ih prevazidjemo, nego ih forsirali da bismo bili poslusni -strahovi od ispoljavanja svog "ja", kad god nesto kazes cusnu te ili ismeju i ti naucish da je pogresno ispoljiti svoje misljenje eto..samo od ovoga izraste licnost koja vishe NE ZNA sta je dobro a sta ne i prilagodjava se ljudima tako sto im podilazi, sto je nemoguce - svakom se razlicito prilagoditi u ocekivanju da budesh pohvaljen ili potvrdjen tada stalno dobijash cushke i utvrdjuje se strah jos vise svaki put u relaciji s raznim ljudima e, sad ovoj osobi predstoji jako tezak put, da sebe ponovo srushi i izgradi ali na zdravim osnovama....ili da ostane takva u zapecku, vecito ismejana i neprihvacena kao nezrela. Strashno, stvarno. Ako krene da sebe gradi, treba joj kriterijum sta je pravo a sta ne, jer nema onaj zdrav usadjen od roditelja. Tu je druga zamka, oslanjas se na ljude od kojih sto ljudi-sto cudi i svako novo odbacivanje je novo razocarenje... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
emilija Написано Децембар 30, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 30, 2010 Osloniti se na Gospoda je jedini pravi put...i ovo sto je receno gore kao najvaznije - prihvatiti sebe kao nesavrshenog, jer nezdravom temelju je usadjen grch da je bezvredan i valjda zato ta osoba ubija sebe da bude savrshena u svakom pogledu, obzirom da nije moguce, eto strahova.... da....pishem, ne zbog vas nego sto tako sama dolazim do nekih odgovora zahvaljujuci vama 0110_hahaha ima sad tu i jedan apsurd, sta mislite o ovome? ako treba da se oslonimo na druge koji ce da nas ohrabre, potvrde nase ja, isprave nas ako gresimo a dozivljavamo stalno razocarenja , ismevanje, odbacivanje, kako to da izvedemo? A i jedini put naci sebe i jeste kroz liturgiju, zajednicarenje sa drugima, heheh, jako je tesko... Gospode, pokazi mi se kroz ljude blagonaklone, obozene , dobre, koji ce mi pruziti ruku na mom nimalo lakom putu i koji me nece zgaziti cim pocnem bar malo da rastem...jer ne rastem kako je trebalo od malena, nego ubijam starog coveka u sebi i pokusavam da nacinim novog. onaj ko je odgovoran prema sebi i drugom, a nije naucen da je ogranicen, slab i greshan em ako je osetljiv i stalno dozivljava odbacivanja od drugih e, moja sestro Magdalena, pa mislish da je lako sve to 0110_hahaha Neka nam Gospod pomogne na putu spoznavanja sebe slabih, greshnih i nemocnih i da to sto smo takvi ne znaci da nas nije prihvatio On, pa treba i mi sami sebe da prihvatimo bas takve. Tada neka nam pomogne da od onog sto mozemo, ali samo sto mozemo u sebi ucinimo najbolje i ispravimo ono sto treba i sto je moguce u nama. Tada neka nam da "pogled jasan, otvoren, krotak" da prema svetu istupamo sa tom snagom prihvatanja sebe i neka nam da hrabrost kad smo odbaceni, unizheni i ostavljeni da budemo srecni, jer to su ucinili ljudi, a ne On Neka nam da moc da ljude volimo ali da se ne vezujemo toliko da umesto Gospoda odredjuju gde nam je mesto. Neka me ostave svi, samo Gospod ne. Po miru u srcu znacu da sam na pravom putu:) iza mnogih strahova se krije osnovni strah da cemo biti odbaceni, ponizheni, ostavljeni, iskorisceni negde i jesmo bivali i to je ostalo duboko u engramima mozga kao zapis ogromna vecina strahova je reakcija na nesto proslo dozivljeno; Kad dodjemo u slicnu situaciju a ne mora da znaci istu, ali emocije reaguju isto kao nekada i mi dozivljavamo strahove istog intenziteta iako situacija ni ne mora da se dogodi. bitno je tada prepoznati i reci "aha, ovo je nesto staro" nashe bice duboko trazi prihvatanje, zajednicu s drugima, jer kroz odgovor drugih ti vidish svoje mesto medju njima i dobijas potvrdu svog postojanja, zato neki ljudi tesko podnose odbacivanje, kao da ne postoje. Naci sebe kroz Gospoda jedini je put i naci prave prijatelje, one koji idu istim putem, koji ce te i hrabriti i korigovati a cuvati se ostalih...eto, mozda nacina...i u odabiru ljudi s kojima provodish zivot ili su ti saputnici na jednom delu mozda vazi ono "budite mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi" 0110_hahaha Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
emilija Написано Децембар 30, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 30, 2010 Licno bih volela da neko od vas, ko je duze ovde pozove Oca Ugrina da nam pomogne u ovim razgovorima, jer mislim da je i strucan u oblasti psihologije a verovatno od mnoshtva podforuma i tema ova tema je promakla vecini. Cisto da ne donosimo zakljucke mi, nestrucni koji samo mozemo svoja iskustva da opisemo. Pokusala sam, ali ne znam kako poslati privatnu poruku (lokalnu, ne na mail?) Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
ВИЛМА Написано Децембар 30, 2010 Пријави Подели Написано Децембар 30, 2010 Licno bih volela da neko od vas, ko je duze ovde pozove Oca Ugrina da nam pomogne u ovim razgovorima, jer mislim da je i strucan u oblasti psihologije a verovatno od mnoshtva podforuma i tema ova tema je promakla vecini. Cisto da ne donosimo zakljucke mi, nestrucni koji samo mozemo svoja iskustva da opisemo. Pokusala sam, ali ne znam kako poslati privatnu poruku (lokalnu, ne na mail?) Кликнеш на профил особе којој хоћеш да пошаљеш поруку, и при дну има опција "пошаљи приватну поруку" Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука