Jump to content

ПОЛИТИКА: Латиница није српско писмо

Оцени ову тему


Препоручена порука

Kako sam to objasnio češki ustanak protiv nacista i pobuna protiv okupacije je već počela 17.11.1939. studentskom pobunom koja je u spomen na njih i na taj njihov otpor nacizmu i okupaciji proglašen još 16.11.1941. Medjunarodnim danom studenata i koja istina zbog objektivnih razloga i realija o kojim je bilo već riječi nije bila niti je mogla biti oružana ali baš time što nije bila oružana i gdje su goloruki studenti hrabro, nesebično i bespoštedno žrtvovali svoje mlade živote za otadžbinu i slobodu svjedoči o visokom moralu, spremnosti na otpor i borbu i o nepokolebljivom patriotizmu svih generacija čehoslovačkih gradjana.

Throughout 1941 efforts were made to convince students of other nations to acknowledge November 17 as a day of commemoration, celebrating and encouraging resistance against the Nazis and the fight for freedom and democracy in all nations. These negotiating efforts were mostly carried out by Zink, Palecek, Kavan and Lena Chivers, Vice President of the NUS. Fourteen countries eventually agreed and signed the following proclamation:

"We, students of Great Britain and its territories and India, North and South America, the USSR, Belgium, Czechoslovakia, France, Greece, China, Holland, Norway, Poland, Yugoslavia and all free nations, to honour and commemorate the tortured and executed students who were the first to raise their voices to reject Nazi oppression and condemn the occupation of 1939, proclaim November 17 as International Students' Day."

The inaugural meeting was held in London's Caxton Hall on 16 November 1941, with support from President Benes. The proclamation was read and accepted by all attendees, among them representatives of all governments who were in exile in London. The meeting was presided over by USCS Chairman Palecek; the key speakers were Sergej Ingr, Czechoslovak Secretary of Defence; Lena Chivers and Elizabeth Shields-Collins of the UK; Olav Rytter of Norway; Claude Guy of France, A. Vlajcic representing Yugoslavia.

On 17 November 1941, members of the USCS Executive Committee had a long audience with President Benes, and similar meetings with the President took place annually on November 17 throughout WWII. The BBC's Czechoslovakian department prepared a special report for November 17 which was broadcast to occupied Czechoslovakia. Many British universities interrupted their schedule to commemorate the events in Prague two years earlier, by reading the proclamation of November 17. Among them were Manchester, Reading, Exeter, Bristol, Aberystwyth, Leicester, London, Holloway College, Bournemouth, Sheffield, King's College London, Birmingham, Leeds, Liverpool, Bangor, Cardiff, Glasgow, and Edinburgh. During the war Oxford University extended assistance to the closed Charles University, allowing dozens of Czechoslovak students in exile to graduate.

https://en.wikipedia.org/wiki/International_Students'_Day

Ta oružana pobuna nije bila moguća u Češkoj iz geografskih i ostalih objektivnih razloga koje sam objasnio a Slovačka je postala satelit sila Osovine pa su zato otpale i Tatre i Karpati. Čehoslovačka vojska je napravila isti takav manevar kao i srpska vojska u 1ww kad je izbjegla iz zemlje na Krf spasavajući se pred skoro potpunom likvidacijom a potom se priključila savezničkim silama iz Antante i učestvovala u borbama na njihovim frontovima i u sadejstvu s njihovim jedinicama i armjama. ČS vojska je napravila upravo isti takav manevar samo što su njihovi pripadnici umjesto u Albaniju i na Krf izbjegli direktno u SSSR, Francusku i na britanska ostrva i tamo se uključili prvo u francusku Legiju Stranaca, potom s njemačkim napadom na Francusku bili prerasporedjeni u regularne jedinice francuske armije, priključili se takodjer britanskoj armiji i RAF-u, tamo bili u svim rodovima, od inžinjeraca i radista do pilota, padobranaca, tenkista i specijalaca, diverzanata i komandosa. Slična je sudbina obojih egzilovih vlada i vrhovnih štabova, kraljevske jugoslovenske i čehoslovačke koje su nastavile upravljati zemljom i vojskom iz egzila a u egzilu su bile obe u isto vrijeme, u istoj državi, Velikoj Britaniji i u istom mjestu - u Londonu. Brojnost žrtava ne mora biti u direktnoj vezi sa jačinom otpora, odboja - to je tačno. No, zaboravlja se na činjenicu da je Gestapo kontinuirano i bez prekida tragao za odbojarima bilo desnim ili lijevim a na svaku je njihovu akciju odgovarao likvidacijom taoca koje je često preventivno držao po logorima, zatvorima i kazamatima u znak odmazde po receptu za jednog njemačkog vojnika 100 Čeha i sličnim, kao što ste to imali priliku okusit i u Srbiji pa je to takodjer posljedica istog tog odboja ili otpora, da je bio manji ili slabiji i žrtava medju taocima bi bilo svakako znatno manje. To je ono kad Ivan Marković drugima poriče i njihov nos medju očima a sam ni ne vidi da ga i on ima tačno tamo na tom istom mjestu gdje i svi ti drugi koje ubjedjuje da ga uopšte nemaju! :D 

Problem kod ČS vlade je bio taj da isto kao ni Staljin nisu vjerovali svojim zpravodajskim službama koje su im obje dojavile čak i tačan dan invazije na ČSR tj. na SSSR. I jedni i drugi su bili u zabludi jer se Staljin pogrešno domnivao da je to sve riješeno paktom Ribentrop-Molotov a ČS vlada je isto tako pogrešno mislila da po potpisu Minhenskog sporazuma i žrtvovanja Sudeta ih ima te Njemce bar na sljedećih desetak godina skinute s grbače i mirne. I jedni i drugi povjerovali u laži prevrtljivog i vjerolomnog Hitlera i njegove bajke da ih lakše umiri i uspava:

https://www.irozhlas.cz/veda-technologie/historie/okupace-15-brezna-1939-ceskoslovensko_1803151600_pj

https://technet.idnes.cz/brezen-1939-pohledem-nemeckeho-vojaka-adolf-hitler-protektorat-pt3-/vojenstvi.aspx?c=A140314_125154_vojenstvi_kuz

https://www.myjsmetonevzdali.cz/temata/konec-ceskoslovenska-a-druha-svetova-valka/domaci-odboj/

https://www.myjsmetonevzdali.cz/temata/konec-ceskoslovenska-a-druha-svetova-valka/zahranicni-odboj/

Groblja i grobovi čeških i slovačkih vojnika po svijetu:

Umístění: Kragujevac, Šumarice Memorial Park, Čehoslovačko groblje

22663_pamatnik-v-kragujevci.jpg

Nápis:
Spomenik miloj braći Čeho-Slovacima streljanim u pobuni 
21. juna 1918. god. u Kragujevcu

Poznámka: 

Nápis (jména) z fotografie nečitelný.
V neděli 2.6.1918 vypuklo povstání, kterého se zúčastnilo asi 700 vojáků, vedených seržantem Victore Kobilikomem. Povstání bylo potlačeno a druhý den přišly represe a stanné právo. Generální guvernér, baron Remen, jmenoval zvláštní vojenský soud, 44 vojáků a poddůstojníků (42 Slováků a 2 Češi) odsouzeno k smrti. Poprava byla provedena v den rozsudku v poledne, 8. června 1918. 
zdroj: http://www.gtokg.org.rs/en/index.php

https://www.vets.cz/vpm/mista/obec/7141-kragujevac/

https://www.vets.cz/vpm/17419-hrbitov-ceskoslovenskych-vojaku/

https://www.vets.cz/vpm/mista/staty/

https://www.irozhlas.cz/zpravy-svet/mesto-de-panne-vzpomina-na-cechoslovaky-vojaci-pomohli-osvobodit-belgii-i-cast-francie_201505240500_akottova2

https://www.mzv.sk/web/pariz/spravy/-/asset_publisher/qUcjGk6Falrh/content/spomienkove-podujatie-la-targette-2016/10182?p_p_auth=fAwO4XVM

00933293.jpeg?itok=TOa4ckdi

  • Свиђа ми се 1
Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 211
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Популарни чланови у овој теми

Постоване слике

On 28.8.2018. at 8:11, Вилер Текс рече

и најгласнији је био Бењамин Калај који би се искрено радовао да види како браниш латиницу.

А пропо "Бењамина" и ћирилице и латинице...

Ово је веома занимљиво. Човеково име је Бенјамин и један је од оних примера где латинично "нј" није "њ" него баш "нј". Изгледа да је свима, чак и ћириличарима, природнија латиница и то је оно о чему сам писала, да је већ одавно латиница постала "народно писмо", док је ћирилица постала традиционално.

  • Свиђа ми се 1
Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 минут, CutieBub рече

А пропо "Бењамина" и ћирилице и латинице...

Ово је веома занимљиво. Човеково име је Бенјамин и један је од оних примера где латинично "нј" није "њ" него баш "нј". Изгледа да је свима, чак и ћириличарима, природнија латиница и то је оно о чему сам писала, да је већ одавно латиница постала "народно писмо", док је ћирилица постала традиционално.

Ово је српски изговор тог имена. Није ми природинија. И ја не знам ко су ћириличари и латиничари. Ако може без табора.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 32 минута, Вилер Текс рече

Ово је српски изговор тог имена. Није ми природинија. И ја не знам ко су ћириличари и латиничари. Ако може без табора.

Није, име се изговара Бенјамин.

Табори постоје и без њих не може. Проблем у Србији је тај што је латиничарски табор припремљенији и побеђује. Ћирилица је на самрти и ако не почне да се форсира законским мерама, нестаће.

  • Свиђа ми се 1
Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 19 минута, CutieBub рече

Није, име се изговара Бенјамин.

Табори постоје и без њих не може. Проблем у Србији је тај што је латиничарски табор припремљенији и побеђује. Ћирилица је на самрти и ако не почне да се форсира законским мерама, нестаће.

Не знам ја за таборе, бар не међу народом. Па у чему је онда пробелем да се законски заштити наше писмо, на коме смо и примили Јеванђеље?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 4 часа, Вилер Текс рече

Не знам ја за таборе, бар не међу народом. Па у чему је онда пробелем да се законски заштити наше писмо, на коме смо и примили Јеванђеље?

Прво да видимо за проблеме овде на теми, па онда да кренемо на државу и законе. Јер ако се овде не сложимо шта је шта, где сви мање-више слично размишљамо, онда је на нивоу државе - пиши пропало. :)

Шалу на страну, а сад мало озбиљније. Табори постоје, многи их нису свесни, ја сам део ћириличног табора али је он веома мали и веома усамљен. Што се тиче писма на ком смо примили јеванђеље, то писмо не постоји још од времена Стефана Немање. Да појасним, неколико ћириличних писама су део српске националне традиције и погрешно је сматрати их једним писмом, ћирилицом, јер сада говоримо о Вуковој ћирилици, али то је писмо које је у Србији званично око 150 година.

Извињавам се на ситничарењу, али ради се о ситницама које баш и нису ситнице. На пример, иста ова СПЦ (тачније, њене митрополије, јер тад још СПЦ није била обновљена) је била жестоки противник Вука, народног језика и Вукове ћирилице. И не само она, него и гро српских писаца и интелектуалаца, националиста оног времена. Још конкретније, сматрали су Вукову ћирилицу тројанским коњем који води Србе ка унијаћењу, а овај језик "говедарским", па би се данас превртали у гробу да виде како ми, који не знамо српскословенску или славеносерпску ћирилицу, Вуково писмо зовемо "јеванђеоским". (Тим пре што смо Јеванђеље примили на глагољици, која је једина свето словенско писмо).

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 10 минута, Dragi рече

Uveo Đuro Daničić, onaj čiji prevod Starog zaveta čitamo, samo kao primer. Zašto je to sad hrvatska latinica? Zato Daničićevu latinicu poklanjamo Hrvatima?

c4e9fe548b90273b30b2914ddf0490c5.jpg

Управо о томе сам писала тамо негде око 5-6. странице, али чим је мало више текста, нема се времена да се чита.

Укратко, садашња латиница није баш комплетно ни Даничићева (Даничићева има посебна слова и за љ, џ и њ), већ је Гај-Даничићева. Где је Људевит Гај своју верзију латинице наменио "заједничком језику свих Илира", а Даничић за "хрватски или српски језик". Тако да су наша писма оба.

Још да наведем куриозитет, управо данас Срби чувају Гајеву латиницу у животу, јер се на Гајевој латиници слово Ђ пише као "DJ". Срби је форсирају у СМС-овима, мејловима, чак и у транскрипцији својих имена на енглески: Djokovic, Djordjevic итд.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

I Gaj je bio Nemac, ne Hrvat, pravo ime Ludwig Gay ;)

Narodno srpski, ili štokavsko narečje kao ilirski jezik ili jezik svih južnih Slovena je stara jezuitska ideja koja nastaje još krajem 16. veka. U to vreme i sveti Sava postaje rimokatolički svetac. Nezavisno tome ne vidim razlog da se nečeg svoga odričemo, to bilo starijeg ili novijeg datuma. Ako smo nešto prisvojili trajno znači da ono nije loše. Ako, pak, danas proganjamo latinicu, sutra ćemo da proganjamo srpski jer navodno je pravilno srbski, a pravilno je jedno i drugo te srpski se pisalo i u srednjem veku, a posle ćemo da proganjamo narodno srpski ili štokavicu i nju da natrpavano Hrvatima, i ovo nam redovno dolazi od strane samoprozvanih branitelja srpstva.

40581706_1073390999495124_61152707592763

40429743_1073391112828446_56111141321336

Milost i istina neka te ne ostavlja; priveži ih sebi na grlo, upiši ih na ploči srca svojega!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 2 часа, CutieBub рече

Прво да видимо за проблеме овде на теми, па онда да кренемо на државу и законе. Јер ако се овде не сложимо шта је шта, где сви мање-више слично размишљамо, онда је на нивоу државе - пиши пропало. :)

Шалу на страну, а сад мало озбиљније. Табори постоје, многи их нису свесни, ја сам део ћириличног табора али је он веома мали и веома усамљен. Што се тиче писма на ком смо примили јеванђеље, то писмо не постоји још од времена Стефана Немање. Да појасним, неколико ћириличних писама су део српске националне традиције и погрешно је сматрати их једним писмом, ћирилицом, јер сада говоримо о Вуковој ћирилици, али то је писмо које је у Србији званично око 150 година.

Извињавам се на ситничарењу, али ради се о ситницама које баш и нису ситнице. На пример, иста ова СПЦ (тачније, њене митрополије, јер тад још СПЦ није била обновљена) је била жестоки противник Вука, народног језика и Вукове ћирилице. И не само она, него и гро српских писаца и интелектуалаца, националиста оног времена. Још конкретније, сматрали су Вукову ћирилицу тројанским коњем који води Србе ка унијаћењу, а овај језик "говедарским", па би се данас превртали у гробу да виде како ми, који не знамо српскословенску или славеносерпску ћирилицу, Вуково писмо зовемо "јеванђеоским". (Тим пре што смо Јеванђеље примили на глагољици, која је једина свето словенско писмо).

 

Шири се тема- али знаш шта је поента. Наравно да се ћирилица изменила временом, али то је оно писмо на коме смо примили Јеванђеље, времном измењено. То је поента.

Чињеница је да се у српском језику, упрошћавањем десило то да смо изгубили многе речи које врло добоко описују неке појмове из наше вере. И то јесте осиромашњее. То је конретан проблем. Слично се десило и Грцима. 

Тако да та нека прича о "мрачнњацима" из Цркве који недадоше реформе Вуку није баш онаква каквом се представља.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

A šta fali da se latinica proglasi za jedino zvanično pismo u javnoj upotrebi u Srbiji? Tj. da se primeni isti ovaj zakon koji je planiran, samo za latinicu. Ćirilica bi bio etno font za posebne prilike (turizam, etno sela, stare kafane itd.).

Slažem se inače sa Teksasom da je konfuzno imati dva zvanična pisma (savremenim informatičkim rečnikom - fonta) za jedan isti jezik i ista slova. Jedno je sasvim dovoljno i funkcionalno.

Треба имат' душу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 24 минута, Antivirus рече

da je konfuzno imati dva zvanična pisma (savremenim informatičkim rečnikom - fonta) 

A, pa ti ne znas ni sta je font ni sta je pismo, Antiviruše! Hint: jedno pismo moze imati vise fontova! :O

Idi sada i ne gresi vise.

Mongol General: Wrong! Conan! What is best in life?
Conan: To crush your enemies, see them driven before you, and to hear the lamentation of their women.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 26.8.2018. at 22:47, Dragi рече

A zašto latinica nije srpsko pismo? Samo što smo mi pravoslavni Srbi dugo vreme usvojili uglavnom ćirilicu? No, nisu svi Srbi pravoslavni, tako da su neki Srbi "oduvek" pisali i latinicom.

Hrvati bi grabili jedno i drugo pismo kao što su tri jezika proglasili hrvatskim govorima, dok mi Srbi moramo što više od sebe da odbacujemo misleći da time činimo sebi dobro ako imamo manje od manjeg.

Dakle, i latinica je srpsko pismo - ali ćirilica je glavno pismo i kao takvo treba da ima prvenstvo i da se u tom smislu i neguje. Nije da sam protiv latinice, ali mi je jednako glupo da u Srbiji u poslednje vreme svuda vidim latinicu. Ovde valja da se nađe jedno rešenje, a ne sami sebe i svoje da zabranjujemo.

Латиница је прихваћено (од нас Срба) хрватско писмо. Писмо је прихваћено за време првог светског рата.

Помозимо слабим и немоћним и људима у невољи јер добро се добрим враћа. :mazenje:

Наше писмо   је старо преко 1000 година . Чувајмо то наше благо .

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 43 минута, drvce рече

Hint: jedno pismo moze imati vise fontova! :O

Naravno.

Jedno te isto slovo može da se napiše kao "đ" ili "ђ". To su dva različita pisma ali i da ih računamo kao fontove ne bi bila nikakva funkcionalna razlika jer je slovo isto (to htedoh reći). A često su i bukvalno dva fonta toliko različita da izgleda kao da su dva različita pisma. :D

 

 

Треба имат' душу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...