Jump to content

Тема о КОРОНАВИРУСУ... све на једном месту


JESSY

Препоручена порука

2 minutes ago, Ćiriličar said:

...

Neki dan sam slušao nestorovića, kaže da su ljudi imuni na korona viruse najmanje 5 godina! Dakle, kako sam razumeo, ako preživiš ne znači da si trajno imun. Ja sam mislio da smo trajno imuni, a da je primer mog aoca neki medecinski fenomen, izuzetak.

Много интересантна прича. Мене је подсетила на мог покојног драгог деду који се тамо негде у својој 65-66. години разболео од вируса херпес-зостер. Тад сам први пут чуо за тај вирус. За оне који не знају, манифестује се благим црвенилом на кожи, али ужасним, дубинским боловима који умеју да трају и недељама пре него што се појави на кожи, да се људи шаљу на рендгенска снимања, да се утврди шта им је. Сећам се да је деда био укочен од болова на том месту (врат, раме и лопатица) да није могао ни да се помера и да се сумњало на све и свашта док се коначно није појавило црвенило. А херпес зостер вирус је најобичнији вирус "овчијих богиња" који у неактивном облику мирује у нашој коштаној сржи, чак и код оних који нису прележали варичеле него су га, на пример, као мала деца унела прљавим рукама. Поента је херпес зостер вирус људи носе и по читав живот без икаквих симптома, док се само код понекога окине као темпирана бомба. Деди су рекли да кад се једном појави, највероватније ће се појављивати опет јер је то, како рекоше, "болест од које се не умире, али са којом се умире". Али му се никад касније није вратила. Кажу да све то има везе са тим проклетим стресом и падом имунитета.

Тако и за ово што кажеш: трајни имунитет се заиста стиче, али не функционише на такав начин већ зависи и од много других фактора. На тај начин и људи који су већ прележали заушке или овчије богиње могу поново да се разболе годинама касније, чак и озбиљно разболе. Организам се испуни специфичним антителима јер их масовно производи, али временом њихова концентрација пада ако нема сличних вируса, до нестајања. Али под идеалним условима, организам још увек има "формулу" за та антитела и у случају поновљене инфекције, опет крене да их производи, што резултује тиме да болест ипак стигне да се појави док се њихова концентрација не повећа, али са доста блажим симптомима. Проблем је када организам не одреагује тако због других ометајућих фактора, а то су најчешће стрес, старост, друге болести и друга оштећења. Са стеченим имунитетом проблеме никад немају младе особе, зреле врло ретко, али старији богами чешће - имунолошки систем постоји, али је то ипак имунолошки систем старца, а не младића.

Са случајем тифуса код твог оца, или херпес зостера код мог деде, једноставно се ради о томе да је вирус прешао у "илегалу" - нашао неко место у организму где се контролисано размножава, довољно споро да се не шири по целом организму и не узбуњује имунитет, али довољно упорно да опстане деценијама и сачека повољне услове да поново крене у офанзиву. Из перспективе микроорганизама, људско тело је као космос. :) А вируси су још мањи од микроорганизама. Плус што људски виром (вируси који нормално постоје у нашем организму) обухвата много врста вируса чији број чак није могуће ни претпоставити - на пример, само бактерија имамо у милијардама, а у природи су вируси бројнији од бактерија и до 50 пута. Многи од тих вируса су корисни јер се активирају у штетним бактеријама или ћелијама рака, многи воде неке унутрашње битке са корисним и неутралним бактеријама и на тај начин не представљају никакву претњу, а многима је активност толико спора да их наш имунолошки систем никад и не детектује и не праве никакву штету, чак и стимулишу замену старих ћелија новим. И туда свуда патролира наш имунолошки систем и реагује кад мисли да треба, а некад и он буде узрочник јер покреће имунолошки одговор и против нечег што није претња (полен, алергије и сл.) И човек само кад замисли тај микрокосмос у нашем организму и какви све сложени процеси се тамо дешавају 24 часа дневно мимо наше свести и нашег знања, само да стане задивљен и занеми како то уопште и функционише.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Колико смо далеко од синтетичке хране, која већ може да се купи у јапанским ресторанима. Много је јефтинија а израђена је од пластике, воска и обојена да изгледа што природније. Испод је пример "израде" купуса.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 10 минута, PredragVId рече

Колико смо далеко од синтетичке хране, која већ може да се купи у јапанским ресторанима. Много је јефтинија а израђена је од пластике, воска и обојена да изгледа што природније. Испод је пример "израде" купуса.

 

To nek daju celicnim prijateljima da ne moraju da jedu šišmiše i ostale zgadije

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Невероватно да храна чак и исто изгледа! Али, постоји разлика између пластичне и оргиналне хране, осим у цени. Ево једног примера са пиринчем који нам долази из Индије:

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Tkačov: Bojiš se? Ne dolazi u hram, sjedi kući! Šta si došao ovde sa maskom? Idi kući sa svojom maskom! Kome si potreban u hramu sa tim mislima - sjedi kući, šta radiš u hramu? Bojiš se? Sjedi kod kuće! Ako te ne interesuje Jevanđelje čitaj bajke Andersona, čitaj Astrid Lindgren! Bojiš se? Sjedi kod kuće i ćuti! :))

Dobar je Tkačov...

 

 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Невероватна пластична јаја! Веома, веома јефтина.

Заправо, укуцајте у претраживачу synthetic food in china па сами тражите.

 

А ево и једног лепог документарца на исту тему.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

I za ovo se mora znati:

 

WWW.NYTIMES.COM

A “cytokine storm” becomes an all-too-frequent phenomenon, particularly among the young. But treatments are being tested.

15% mlađih imali su ovaj citokinski šok. Ovim se parcijalno objašnjava zašto su zdravi mladi umirali za vrijeme pandemije španskog gripa, i za vrijeme SARSA i MERSA. 

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 30 минута, Ćiriličar рече

Tkačov: Bojiš se? Ne dolazi u hram, sjedi kući! Šta si došao ovde sa maskom? Idi kući sa svojom maskom! Kome si potreban u hramu sa tim mislima - sjedi kući, šta radiš u hramu? Bojiš se? Sjedi kod kuće! Ako te ne interesuje Jevanđelje čitaj bajke Andersona, čitaj Astrid Lindgren! Bojiš se? Sjedi kod kuće i ćuti! :))

Dobar je Tkačov...

 

 

 

On je samo Tkačov. Nije Kiril ili Ilarion. :)

https://www.youtube.com/watch?v=knqaSideZKs

Milost i istina neka te ne ostavlja; priveži ih sebi na grlo, upiši ih na ploči srca svojega!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 4 часа, Desiderius Erasmus рече

 

Every 10 seconds, a child dies from hunger-related diseases. #hunger #hungry #help #helpothers #life #hungrychildren  #saveme #X1

 

Никада у историји људи нису толико масовно умирали од глади као у савремено доба. Раније је проблем No1 била куга, а у 20. веку -  црни јахач Откривења  (глад тј. најмање 70 милиона људи који су буквално умрли јер нису имали шта да једу, а од болести повезаних са несташицом хране број умрлих броји се на милијарде људи). А са друге стране (што сликовито показује сурову истину Христових речи - Овај свет, не само налази у злу, већ лежи у злу и да је кнез-господар овога света зли тј. пали анђео)  - Баца се и губи трећина целокупне глобално произведене хране!   Дакле, на сваких око десет секунди једно дете умре од глади или болести повезаних са неухрањеношћу, а свет на глобалном нивоу баца трећину своје произведене хране! Бацање хране не значи да је "само" та храна бачена, већ су бачени и новац, вода, енергија, земљиште и транспорт. Још, за последицу имамо да  већи део те хране који се отпреми на депоније, оставља да труне и производи метански гас, што је, поред Америке и Кине, трећи изазивач ефекта стаклене баште!

 

,,Јер Отац не суди никоме, него сав суд даде Сину, да сви поштују Сина  као што  поштују 

Оца!"   Јеванђеље, Јн 5:23

Link to comment
Подели на овим сајтовима

U Austriji neki advokati sad tuže vladu jer, vele, krše ustav sa ovim vanrednim stanjem.

Mislim, ja nisam ni za ni protiv, a u zaverologiju ne želim ni da uđem. Vladika Milutin je umro, takođe Predrag ovde sa foruma, ona lekarka u Nišu itd. Tek u Italiji je haos - do prošle nedelje umrulo je samo oko osamdeset sveštenika i trideset lekara. Pitam jedino da dokle vlasti smeju da idu a mi dokle smemo da se odričemo slobode.

Milost i istina neka te ne ostavlja; priveži ih sebi na grlo, upiši ih na ploči srca svojega!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

 
Krah ideje o kolektivnom imunitetu: Švedska se sprema za hiljade mrtvih
 
 
 
A. J. - 07.04.2020 - Foto: Tanjug/Fredrik Sandberg/TT News Agency via AP

„Mekane mere” Šveđana u borbi sa korona virusom, odnosno pristup koji se oslanjao na individualnu odgovornost građana, prosto nije dao rezultate. Nakon kraha ideje o kolektivnom imunitetu, Švedska se sprema za hiljade mrtvih. Zato će i ona morati da se sa tog „fleksibilnog” puta pomeri ka oštrijim merama.

Ovako Milan Igrutinović iz Instituta za evropske studije komentariše situaciju u Švedskoj, zemlji u kojoj do sada nije bilo restriktivnih mera u borbi sa korona virusom, a u svetlu najava švedskog premijera Stefana Lofvena da se ta zemlja mora pripremiti na to da „mrtve broji u hiljadama“.

grutinović podseća da je Švedska dosta stoički počela borbu sa korona virusom, oslanjajući se na logiku kolektivnog imuniteta. Taj pristup smo, kako kaže, u praksi videli još samo u Velikoj Britaniji, ali na svega nekoliko dana, dok Britancima nisu stigle drugačije studije koje su ih naterale da promene način delovanja.

Kolektivni imunitet — potpuno poražena ideja

„Sa druge strane, Švedska je do danas, ili bar do ovog vikenda, zadržala taj fleksibilniji pristup, u smislu da tamo nije bilo formalnih zatvaranja škola, da nema karantina, odnosno formalne naredbe za izolacijom. Oni naravno imaju vrlo snažne preporuke upućene javnosti koje su na liniji onoga što se dešava širom Evrope i kod nas, tj. i oni apeluju na građane da što više rade od kuće i da maksimalno smanje fizičke kontakte“, objašnjava Igrutinović.

U tom smislu govori se o tome da gotovo trećina zaposlenih u Stokholmu u suštini već radi od kuće, a da je frekvencija saobraćaja smanjena za 70 posto.

„Međutim, to je ostalo na nivou preporuka i to je ono što Švedsku razlikuje od većine država u Evropi – činjenica da su se oni oslonili na ono što se zove lična odgovornost, odnosno da građani sami shvate da će sprečiti širenje zaraze tako što će smanjiti fizičku komunikaciju sa drugim ljudima“, kaže Igrutinović.

Ipak, dodaje on, osetniji rast broja smrtnih slučajeva poslednjih dana (373 smrtna slučaja zabeleženo je u Švedskoj u nedelju), naročito u poređenju sa njihovim susedima poput Finske, Norveške i Danske, naveo je tamošnje vlasti da shvate da dosadašnji pristup borbi sa pandemijom ne daje rezultate i da će verovatno morati da ga promene.
„Vlada je za vikend nagovestila da će uredbama zabraniti ne samo veća okupljanja, koja su donekle već i zabranjena, već i da će zabraniti rad kafića, restorana i krenuti sa jednim strogim, imperativnim redukcijama, koje već vidimo u najvećem delu Evrope, a svakako i kod nas u Srbiji“, napominje sagovornik Sputnjika.

Prema njegovim rečima, primer Švedske je pokazao da ta prva ideja o ličnoj odgovornosti kao temelju za sprečavanje širenja virusa funkcioniše samo donekle, ali u suštini ne vrši posao na kratki rok.

„Takođe, ni ta ideja o kolektivnom imunitetu na kratki rok ne daje rezultate. Ona jeste ključno važna za naredni period od šest meseci ili godinu dana, odnosno dok ne dobijemo vakcinu za korona virus, ali nažalost, ne funkcioniše kada je reč o sprečavanju drastičnog skoka broja zaraženih i umrlih. Taj drastični skok obolevanja i smrtnih slučajeva opterećuje zdravstveni sistem u kome bi onda lekari ispadali iz stroja, a ljudi umirali po kućama od srčanog udara, jer nema ko da dođe da im pomogne. Dakle, čini mi se da su te ideje na političkom nivou temeljno poražene u zemljama poput Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, pa i Velike Britanije“, ocenjuje Igrutinović.

Primat ekonomije nad ljudskim životima

Na pitanje šta je Šveđanima bio primarni motiv da se odluče za fleksibilne mere u borbi sa koronom i da li su opravdane pojedine kritike da su kontroverznim pristupom primat stavili na očuvanje ekonomije i privrednog razvoja, Igrutinović odgovara da je ekonomija sasvim sigurno imala uticaja.

„Kada ste na vlasti morate da brinete o tome ko će vam uplaćivati porez iz kojeg ćete isplaćivati plate, ali kada imate kolaps, otvarate se ne samo za ekonomsku krizu, već i za jednu vrstu legitimnih napada opozicije zašto niste više uradili. Međutim, ovde je u pitanju jedan panevropski ili kontinentalni problem, u kome malo koja zemlja ostaje pošteđena kako bolesti, tako i ekonomskog kolapsa. Naime, dramatičan pad u privredama Nemačke, Španije, Italije, Francuske apsolutno će da povući gomilu drugih zemalja ka dnu, uključujući i nas. Tu ne treba imati nikakvih iluzija“, kategoričan je Igrutinović.

Kako kaže, jasno je da su Šveđani razmišljali i o ekonomskom razvoju, ali se ipak postavlja pitanje kulturoloških obrazaca.

„Oni su stavili naglasak na ličnu odgovornost, na poverenje, na to da je dovoljno da vlada izađe sa preporukama koje bi podržali ekspertski paneli, a koji opet imaju snažan uticaj na rad ministarstava. Međutim, kako je zadnjih nekoliko nedelja brzo rastao broj zaraženih i umrlih, mnogo brže nego na primer u Srbiji ili većini zemalja istočne i jugoistočne Evrope, oni su došli pod pritisak dela javnosti. U tom smislu bilo je nekoliko javnih peticija, a jedna od najvećih je bila ona od oko dve hiljade naučnika, akademika i javnih ličnosti, čak je i predsednik Nobelove fondacije potpisao tu peticiju, u kojoj je kritikovana vlada zbog, kako oni misle, ’ležernog‘ pristupa i u kojoj su zahtevane strože mere vlade“, primećuje Igrutinović.

Pitanje je, kaže sagovornik Sputnjika na kraju razgovora, u kakve su studije Šveđani gledali, kakvim su brojkama na početku raspolagali i šta su im njihovi naučnici govorili, u smislu kakvu progresiju bolesti mogu da očekuju.

„Čini se da se i kod njih bolest širila na sličan način kao u većini zemalja, maltene bez obzira na mere koje su preduzete. Međutim, kod njih su brojke osetno gore nego kod njihovih komšija, tako da će možda biti političke krize vlade u nekom narednom periodu, budući da opozicija nije oduševljena time da vlada donosi uredbe, već zahteva rad parlamenta, odnosno zakonodavni rad na ustrojavanju novih mera u borbi protiv virusa“, zaključuje Milan Igrutinović.

(Sputnjik)

 
 
 
 
 
 
  • Свиђа ми се 1

Jesus said to him, “Away from me, Satan! For it is written: ‘Worship the Lord your God, and serve him only.’'

Matthew 4:10

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 сат, PredragVId рече

Невероватна пластична јаја! Веома, веома јефтина.

Заправо, укуцајте у претраживачу synthetic food in china па сами тражите.

 

А ево и једног лепог документарца на исту тему.

 

какве ово има везе са коронавирусом? да ниси погрешио тему?

Et cognoscetis Veritatem et Veritas liberabit vos.
"Овако вели Господ : ево, што сам саградио ја разграђујем, и што сам посадио искорењавам по свој тој земљи. А ти ли ћеш тражити себи велике ствари? Не тражи..." Јер. 45, 4, 5.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 сат, Justin Waters рече

I za ovo se mora znati:

 

WWW.NYTIMES.COM

A “cytokine storm” becomes an all-too-frequent phenomenon, particularly among the young. But treatments are being tested.

15% mlađih imali su ovaj citokinski šok. Ovim se parcijalno objašnjava zašto su zdravi mladi umirali za vrijeme pandemije španskog gripa, i za vrijeme SARSA i MERSA. 

Овде је и то лепо објашњено. Иначе одличан видео, укратко објашњава ствари на сликовит начин.

Et cognoscetis Veritatem et Veritas liberabit vos.
"Овако вели Господ : ево, што сам саградио ја разграђујем, и што сам посадио искорењавам по свој тој земљи. А ти ли ћеш тражити себи велике ствари? Не тражи..." Јер. 45, 4, 5.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...