Desiderius Erasmus Написано Јул 9, 2017 Аутор Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 Управо сада, Trifke рече Pa u tome je problem. Ti mislis da je jednostvano reci taj i taj otac rekao to i to a ti dokzi da nije. Autenticne su tvrdnje crvenih Otaca koje mozemo naci samo u ovim edicijama. Zato i nije Patristika za svakoga. Zato ti i kazem ne uzimaj zdrvaza gotovo sto nalazis u raznim Dogmatikama. Pa, ne mislim da je jednostavno, ali ako kod nekoliko autora naiđem na isti citat, ne vidim zašto im ne bih verovao da je to zaista rekao Zlatousti. Ne uzimam zdravo za gotovo ono što nađem u Dogmatikama, ali ne mogu da uzmem zdravo za gotovo ni tvrdnju da je nešto neautentično, a da mi se ne pruže dokazi za to. Цитат Trebalo bi sada prelistavati nekoliko stotina Zlatoustovih knjiga i traziti da li je to citirano ili ne. To i kažem, ne možemo sada zahtevati da se sve što se navodi na forumu, navodi iz grčkih izvornika. Ivan Marković and PredragVId је реаговао/ла на ово 2 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Trifke Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 пре 5 минута, Desiderius Erasmus рече Pa, ne mislim da je jednostavno, ali ako kod nekoliko autora naiđem na isti citat, ne vidim zašto im ne bih verovao da je to zaista rekao Zlatousti. Ne uzimam zdravo za gotovo ono što nađem u Dogmatikama, ali ne mogu da uzmem zdravo za gotovo ni tvrdnju da je nešto neautentično, a da mi se ne pruže dokazi za to. To i kažem, ne možemo sada zahtevati da se sve što se navodi na forumu, navodi iz grčkih izvornika. Sto se citiranja tice to ne brini. Najlakse je prepisati od drugoga bez provere. Ako hoces pravu informaciju, pa cak i na forumu, onda proveri. Nemoras grcki ili siriski citat ali proveri da li je stvarno autentican ili se ogradi pa kazi neki citiraju i nemoj onda da to uzimas kao autoritet. Жика and PredragVId је реаговао/ла на ово 2 "Лажно смирење је смирење које има потребу да се покаже. На првом месту, то је смирени изглед (кад кроз понашање и изглед глумимо смиреног човека). Као друго, то је коришћење "смирених" речи и фраза: човек говори о себи да је велики грешник и гори од свих, а ако га у реалности неко увреди он се одмах буни и врло ревносно брани своја права. Као треће, лажно смирење се показује у томе што човек понавља неке научене смирене фразе, рецимо изреке Светих о смирењу, сматрајући да он мисли тако искрено, док смисао тих изрека уопште не долази до његовог срца." Схиархимандрит Авраам Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Desiderius Erasmus Написано Јул 9, 2017 Аутор Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 пре 12 минута, Trifke рече Sto se citiranja tice to ne brini. Najlakse je prepisati od drugoga bez provere. Ako hoces pravu informaciju, pa cak i na forumu, onda proveri. Nemoras grcki ili siriski citat ali proveri da li je stvarno autentican ili se ogradi pa kazi neki citiraju i nemoj onda da to uzimas kao autoritet. Evo, je l' vredi ovo od Pomazanskog? Orthodox dogmatic theology: http://www.intratext.com/IXT/ENG0824/_P2I.HTM There is a more striking picture found in St. John Chrysostom: “If, in setting out for any foreign country or city we are in need of guides, then how much shall we need helpers and guides in order to pass unhindered past the elders, the powers, the governors of the air, the persecutors, the chief collectors! For this reason, the soul, flying away from the body, often ascends and descends, fears and trembles. The awareness of sins always torments us, all the more at that hour when we shall have to be conducted to those trials and that frightful judgment place.” Continuing, Chrysostom gives moral instructions for a Christian way of life. As for children who have died, he places in their mouths the following words: “The holy angels peacefully separated us from our bodies, and having good guides, we went without harm past the powers of the air. The evil spirits did not find in us what they were seeking; they did not notice what they wished to put to shame; seeing an immaculate soul, they were ashamed; seeing an undefiled tongue, they were silent. We passed by and put them to shame. The net was rent, and we were delivered. Blessed is God Who did not give us as a prey to them” (St. John Chrysostom, Homily 2, “On Remembering the Dead”). Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Desiderius Erasmus Написано Јул 9, 2017 Аутор Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 O. Tomas Hopko o mitarstvima: http://audio.ancientfaith.com/illuminedheart/hopko_tolls.mp3 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Trifke Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 пре 31 минута, Desiderius Erasmus рече Evo, je l' vredi ovo od Pomazanskog? Orthodox dogmatic theology: http://www.intratext.com/IXT/ENG0824/_P2I.HTM There is a more striking picture found in St. John Chrysostom: “If, in setting out for any foreign country or city we are in need of guides, then how much shall we need helpers and guides in order to pass unhindered past the elders, the powers, the governors of the air, the persecutors, the chief collectors! For this reason, the soul, flying away from the body, often ascends and descends, fears and trembles. The awareness of sins always torments us, all the more at that hour when we shall have to be conducted to those trials and that frightful judgment place.” Continuing, Chrysostom gives moral instructions for a Christian way of life. As for children who have died, he places in their mouths the following words: “The holy angels peacefully separated us from our bodies, and having good guides, we went without harm past the powers of the air. The evil spirits did not find in us what they were seeking; they did not notice what they wished to put to shame; seeing an immaculate soul, they were ashamed; seeing an undefiled tongue, they were silent. We passed by and put them to shame. The net was rent, and we were delivered. Blessed is God Who did not give us as a prey to them” (St. John Chrysostom, Homily 2, “On Remembering the Dead”). Tomas Hopko nije nikakav autoritet za mene i mozes naci ne samo kod njega nego i kod drugih a narocito rusa i onih koji su pod uticajem Ruske crkve. Na kraju krajeva , neznam da li si zapazio, napisao sam nije vazno sve i da su ti citati tacni. Nebi to bila jedina zabluda koju su ti oci imali. Navescu ti primer ,koji se cesto navodi za ovakve stvari, Sv Grigorije Niski je verovoao u apokastasis, ucenje o konacnom spasenju svih cak i Satane i to na osnovu ucenja Origena. Origen je za isto ucenje bio osudjen a Grigorije nije. Zasto? Pa zato sto je ucenje Origena izazovalo problem u crkvi a Sv Grigorija niskog nije. Ima jos drasticniji slucaj Sv cara Justiniana. Pred smrt je prihvatio monofizistvo i to u jednom od drsticnijih oblika.Cak je bio i izdao edikt o proglasavanju monofisizitstva kao oficialne religije ali je njegov sekretar skrivao dokument dok doticni nije umro. Otac Justin pokusava da to opravda njegovom bolescu u njegovom zitiju. A ima jos more toga! Desiderius Erasmus and Давор73 је реаговао/ла на ово 2 "Лажно смирење је смирење које има потребу да се покаже. На првом месту, то је смирени изглед (кад кроз понашање и изглед глумимо смиреног човека). Као друго, то је коришћење "смирених" речи и фраза: човек говори о себи да је велики грешник и гори од свих, а ако га у реалности неко увреди он се одмах буни и врло ревносно брани своја права. Као треће, лажно смирење се показује у томе што човек понавља неке научене смирене фразе, рецимо изреке Светих о смирењу, сматрајући да он мисли тако искрено, док смисао тих изрека уопште не долази до његовог срца." Схиархимандрит Авраам Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Desiderius Erasmus Написано Јул 9, 2017 Аутор Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 пре 21 минута, Trifke рече Tomas Hopko nije nikakav autoritet za mene i mozes naci ne samo kod njega nego i kod drugih a narocito rusa i onih koji su pod uticajem Ruske crkve. Fino je ovo Hopkovo izlaganje o mitarstvima. On smatra da ih treba shvatiti alegorijski, kao poruku da se moramo očistiti od svakog greha i pokazati dostojne rodove pokajanja. Цитат Na kraju krajeva , neznam da li si zapazio, napisao sam nije vazno sve i da su ti citati tacni. Nebi to bila jedina zabluda koju su ti oci imali. Da, i ja smatram da su Oci umeli da pogreše. Цитат Navescu ti primer ,koji se cesto navodi za ovakve stvari, Sv Grigorije Niski je verovoao u apokastasis, ucenje o konacnom spasenju svih cak i Satane i to na osnovu ucenja Origena. Origen je za isto ucenje bio osudjen a Grigorije nije. Zasto? Pa zato sto je ucenje Origena izazovalo problem u crkvi a Sv Grigorija niskog nije. Kažu da apokatastaza Grigorija Niskog nije osuđena možda zato što je bio Vasilijev brat, a možda i zato što njegova apokatastaza nije učila preegzistenciju duša (bar tako kaže Kalistos Ver). Ako se pažljivo čita osuda apokatastaze na 5. Vas. Saboru, tamo se osuđuje apokatastaza koja se oslanja na preegzistenciju duša: "IF anyone asserts the fabulous pre-existence of souls, and shall assert the monstrous restoration which follows from it: let him be anathema" (http://www.comparativereligion.com/anathemas.html; bold. D.E.). Dakle, ne osuđuje se apokatastaza kao takva, već ovaj njen vid. Što, naravno, ne znači da je to učenje nužno i tačno. Иван, Paradoksologija, Жика and 2 осталих је реаговао/ла на ово 4 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Жика Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 Да ли неко може да постави целу беседу? Код Атанасија је нема међу аутентичним беседама. Desiderius Erasmus је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Матусал Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 Ево списак неких беседа за које се сумња да припадају Златоустом,али по духу,стилу и изразу нимало не заостају за њим. Desiderius Erasmus and Trifke је реаговао/ла на ово 2 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Trifke Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 пре 4 минута, Матусал рече Ево списак неких беседа за које се сумња да припадају Златоустом,али по духу,стилу и изразу нимало не заостају за њим. Iz koje ti je to knjige? "Лажно смирење је смирење које има потребу да се покаже. На првом месту, то је смирени изглед (кад кроз понашање и изглед глумимо смиреног човека). Као друго, то је коришћење "смирених" речи и фраза: човек говори о себи да је велики грешник и гори од свих, а ако га у реалности неко увреди он се одмах буни и врло ревносно брани своја права. Као треће, лажно смирење се показује у томе што човек понавља неке научене смирене фразе, рецимо изреке Светих о смирењу, сматрајући да он мисли тако искрено, док смисао тих изрека уопште не долази до његовог срца." Схиархимандрит Авраам Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Матусал Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 пре 12 минута, Trifke рече Iz koje ti je to knjige? Свети Јован Златоусти -Дела - четири тома, Ниш 2015 Ево неки изворници goranger, Desiderius Erasmus and Trifke је реаговао/ла на ово 3 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Bernard Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 I sveti Augustin je često pisao o čistilištu i potrebi prikazanja molitava za pokojne. Osim što je time pokazao da on osobno priznaje, jednako kao i Crkva u prvim stoljećima, da je Druga knjiga o Makabejcima dio starozavjetnoga kanona, koji je pak dio nadahnutoga Svetog pisma, on sažima učenje Crkve u prvim stoljećima o čistilištu i molitvama za one koji su umrli u Kristu: U knjizi o Makabejcima možemo pročitati kako je za mrtve bila prinešena žrtva.6 Međutim, unatoč tome što se to ne spominje nigdje u starozavjetnim tekstovima, autoritet opće Crkve, koja je jasna po ovom pitanju, ima nemalu težinu, gdje u molitvama svećenika upućenima Bogu i njegovu oltaru pohvala mrtvih ima svoje mjesto.7 Zapisi o čistilištu nekih drugih crkvenih otaca: sveti Ambrozije, Govor 20 o psalmima, 117; sveti Jeronim, Tumačenje o Amosu, 100,4; sveti Augustin, Tumačenje psalama, 37; sveti Ćiril Jeruzalemski, Kateheze, 5,9; papa sveti Grgur Veliki, Razgovor 4, 39; Origen, Homilija 6 O Knjizi Izlaska; sveti Gregorije Nisenski, Govor o pokojnima (382. god.); sveti Ivan Zlatousti, Homilije na poslanicu Filipljanima, 3,4–10 (398. god.); Serapion, Euharistijska molitva, 13,1–27 (350. god.). Kršćani su oduvijek molili za pokojne zato što su znali, naučivši to upravo od apostolâ, da se mnogi – zapravo većina – od onih koji umru u stanju prijateljstva s Bogom svejedno moraju podvrgnuti čišćenju koje podrazumijeva trpljenje. Molitve za našu preminulu braću i sestre u Gospodinu mogu im pomoći tako što će im olakšati, pa čak i skratiti to trpljenje. https://www.bitno.net/vjera/10-najcescih-zabluda-o-cistilistu/ Давор73 and Desiderius Erasmus је реаговао/ла на ово 2 Lucerna corporis tui est oculus tuus. Si oculus tuus fuerit simplex, totum corpus tuum lucidum erit. Si autem oculus tuus fuerit nequam, totum corpus tuum tenebrosum erit. Evangelium Secundum Matthaeum 6, 22-23 In nomine + Patris, et + Filii, et Spiritus + Sancti. Amen. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Кратос Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 пре 17 часа, Дидим рече Не капираш ти то. Prosvetli me,zašto odbacuješ natprirodno dejstvo Boga ili uopšte pojave u prirodi a s druge strane veruješ u njega kao natprirodno biće?Po kom princiipu usvajaš drugo a odbacuješ prvo? Desiderius Erasmus је реаговао/ла на ово 1 Најдубља молитва јесте молитва без икаквих речи када у тишини ума једноставно живимо у присуству Божијем. Архимандрит Сава Јањић Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
МилошБГ Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 Митарства... шта знам, многи светитељи су говорили управо о њима и веровали да митарства постоје. Стоји да то није званично црквено учење, али опет са друге стране кад идеш у цркву и слушаш у акатистима светитеља молбу да нас тај и тај светитељ избави од ваздушних митарстава то некако оставља утисак. Тако да ни мени није скроз јасно по том питању...а поготово кад се све то зна није ми јасно став мирјана који су сигурни да је то глупост, маловерје и да су уверени да то не постоји. Bernard and Desiderius Erasmus је реаговао/ла на ово 2 Христос воскресе из мертвих,смертију смерт поправ и сушчим во гробјех живот даровав Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
МилошБГ Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 Ако се не варам светитељи који су веровали у ваздушна митарства су св. Серафим Роуз, св. Јован Лествичник, св. Јован Шангајски, св. Теофан Затворник, св. Игњатије Брјанчанинов, св. Владика Николај, св. Ава Јустин и многи други. Христос воскресе из мертвих,смертију смерт поправ и сушчим во гробјех живот даровав Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Justin Waters Написано Јул 9, 2017 Пријави Подели Написано Јул 9, 2017 пре 1 сат, МилошБГ рече Митарства... шта знам, многи светитељи су говорили управо о њима и веровали да митарства постоје. Стоји да то није званично црквено учење, али опет са друге стране кад идеш у цркву и слушаш у акатистима светитеља молбу да нас тај и тај светитељ избави од ваздушних митарстава то некако оставља утисак. Тако да ни мени није скроз јасно по том питању...а поготово кад се све то зна није ми јасно став мирјана који су сигурни да је то глупост, маловерје и да су уверени да то не постоји. Mitarstva poticu iz drevne kosmologije kada su ljudi vjerovali da pravac ka nebu vodi direktno ka duhovnom svijetu u kome vladaju bogovi ili Bog i da izmedju ljudi na zemlji i prestola postoji ophodiva fizicka distanca. Otud one price o vaivlonskoj kuli i gradnji da se dosegnu nebesa. Iz istog uvjerenja potice i misao o podzemnom svijetu ili adu. Jer koliko god je nebo u pradavna vremena bila misterija za ljude isto toliko je i podzemlje pa su po nekoj logici stvari ono sto je gore i odakle pristize svjetlo pripisivali dobrom bozanskom, ono sto je dole i tamno necem mracnom i adskom. Po predanju se kaze da dusa putuje 40 dana do nebeskog trona. 40 dana, nije slucajno taj broj koji ocigledno pokazuje da se ne radi o nekom real vremenskom putovanju vec prosto o simbolici. Dalje podnebesje takodjer proizilazi iz te drevne kosmologije jer cvrst nebeski svod dijelio je stvoreni svijet od nebeskog pa su tako pali andjeli zbaceni u podnebesije. Neko bi danas to podnebesije pripisao atmosferi ali to nije tacno. Gledajuci danasnju kosmologiju tj sta znamo koliki je svemir, u nekom zamisljenom scenariju nebeski svijet bi se trebao nalaziti iza kranjih granica svemira ako one uopste postoje, a podnebesije bi tad trebalo biti granica koja je od zemlje udaljena 14 milijardi svjetlosnih godina najmanje, jer to je ono sto znamo o osmotrivom svemiru, pravi svemir je mozda daleko daleko veci. Tako ispada da dusa predje put od 14 milijardi svjetlosnih godina za 40 dana, a pri tome biva ometena zlim dusima koji takodjer imaju sposobnost kretanja fantasticno vecom nego brzina svjetlosti. Ako cemo imalo zdravorazumski price i putovanju duse su potpuna besmislica ako se stavljaju u realni vremenski okvir. Jedino i ispravno stajaliste je da poslije smrti, ako ista od covjeka konzervira prelazi u vanvremensku dimenziju i ako se hoce nekome bas vjerovati u ta mitarstva on ih mora percepirati mimo bilo kakvih vremenski okvira i tumaciti u svjetlu nekog iskusenja kojeg mi kao ljudi imamo sa sosptvenim egom i sto se mozda odvija vrlo brzo u trenucima neposredno pred smrt dok cvojek jos ima svijest. Mitarstva i ljestivica mnogo ljepse i smislenije idu kada se stave u iskusenja kroz koja prolazimo tokom zivota. Жика, Paradoksologija, Phoebe and 2 осталих је реаговао/ла на ово 5 Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука