Jump to content

Treba li se izbaciti mašta iz molitve?

Оцени ову тему


Препоручена порука

пре 3 минута, Volim_Sina_Bozjeg рече

Ne znam tačno koji svetitelj, mislim da je Maksim Ispovednik povezuje prirodu sa blagodaću pa pravi jednačinu priroda=blagodat.

Nisam bas siguran, .... koliko se secam on ovo nase prirodno stanje povezuje sa nekom gnomickom voljom koja nije vezana za blagodat.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 165
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

пре 1 минут, Bokisd рече

Nisam bas siguran, .... koliko se secam on ovo nase prirodno stanje povezuje sa nekom gnomickom voljom koja nije vezana za blagodat.

To bi bilo palo stanje, vreme kad su Adam i Eva isterani iz raja i ostali bez blagodati.

  • Свиђа ми се 1

Ljubav se u duši ogleda, nebo je još nesagledivo.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 8 минута, Bokisd рече

Da, na to sam mislio, palo stanje - bez blagodati - gnomicka volja  ....sad malo na brzinu pogledo, na to misli upravo sv.Maksim.

Dobro da me sećanje služi.

Sad bi dodao Apostola kome se dade žalac i dok je molio Hrista, rekao mu je da je dovoljna blagodat koja mu je data.

Dakle vidimo, da Hristos po ovoj jednačini pokreće prirodu čoveka uspostavlja je prema rajskom stanje i obožava je (upotpunjuje) Vaskrsenjem Hristovim.

Ljubav se u duši ogleda, nebo je još nesagledivo.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 3 часа, Hadzi Vladimir Petrovic рече

Питање је да ли треба замишљати или не у молитви? Одговор је не. Лаконски одговор је да замишљени пас не уједа, а замишљени бог не помаже.
Практичан примјер би био да те водим на ћевапе ти да једеш замишљене а ја праве, а онда да ти платиш правом ловом, а ја да замишљам како сам те частио и очекујем захвалност и реванш.

Послато са 5026D користећи Pouke.org мобилну апликацију
 

Naravno da ne treba težiti za maštom ali ne treba ni kao sumanut bježati.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 2 часа, kopitar рече
пре 3 часа, Volim_Sina_Bozjeg рече

Ne znam tačno koji svetitelj, mislim da je Maksim Ispovednik povezuje prirodu sa blagodaću pa pravi jednačinu priroda=blagodat.

Onda je mašta=blagodat

Njet Kopitar,....nego smo gore rekli,...ljudska gnomicka volja jeste (volja) palog coveka koji se udaljio od blagodati,....gnomicka volja je upravo povezana sa preteranom mastom.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 3 часа, Volim_Sina_Bozjeg рече

Dobro da me sećanje služi.

Sad bi dodao Apostola kome se dade žalac i dok je molio Hrista, rekao mu je da je dovoljna blagodat koja mu je data.

Dakle vidimo, da Hristos po ovoj jednačini pokreće prirodu čoveka uspostavlja je prema rajskom stanje i obožava je (upotpunjuje) Vaskrsenjem Hristovim.

Ovo sa Pavlom koliko sam procitao (2.Kor. 12,9) se odnosi na to da nam se daje sila i blagodat Bozija u nevoljama, progonstvima, iskusenjima i slicno,....ovo je obecanje Isusa koje je kroz Pavla dato svima hriscanima da se ne plase iskusenja i nevolja jer nam ja od Isusa data dovoljna blagodat kako bi uz pomoc nje (blagodati) mogli da ocuvamo veru i duh u tim nekim teskim situacijama.

I, zato i Pavle kaze (za ovu dovoljnu blagodat)....Дакле ћу се најслађе хвалити својим слабостима, да се усели у мене сила Христова.....Зато сам добре воље у слабостима, у ружењу, у невољама, у прогоњењима, у тугама за Христа: јер кад сам слаб онда сам силан.

itd....

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 сат, Bokisd рече

zato i Pavle kaze (za ovu dovoljnu blagodat)....Дакле ћу се најслађе хвалити својим слабостима, да се усели у мене сила Христова.....Зато сам добре воље у слабостима, у ружењу, у невољама, у прогоњењима, у тугама за Христа: јер кад сам слаб онда сам силан.

Pavle je svestan svoje slabosti zato veruje u blagodat a ne u svoju moć.

Zato ja govorim da se naša priroda uzdiže popunjava sa Hristom (blagodaću).

Tako da nije samo trpljenje muka u pitanju, već cela predaja svog bića (prirode) Hristu, kako bi bila potpuna.A žrtva Hristova na krstu i Vaskrsenje sveto daje smisao i krunu oboženja sve tvorevine.

Kroz Hrista je sve postalo, tako da se ništa ne može odvojiti od Hrista.

Pogotovo ne smatram da Apostolska epizoda govori samo o trpljenju u stradanju kao da je jedna poruka prosečnog duhovnika.

Ljubav se u duši ogleda, nebo je još nesagledivo.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 13 минута, Volim_Sina_Bozjeg рече

Pavle je svestan svoje slabosti zato veruje u blagodat a ne u svoju moć.

Zato ja govorim da se naša priroda uzdiže popunjava sa Hristom (blagodaću).

Tako da nije samo trpljenje muka u pitanju, već cela predaja svog bića (prirode) Hristu, kako bi bila potpuna.A žrtva Hristova na krstu i Vaskrsenje sveto daje smisao i krunu oboženja sve tvorevine.

Kroz Hrista je sve postalo, tako da se ništa ne može odvojiti od Hrista.

Pogotovo ne smatram da Apostolska epizoda govori samo o trpljenju u stradanju kao da je jedna poruka prosečnog duhovnika.

Evo ovde ima tumacenja ovoga za dovoljnu blagodat od Hrista :

http://bible.optina.ru/new:2kor:12:09#blzh_avgustin

Pa, u sustini to i jeste poruka prosecnog duhovnika, ....ali, samo kao pocetak ka vecem i visem duhovnom zivotu, jer na primer sta isti Pavle kaze na jednom drugom mestu .....Јер у чему пострада и искушан би у ономе може помоћи и онима који се искушавају...(Jevr.2,18)... znaci, po kontekstu, samo kroz iskusenja u kojima nam pomaze blagodat da pobedimo ta iskusenja i nevolje, mozemo na taj nacin da steknemo vece duhovno iskustvo kako bi mogli da pomognemo onima koji tek prolaze kroz ta slicna iskusenja kroz koje je neko vec prosao i postao...... vrhunski duhovnik (za razliku od prosecnog duhovnika).

To je ovo sto opisuje sv.Avgustin :

"Чем легче кто-либо побеждает, тем меньше сражается. А кто будет сражаться внутри себя, если изнутри не будет сопротивления? И почему из нас исходит сопротивление, если в нас нечего исправлять и исцелять? Итак, единственная причина для наших сражений - наша немощь; и наоборот, немощь - напоминание против гордости. На самом деле та сила, которой человек не гордится в этой жизни, хотя и может, совершается в немощи."

Znaci napredovanje u duhovnom zivotu, tako sto cemo dobijenom blagodacu od Hrista, pobediti razne nase nemoci i slabosti i iskusenja i putem koje (pobede) napredujemo u tom duhovnom zivotu - ka savrsenijem zivotu.

E, sad, i ta dovoljna blagodat od Hrista nisam siguran da se dobija bas automatski i kao nesto po defaultu, jer je Pavle.....Зато трипут Господа молих да одступи од мене..... sto tumaci sv.Jovan Zlatoust :

"Ведь, видя себя окруженным бедствиями и непрестанными искушениями, он молился об избавлении от них, и не однажды, не дважды, но многократно; трижды, говорит, молил я Господа. Трижды, то есть многократно, он молил и не получил. Посмотрим же, как он это перенес. Разве возроптал? Разве впал в уныние? Разве отчаялся? Нет, но что он говорит?"

Dakle, ne mozemo pobediti iskusenja ako ne zadobijemo blagodat, a blagodat mozemo da zadobijemo samo ako se molimo Hristu za pomoc, sto je sasvim logican sled stvari jer i Pavle dodaje.... Зато сам добре воље у слабостима, у ружењу, у невољама, у прогоњењима, у тугама за Христа: јер кад сам слаб онда сам силан..... Pavle kaze da je za Hrista i zato kada je slab, onda je silan,.....jer opet Pavle kaze....Дакле ћу се најслађе хвалити својим слабостима, да се усели у мене сила Христова.

...jer ne mozemo reci dovoljna nam je blagodat Hristova (kao sto je On rekao)....i da ocekujemo da pobedimo iskusenja i nevolje,... tu smo onda odmah u startu u problemos...brrr.... nego treba i da trazimo tu blagodat i da se useli u nas, kako pise Pavle..... (kako, to je vec drugo pitanje)...itd...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 15 минута, Bokisd рече

Evo ovde ima tumacenja ovoga za dovoljnu blagodat od Hrista :

http://bible.optina.ru/new:2kor:12:09#blzh_avgustin

Pa, u sustini to i jeste poruka prosecnog duhovnika, ....ali, samo kao pocetak ka vecem i visem duhovnom zivotu, jer na primer sta isti Pavle kaze na jednom drugom mestu .....Јер у чему пострада и искушан би у ономе може помоћи и онима који се искушавају...(Jevr.2,18)... znaci, po kontekstu, samo kroz iskusenja u kojima nam pomaze blagodat da pobedimo ta iskusenja i nevolje, mozemo na taj nacin da steknemo vece duhovno iskustvo kako bi mogli da pomognemo onima koji tek prolaze kroz ta slicna iskusenja kroz koje je neko vec prosao i postao...... vrhunski duhovnik (za razliku od prosecnog duhovnika).

To je ovo sto opisuje sv.Avgustin :

"Чем легче кто-либо побеждает, тем меньше сражается. А кто будет сражаться внутри себя, если изнутри не будет сопротивления? И почему из нас исходит сопротивление, если в нас нечего исправлять и исцелять? Итак, единственная причина для наших сражений - наша немощь; и наоборот, немощь - напоминание против гордости. На самом деле та сила, которой человек не гордится в этой жизни, хотя и может, совершается в немощи."

Znaci napredovanje u duhovnom zivotu, tako sto cemo dobijenom blagodacu od Hrista, pobediti razne nase nemoci i slabosti i iskusenja i putem koje (pobede) napredujemo u tom duhovnom zivotu - ka savrsenijem zivotu.

E, sad, i ta dovoljna blagodat od Hrista nisam siguran da se dobija bas automatski i kao nesto po defaultu, jer je Pavle.....Зато трипут Господа молих да одступи од мене..... sto tumaci sv.Jovan Zlatoust :

"Ведь, видя себя окруженным бедствиями и непрестанными искушениями, он молился об избавлении от них, и не однажды, не дважды, но многократно; трижды, говорит, молил я Господа. Трижды, то есть многократно, он молил и не получил. Посмотрим же, как он это перенес. Разве возроптал? Разве впал в уныние? Разве отчаялся? Нет, но что он говорит?"

Dakle, ne mozemo pobediti iskusenja ako ne zadobijemo blagodat, a blagodat mozemo da zadobijemo samo ako se molimo Hristu za pomoc, sto je sasvim logican sled stvari jer i Pavle dodaje.... Зато сам добре воље у слабостима, у ружењу, у невољама, у прогоњењима, у тугама за Христа: јер кад сам слаб онда сам силан..... Pavle kaze da je za Hrista i zato kada je slab, onda je silan,.....jer opet Pavle kaze....Дакле ћу се најслађе хвалити својим слабостима, да се усели у мене сила Христова.

...jer ne mozemo reci dovoljna nam je blagodat Hristova (kao sto je On rekao)....i da ocekujemo da pobedimo iskusenja i nevolje,... tu smo onda odmah u startu u problemos...brrr.... nego treba i da trazimo tu blagodat i da se useli u nas, kako pise Pavle..... (kako, to je vec drugo pitanje)...itd...

Blagodat je već dana kao prispodoba o talentima i mudrim djevicama.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

 

4. CONTEMPLATIO / KONTEMPLACIJA
Kontemplacija je misaona molitva kada se služimo i koristimo maštu tj.kada upotrebljavamo maštu u okviru događaja koji razmatramo. Na primjer kada molimo u crkvi Križni put, idemo od postaje do postaje, mi se uživljavamo u taj događaj da smo sada tamo, u Jeruzalemu, i da Isus zaista pada treći put pod križem, i mi ga gledamo okom mašte, i to je pravi križni put, to je kontemplacija. Mašta nam pomaže da se prenesemo u to vrijeme u to mjesto. Svako otajstvo Isusova života je za kontemplaciju, u svako otajstvo možemo ući. Na primjer znamo za onu ženu koja se dotaknula Isusove haljine – i ja mogu biti tamo, mogu se i ja gurati u tom mnoštvu, isto se mogu dotaknuti njegove haljine,..
U kontemplaciji ne trebamo koristi toliko razum i razmišljanje, nego unutarnja spoznaja srca, jer kada smo u mašti tamo, mi sudjelujemo u događajima, mi se uživljavamo u taj događaj, mi smo o tom događaju, gledamo i upijamo Isusov život, njegov način razmišljanja, npr. što on čini, kako se on osjeća, kako Marija radi, kako Josip radi, kako se ponašaju. Biti sa Isusom na Jordanu, ili s Marijom i Josipom prikazati Isusa u hramu. Biti s njima u društvu, to je cilj molitve.

https://www.google.com/url?sa=t&source=web&rct=j&url=https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Lectio_Divina&ved=2ahUKEwiq4qfIx9vnAhW0oFwKHW-ECL8QFjAAegQIBRAB&usg=AOvVaw0f8SGFR651IaC4Y3gnqZPv&cshid=1582044669260

  Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Благодат (нестворено) је везана за природу (створено) и држи је у постојању.

Спор Варлам - Палама је можда утицао на ово питање, јер ако благодат тражимо у створеном гдје је она? Можда у уму као моћ имагинације - машта?

Отвореност човјековог вића за благодат је пут исцјељења и обухвата уједно сву природу, у смислу да се свјет уједно са човјеком преображава и зато кажемо обожење.

Благодатна молитва и није молитва како смо ми навикли, него истовремено извршење - чудотворење, јер како да се природа непокорава сили која је држи у постојању.

 

Замислити само једну тачку значи отворити један нови метафизички свјет, увести привид као посредника између човјека и природе.

Може се основано сумљати да је тај привид палост и подневесно дејство.

Познање благодатних темеља природе, која је сада Христова природа отвара могућност богопознања у твари, могућност да природу схватио као своје тјело Христово.

 

Маштању као и свој метафизици недостаје управо твар.

Замишљени Христос је разоваплоћен, док је оваплоћење метафизике као свјета технике контраоваолоћење, јер у замишљању (метафици) личност не може да се јави.

@kopitar, јединство времена и простора имамо у ефхаристији

 

Послато са 5026D користећи Pouke.org мобилну апликацију

 

 

 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 сат, kopitar рече

Blagodat je već dana kao prispodoba o talentima i mudrim djevicama.

Blagodat postojanja i zivota jeste velika, kao sto pise tamo,....Беше светлост истинита која обасјава свакога човека који долази на свет..... ali se pominje i.... И од пуноће његове ми сви примисмо, и благодат на благодат..... znaci, izgleda da tu imamo neke razne blagodati.

I, onda ne pricamo o tome da ako mislis da je blagodat samim time sto neko ima talenat i zivot i postojanje, ...dobro, ali treba i taj talenat umnoziti, pet talenata i jos umnozit pet, dva i umnoziti dva,....pa tako ako je sam talenat delo blagodati onda je i umnozavanje talenata delo blagodati - sto znaci da je to do nas samih da li cemo umnozavati talente i blagodat. Takva blagodat umnozavanja i duhovnog delanja se ne daje kao po defaultu, neko se trazi i ako se dobro (trazi) onda se i dobija...itd...

Tako slicno i kod mudrih devojaka, nisu one to sto su device samim tim okey, nego treba i da imaju ulje u posudama svojim i to su samo mudre device koje su trazile tu blagodat ulja na razne nacine.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...