Jump to content

Ko je umro na krstu?

Оцени ову тему


Препоручена порука

 

пре 2 часа, Tumaralo. рече

U Americi su gotovo svi osuđenici na smrt (dakle najteža krivična dela) poremećenog mozga i činili su to što su činili zato što ih je takav mozak "naterao".

Очигледна је повезаност са мозгом. "Поремећен" - дисфункционалан, онај који можда није онакав каквим је првобитно назначен, евентуално ускраћен (осакаћен) за бољи избор (слободу да не чини зло). А можда га једноставно и не познаје јер га није искуствовао.

А да ли сви људи поремећеног мозга чине неки злочин или су наклоњени томе или има и оних који не чине никакво зло другима и зашто је то тако? И да ли има људи којима није поремећн мозак а починили су неки злочин? И зашто их има?

Без претеривања ово није ни мало наивно питање. Мени је лично наивно свако одбацивање слободне воље у смислу да баш никако не можемо одлучивати и утицати ван онога "како нам програмиран мозак диригује". Воља је способност човека да свесно управља својом делатношћу у постизању постављеног циља. А сада замисли живот са неком генетском судбином (или неким оштећењем) која те само нагони да чиниш зло? Или добро? У таквом бесмислу би се онда сви препустили.

Мислим да се овде често преплићу неки капацитети интелекта, искуства, знања, разноразних способности, неспособности и запостављености личног развоја са одлукама које се ипак доносе промишљањем. Животиње делују инстиктивно, човек промишљањем (каквим год капацитетом располагао). Нас шиба сваки ветар и љуља као траву -  многи фактори утичу на нас и наше одлуке у комбинацији са нашим искуством и капацитетом да промислимо. А слобода носи одговорност. Рђаве навике рађају рђаве поступке а ако насупрот њих поставимо добре навике, то видим као излаз избора.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 18 часа, ИгорМ рече

Воља је способност човека да свесно управља својом делатношћу у постизању постављеног циља

Iznenadio bi se koliko svest igra malu ulogu u delanju i odlučivanju.

пре 18 часа, ИгорМ рече

А сада замисли живот са неком генетском судбином (или неким оштећењем) која те само нагони да чиниш зло? Или добро? У таквом бесмислу би се онда сви препустили.

Tako i živimo. Svi radimo ono što moramo. I dobro i zlo. 

пре 18 часа, ИгорМ рече

ивотиње делују инстиктивно, човек промишљањем (каквим год капацитетом располагао).

Prvo, razlika čovek vs životnja je nenaučna.

Drugo, promišljenost je precenja. Kao što rekoh, iznenadio bi se koliko svesni aspekt čoveka igra malu ulogu. Look it up.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 23 часа, Bokisd рече

Evo, samo se ukuca u google, Aristotel sloboda volje, i dobijamo rezultat da je pricao o slobodi covekove volje.

On je bio dosta konfuzan i kontradiktoran, to je opšte poznato. 

Ali pisao je "nije do nas hoćemo li postati dobri ili loši" (Arist., Eth, magna, I, 9)

пре 23 часа, Bokisd рече

npr za lica starija od 14 godina, da su sposobna da rasuđuju,

Ovo je bukvalno primer pravne fikcije.

Pravo uzima svakodnevni (folk psychology) pojam slobodne volje. Tako to mora iz pragmatičnih razloga i to je ok.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Пре сат времена, Tumaralo. рече

On je bio dosta konfuzan i kontradiktoran, to je opšte poznato. 

Ali pisao je "nije do nas hoćemo li postati dobri ili loši" (Arist., Eth, magna, I, 9)

Pa, ako je pisao pozitivno i negativno o slobodi volje, zasto bi onda bilo validno ovo sto navodis, a ne nesto drugo pozitivno?

Ili, mozda ima tu kod Aristotela odredjeni konteksti kada pise o slobodi volje.

Пре сат времена, Tumaralo. рече

Ovo je bukvalno primer pravne fikcije.

Pravo uzima svakodnevni (folk psychology) pojam slobodne volje. Tako to mora iz pragmatičnih razloga i to je ok.

Kako pragmaticno, kada se jasno definise pojam pravnog lica u pravu - koje moze da dodje pod udar zakona. I, to se tacno definise zbog cega lica starija od 14 godina, .... sposobna da rasudjuju..... a, to znaci da mogu da donose svesno odluke i izbor i da deluju u tom pravcu i samim time i zakon moze da im sudi, jer su svesna posledica svoga izbora.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 2 часа, Tumaralo. рече

Ali pisao je "nije do nas hoćemo li postati dobri ili loši" (Arist., Eth, magna, I, 9)

Jel to ovo :

https://ia800204.us.archive.org/2/items/p2workstranslat09aris/p2workstranslat09aris.pdf

I, 9 :

".... Since, then, virtue has been spoken of . . .we must next inquire whether it is possible of attainment or is not, but, as Socrates ^ said, to be virtuous or vicious does not rest with us to come about..."

I, onda dalje Aristotel objasnjava tu Sokratovu izjavu. I, malo da podignem tenziju :))), .... sta mislis Tumaralo ko je ovo napisao i u kom delu :

"Such a statement is not true. For why does the lawgiver forbid the doing of wrong acts, and bid the doing of right and virtuous ones ? And why does he appoint a penalty for wrong acts, if one does them, and for right acts, if one fails to do them? Yet it would be absurd to legislate about those things which are not in our power to do. But, as it seems, it is in our power to be virtuous or vicious.

Again, we have evidence in the praise and blame that are accorded. For there is praise for virtue and blame for vice. But praise and blame are not bestowed upon things involuntary. So it is evident that it is equally in our power to do virtuous and vicious acts."

 

Pa, to je odmah nastavak na ovu Sokratovu izjavu i Aristotel kaze,.... da ovakva izjava (tvrdnja) nije istinita,..... i na kraju kaze da je ..... zato je ocigledno, da je podjednako u nasoj moci (vlasti, mogucnosti) ciniti dobra i zla dela.....

I, da se samopohvalim :1070495369_lolojednanikaragvanska:..... eto, i Aristotel gore kaze za zakonodavca (zakon), da bi bilo apsurdno donositi zakone o onim stvarima koje nisu u nasoj moci (vlasti) da ucinimo, .....i da je ipak u nasoj moci (vlasti) da budemo dobri ili losi.... i, to je ono.....npr za lica starija od 14 godina, da su sposobna da rasuđuju....

Tako da, eto, tako..... vrucina,....:kupanje:

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 17 часа, Tumaralo. рече

Iznenadio bi se koliko svest igra malu ulogu u delanju i odlučivanju.

Па нисмо роботи ццц :smeh1: много бре нешто тмурно гледаш на то. Морам прелистати тему да видим где је тај мрак.

  • Свиђа ми се 1
Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 27.7.2020. at 20:52, Tumaralo. рече

Jel to zbilja tako?

Da čovek postane Bog?

naravno da je tako (to je inače misao svetog Atanasija velikog, rođen je oko 300. god.) Međutim, "debelo" je pitanje šta to konkretno znači :) 

Zato kažem ti: opraštaju joj se gresi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav.


 


0526200500.jpg


Link to comment
Подели на овим сајтовима

Цитат

Искуства обожења су сразмерна степену човековог духовног очишћења. Колико је човек очишћенији од страсти, толико је узвишеније искуство Бога које прима, видећи Бога по речима Св. Писма: Блажени чисти срцем јер ће Бога видјети (Мт 5,8)

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 2 часа, w.a.mozart рече

naravno da je tako (to je inače misao svetog Atanasija velikog, rođen je oko 300. god.) Međutim, "debelo" je pitanje šta to konkretno znači :) 

Wow ovo je baš heavy.

Oboženje, pa da, Jerotić je često pominjao oboženje čoveka.

Slično kao hindu priča gde je cilj postići uvid da je Atman (individualna duša) jednaka Bramanu (Bog).

Samo ovo pravoslavno žvuči mnogo žešće :D

I lepše, imajući u vidu čitav kontekst, Isusovu priču i ostalo...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 20 часа, Bokisd рече

Jel to ovo :

https://ia800204.us.archive.org/2/items/p2workstranslat09aris/p2workstranslat09aris.pdf

I, 9 :

".... Since, then, virtue has been spoken of . . .we must next inquire whether it is possible of attainment or is not, but, as Socrates ^ said, to be virtuous or vicious does not rest with us to come about..."

I, onda dalje Aristotel objasnjava tu Sokratovu izjavu. I, malo da podignem tenziju :))), .... sta mislis Tumaralo ko je ovo napisao i u kom delu :

"Such a statement is not true. For why does the lawgiver forbid the doing of wrong acts, and bid the doing of right and virtuous ones ? And why does he appoint a penalty for wrong acts, if one does them, and for right acts, if one fails to do them? Yet it would be absurd to legislate about those things which are not in our power to do. But, as it seems, it is in our power to be virtuous or vicious.

Again, we have evidence in the praise and blame that are accorded. For there is praise for virtue and blame for vice. But praise and blame are not bestowed upon things involuntary. So it is evident that it is equally in our power to do virtuous and vicious acts."

 

Pa, to je odmah nastavak na ovu Sokratovu izjavu i Aristotel kaze,.... da ovakva izjava (tvrdnja) nije istinita,..... i na kraju kaze da je ..... zato je ocigledno, da je podjednako u nasoj moci (vlasti, mogucnosti) ciniti dobra i zla dela.....

I, da se samopohvalim :1070495369_lolojednanikaragvanska:..... eto, i Aristotel gore kaze za zakonodavca (zakon), da bi bilo apsurdno donositi zakone o onim stvarima koje nisu u nasoj moci (vlasti) da ucinimo, .....i da je ipak u nasoj moci (vlasti) da budemo dobri ili losi.... i, to je ono.....npr za lica starija od 14 godina, da su sposobna da rasuđuju....

Tako da, eto, tako..... vrucina,....:kupanje:

 

Pogrešio sam. To što sam citirao odnosi se na Aristotelov citat Sokrata, baš kao što si nam ti ovde predočio.

Svaka čast na tome što si iskopao i proverio! Ja sam citirao iz sekundarne literature.

Ono na šta sam u stvari mislio jeste Aristotelova lična misao iz "Nikomahove etike" a koja je data odmah u nastavku te moje knjige: 

"..jer svima su, kako izgleda, pojedine karakterne crte osobene već nekako po prirodi; jer da budemo pravični i umereni i odvažni i tome slično, više nam je svojstveno već od rođenja "(Eth. Nicom. VI, 12.)

Ovo jasno govori u prilog tezi o urođenom karakteru i u suprotnosti je sa onom Aristotelovim kritikom Sokrata. Al eto, Aristotel je često kontradiktoran sebi i konfuzan...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 сат, Tumaralo. рече

Pogrešio sam. To što sam citirao odnosi se na Aristotelov citat Sokrata, baš kao što si nam ti ovde predočio.

Svaka čast na tome što si iskopao i proverio! Ja sam citirao iz sekundarne literature.

Ono na šta sam u stvari mislio jeste Aristotelova lična misao iz "Nikomahove etike" a koja je data odmah u nastavku te moje knjige: 

"..jer svima su, kako izgleda, pojedine karakterne crte osobene već nekako po prirodi; jer da budemo pravični i umereni i odvažni i tome slično, više nam je svojstveno već od rođenja "(Eth. Nicom. VI, 12.)

Ovo jasno govori u prilog tezi o urođenom karakteru i u suprotnosti je sa onom Aristotelovim kritikom Sokrata. Al eto, Aristotel je često kontradiktoran sebi i konfuzan...

Ok.

Ima ovde na nasem jeziku bas cela 6. knjiga i cela Etika.

http://iaspm.fpn.bg.ac.rs/Materijal/Nikomahova etika.pdf

https://www.scribd.com/doc/263494274/Aristotel-Nikomahova-etika-pdf

Ne mogu da trazim odredjeni citat (nesto sam bezvoljan), ali sam nasao ovo u toj 6. knjizi, II - 4 :

"Polazna tačka [princip] akcija je odluka; od nje počinje pokret - ali ne zbog nje [to jest, ona nije finalni uzrok]. Polazna tačka [princip] odluke je, pak, htenje i razlog zbog kojeg se nešto hoće. Stoga ne postoji odluka bez razuma i razumnog rasuđivanja i nezavisna od moralnog stava. Ne postoji ni dobro ni rdavo delanje nezavisno od razuma i karaktera."

"Dakle, počelo djelatnosti je izbor — odakle njegov tvorni, ali ne i svršni uzrok — a izbora je žudnja i razum, ali radi nečega. Zbog toga nema izbora bez uma i mišljenja, niti bez ćudorednoga stanja; jer dobra činidba i njezina opreka u djelatnosti ne postoje bez spoja mišljenja i značaja."

"The origin of action - its efficient, not its final cause - is choice, and that of choice is desire and reasoning with a view to an end. This is why choice cannot exist either without reason and intellect or without a moral state, for good action and its opposite cannot exist without a combination of intellect and character."

(i opet mi ovo slicno sa onim....npr za lica starija od 14 godina, da su sposobna da rasuđuju...)

Ja mislim Tumaralo da Aristotel nije bio kontradiktoran i treba da nadjemo odredjene kontekste. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 2 часа, Tumaralo. рече

Wow ovo je baš heavy.

Oboženje, pa da, Jerotić je često pominjao oboženje čoveka.

Slično kao hindu priča gde je cilj postići uvid da je Atman (individualna duša) jednaka Bramanu (Bog).

Samo ovo pravoslavno žvuči mnogo žešće :D

I lepše, imajući u vidu čitav kontekst, Isusovu priču i ostalo...

men se čini da se ti malo šališ sa mnom, ali ok, nema lošo :)

Zato kažem ti: opraštaju joj se gresi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav.


 


0526200500.jpg


Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 28.7.2020. at 21:18, Tumaralo. рече

Ličnost igra kako mozak svira.

Не, не игра, то је потпуно наопако. Личност је та која диругује. Ако не усмјериш мозак на тачно одређене ноте, пролупаћеш, јадан, с њим. Колико год да је доминантан, мозак је само дио људске природе којег сама личност покреће, под условом да ниси будала па да га пустиш да ландара по своме. И не знам зашто инсистираш на томе, да будеш будала, којој мозак ради сам по себи. Не, ниси будала, само си мало безуман, иако си у много чему изразито разборит.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...