Jump to content

Православље и либертаријанизам

Оцени ову тему


  

63 члановâ је гласало

  1. 1. Liberalizam = nacionalna i državna izdaja?

    • Da, izdaja je
      24
    • Ne, nije izdaja
      32
    • Ne znam
      7


Препоручена порука

пре 1 минут, Аурор рече

Sličan je princip.

Upravo je princip (suština) fundamentalno drugačiji, jer automobil možeš i ne moraš da imaš, a lek moraš da kupiš i veoma često nemaš ni izbor između više različitih proizvođača...

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 4 минута, Avocado рече

Upravo je princip (suština) fundamentalno drugačiji, jer automobil možeš i ne moraš da imaš, a lek moraš da kupiš i veoma često nemaš ni izbor između više različitih proizvođača...

Tek to nema veze...

Princip o kojem sam govorio je da je kupac oštećen jer mu nešto o proizvodu nije naglašeno kada je kupovao.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 19 минута, Avocado рече

lek moraš da kupiš i veoma često nemaš ni izbor između više različitih proizvođača

Ovo je zbog preterane regulisanosti.

U oči se sipaju fiziološki i 3% rastvor borne kiseline, verovatno nije toliko teško ni napraviti, ali eto.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

1 hour ago, Avocado рече

Naravno... ali to je skroz druga tema u odnosu na to kada proizvođač namerno pravi bočicu tako da protraćiš dobar deo iste...

 

Zapravo formiraju cenu po jednom primanju leka, a ne po količini... i prodaju onu količinu koja je otprilike maksimalna... a ti bez obzira na to da li ti je potrebna maksimalna količina ili minimalna, moraš da platiš isto... verovatno zato što bi uz diferenciranje cene po količini, onima koji treba maksimalna doza lek bio preskup... ne zaboravi da je tu trošak proizvodnje (po količini) minorna stavka u konačnoj ceni...

 

U prvom slucaju, zar nije bolji pritisak potrosaca od bilo kakve drzavne regulacije u ovom slucaju, jer losa reklama u pogledu samog otvora bi mogla izbaciti neke druge kompanije na trziste koje bi bile lojalnije prema kupcima. Mislim i sam klip je losa reklama, jer mnogo ljudi moze da ga pogleda. Evo ja sam promijenio mnogi tih proizvoda, i mogu se naci razliciti otvori tako da mi se cini da oni prave jedan otvor za sve. Mislim ne vidim njihovu namjeru osim da ih drzava natjera da prave vise razlicitih otvora sa razlicitim pritiskom ili pakovanjem sto bi uticalo na rast cijene dosta.

U drugom slucaju, mislis da ako formiraju cijene po jednom primanju lijeka onda mogu optimizirati pakovanje za svakog kupca pojedinacno? Mozda je problem do apoteka a ne kompanija koje proizvode lijekove? Izgleda mi dosta tesko da kompanije koje proizvode lijekove mogu tako brzo odgovoriti na potrebe za razlicitim kolicinama lijeka, osim da naprave vise razlicitih pakovanja, mada bi zarada opet bila ista kao u slucaju jednog pakovanja jer bi ovi sa vecim pakovanjima placali manje, a ovi sa manjim vise. Mislim da je i trziste proizvodnje lijekova u USA danas liberalnije, tako da kompanije dosta lako razvijaju alternative. Altrenativa na lijek koji je Martin Shkreli povecao 5000% se brzo pojavila.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 19 часа, Ronald рече

U prvom slucaju, zar nije bolji pritisak potrosaca od bilo kakve drzavne regulacije u ovom slucaju, jer losa reklama u pogledu samog otvora bi mogla izbaciti neke druge kompanije na trziste koje bi bile lojalnije prema kupcima.

To je tačno pod uslovom da postoji dobra informisanost, organizovanost i solidarnost (da veći broj ne boli uvo) potrošača... ali je očigledno da ništa od toga ne postoji... da postoji ovi to ne bi ni radili... a rade... suprotno predikcijama libertarijanizma...

 

Цитат

U drugom slucaju, mislis da ako formiraju cijene po jednom primanju lijeka onda mogu optimizirati pakovanje za svakog kupca pojedinacno?

Ne, mogli bi da naprave dve, tri veličine... ali dosta je komplikovana priča pa povlačim taj drugi deo kao pitanje i temu... čini mi se da tu nije stvar prevare i oštećenja svih potrošača, već oštećenje jednih za račun drugih potrošača...

 

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 13 минута, Avocado рече

To je tačno pod uslovom da postoji dobra informisanost, organizovanost i solidarnost (da veći broj ne boli uvo) potrošača... ali je očigledno da ništa od toga ne postoji... da postoji ovi to ne bi ni radili... a rade... suprotno predikcijama libertarijanizma...

E pa to je to.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

1 hour ago, Avocado рече

To je tačno pod uslovom da postoji dobra informisanost, organizovanost i solidarnost (da veći broj ne boli uvo) potrošača... ali je očigledno da ništa od toga ne postoji... da postoji ovi to ne bi ni radili... a rade... suprotno predikcijama libertarijanizma...

И да не постоје адвокати који заступају компаније које географски ограничавају производе, те купљени у једној земљи не могу да се конзумирају у другој. Шта вреди што је цела планета солидарна кад адвокати. 

  • Хахаха 1
Link to comment
Подели на овим сајтовима

1 hour ago, Avocado рече

To je tačno pod uslovom da postoji dobra informisanost, organizovanost i solidarnost (da veći broj ne boli uvo) potrošača... ali je očigledno da ništa od toga ne postoji... da postoji ovi to ne bi ni radili... a rade... suprotno predikcijama libertarijanizma...

 

Ne, mogli bi da naprave dve, tri veličine... ali dosta je komplikovana priča pa povlačim taj drugi deo kao pitanje i temu... čini mi se da tu nije stvar prevare i oštećenja svih potrošača, već oštećenje jednih za račun drugih potrošača...

 

Ali kupci su uvijek osteceni, marketing i reklame su najobicnija prevara, pa ne znam zasto bi se tu drzava mijesala regulacijama osim nekih ozbiljnih sektora kao u avio saobracaju itd., nisam siguran da su neki eksperti u stanju da isparve svaku ljudsku glupost, jer su kupci vecinom iracionalni kod kupovine, tacnije nisu dovoljno racionalni da potraze sve moguce informacije o proizvodu, i ako su im dostupne. Drzava bi mogla da ih informise preko nacionalnih frekvencija i da na osnovu toga okrenu ledja kompanijama.   

Uvijek je neko ostecen, kupac manjeg proizvoda u najvecem broju slucajeva jer se kod formiranja cijena obicno troskovi prebijaju preko manjih pakovanja narocito ako ljudi nemaju novca za veca. Naravno to zavisi i od traznje, tacnije prodaje odredjene velicine itd.

Mislim da su ovi primeri koje trziste svakako moze da koriguje, dok kod nekih to nije moguce kao sto su sanitarne inspekcije itd., tacnije nije jos isplativo  laboratorijsko provjeravanje svih proizvoda za nas pojedince. Medjutim i FDA ima ogromne propuste na nekim trzistima. Tehnologija vecinom ide u korist trzista. Nekad je samo drzava bila u stanju da omoguci letove u vasionu, danas to mogu i neki privatnici, skromno i uz pomoc drzave ali mogu. Sutra mozda budu mogli sami jer neke kompanije danas imaju vecu vrijednost od BDP mnogih drzava.

Treba prici svakom primeru pojedinacno, sagledati proslost, zatim sadasnjost i na osnovu toga ga detaljno analizirati bez da iko bude ostecen, jer politicari zbog plebsa vrlo lako potegnu za regulacijama, kao i za carinama, akcizama i kvotama koje kada se propuste kroz cost benefit analizu imaju negativni impakt za zemlju uvoznicu oko koga se slaze preko 90% ekonomista.

 Ako drzava regulacijama moze pomoci kupcima da postanu racionalniji ili da natjera preduzeca na moralnije ponasanje , ja sam za to, medjutim posle detaljnog analiziranja, jer su politicari obicno najmanje racionalni. Poslednji nobelovac Thaler i njegov kolega Cass Sunstein su napisali knjigu "Nudge: Improving Decisions about Health, Wealth, and Happiness, u kojoj razvijaju njihovu teoriju libertarijanskog paternalizma na osnovama istrazivanja iz psihologije i bihejvioralne ekonomije , tako da postoje pokusaji kako da se kupci ucine racionalnijim uz bolju analizu i saradnju javnog i privatnog sektora.

https://en.wikipedia.org/wiki/Nudge_(book)

https://en.wikipedia.org/wiki/Libertarian_paternalism

Elinor Ostrom je je u svojoj knjizi "Evolucija institucije za kolektivnu akciju", objasnila divne primere saradnje, kad ni privatni ni javni sektor pojedinacno nisu imali optimalana resenja za dosta teska pitanja i probleme. 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 18 минута, Juanito рече

И да не постоје адвокати који заступају компаније које географски ограничавају производе, те купљени у једној земљи не могу да се конзумирају у другој. Шта вреди што је цела планета солидарна кад адвокати. 

Баш јуче ово искусисмо. Жена случајно уплатила Amazon Prime и обрадовасмо се да ћемо можи да гледа мофилмове и серије годину дана. Кад оно трт, the content is not available at your location, bla bla...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 7 часа, Ronald рече

Ali kupci su uvijek osteceni, marketing i reklame su najobicnija prevara, pa ne znam zasto bi se tu drzava mijesala regulacijama osim nekih ozbiljnih sektora kao u avio saobracaju itd.,

Zar nije tržište lekova ozbiljnije od avio-saobraćaja?

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 7 часа, Juanito рече

И да не постоје адвокати који заступају компаније које географски ограничавају производе, те купљени у једној земљи не могу да се конзумирају у другој. Шта вреди што је цела планета солидарна кад адвокати. 

Veze to nema sa nama... :)

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Управо сада, Аурор рече

Nažalost, princip mora da bude da se pretpostavlja sve najgore i ponaša se u skladu sa tim.

Ne pratim mnogo politiku, ali i za to malo što pratim, i što sam video po netu u nekim debatama, primetio sam da levo orijentisani skoro uvek govore upravo kroz tu prizmu ugroženosti. Njihova retorika se svodi na: ,,ili mi, ili propast". Mada slično važi i za još neke grupacije... itd, itd.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...