Jump to content

Питање за либертеријанце

Оцени ову тему


Marjanovic

Препоручена порука

пре 20 минута, εργασία рече

Ti si se jedini javio i otvoreno rekao da nešto ne znaš. To je retkost na ovom forumu gde su raznorazni juršnici libertarijanizma proganjali svakog ko misli drugačije. To je za poštovanje. Čekam da se jave ovi jurišnici, pošto je ovo fundamentalno pitanje ali koliko vidim prođe već skoro mesec dana niko od ljubitelja libertertstva da mi odgovori. Nešto ne valja...

Jao nemoj tako uobrazicu se :smeh1: Inace, to prepucavanje koliko vidim ide u oba pravca, gde se i libartarijanizam sirom foruma proziva iz potpuno pogresnih i netacnih razloga, to je i meni koji sam se samo povrsno informisao o tome jasno ko dan, ali tipicna forumska ostrascenost...

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 12/10/2017 at 16:44, εργασία рече

То знам. Питао сам да ли либертаријанци прихватају математичку репрезентацију кардиналне и ординалне граничне корисности онако како се представља у уџбеницима и теорији. Дефинитивно нисам сигуран какав је њихов став по том питању, поготову када се ради о мизесовцима или ти аустријанцима. 

Па теорију о "граничној корисности", тј. "marginal utility" како каже наш народ, поставио је управо отац аустријске школе економије Карл Менгер, који је био и главна инспирација Мизесу. А аустријска школа је, да тако кажемо, "економски либертаријанизам".

Тако да је мало чудно питање да ли је "прихватамо". Ми смо је измислили. :)

ΜΟΛΩΝ ΛΑΒΕ

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 10 часа, Grizzly Adams рече

Па теорију о "граничној корисности", тј. "marginal utility" како каже наш народ, поставио је управо отац аустријске школе економије Карл Менгер

Pre i nezavisno od njega to je uradio u Velikoj Britaniji Vilijam Stenli Dževons, a osim njega za utemeljivača se smatra i Leon Valras. Njihove teorijske konstrukcjie nikako nisu identične, što je uticalo na dalje razlike u razvoju ekonomskih škola koje se oslanjaju na zaostavštinu ova tri mislioca. 

Onoliko koliko sam ja čitao literaturu čini mi se da austrijanci odbacuju kardinalnu verziju granične korisnosti i imaju svoju varijantu ordinalne granične korisnosti (dakle, ni tu nisu prvi, priču sa krivama indiferentnosti je započeo Frensis Edžvort, a dalje se sve to razvili Eugen Slucki, Džon Ričard Hiks i Roj Daglas Alen; koliko je meni poznato ni jedan od njih nije austrijanac). Međutim, stvar se malo komplikuje sa oživljavanjem interesovanja za kardinalnost 50-tih, tako da mi nije najjasniji stav austrijanaca po tom pitanju. 

εργασία (грч. ергасија) - рад, занимање, посао. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 12/17/2017 at 7:28, εργασία рече

Onoliko koliko sam ja čitao literaturu čini mi se da austrijanci odbacuju kardinalnu verziju granične korisnosti i imaju svoju varijantu ordinalne granične korisnosti (dakle, ni tu nisu prvi, priču sa krivama indiferentnosti je započeo Frensis Edžvort, a dalje se sve to razvili Eugen Slucki, Džon Ričard Hiks i Roj Daglas Alen; koliko je meni poznato ni jedan od njih nije austrijanac). Međutim, stvar se malo komplikuje sa oživljavanjem interesovanja za kardinalnost 50-tih, tako da mi nije najjasniji stav austrijanaca po tom pitanju. 

Да, тако је. Ево нешто укратко о томе:

https://mises.org/library/cardinal-utility-its-worse-you-thought

https://mises.org/library/modern-theory-consumer-behavior-ordinal-or-cardinal

ΜΟΛΩΝ ΛΑΒΕ

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...