Jump to content

Православље и либертаријанизам

Оцени ову тему


  

63 члановâ је гласало

  1. 1. Liberalizam = nacionalna i državna izdaja?

    • Da, izdaja je
      24
    • Ne, nije izdaja
      32
    • Ne znam
      7


Препоручена порука

А мене нешто интересује, ако не замерате. Због чега се ви оволико дуго расправљате око неке идеологије? Нисам баш упознат са тековинама ове конкретне идеологије, али ми није јасно чему толика расправа? Расправе ради или...? (Није трол, него ме заиста интересује. Да добијем одговор, па нећу даље да сметам.)

Причамо, зезамо се. Било би боље да имамо и пиво, али ето, може и овако.

Него, мене занима нешто друго. Да ли је могуће да ти као правник који је дипломирао на правном факултету ”ниси баш упознат са тековинама либерализма”? Да ли је могуће да је тај факултет пао још ниже него што сам замишљао у својим најлуђим кошмарима?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Нисам мислио на либерализам, него на либертаријанизам, који је овде тема. Можда сте се у међувремену прешалтовали на либерализам, нисам баш пратио тему, само повремено погледам који пост.

А факултет није толико ниско колико га држиш у својим предрасудама.

57ed8623960a6_banerRylah_zpsqgjjkx0v1.jpg.8a2fd97cd3aa7dcd0237c412e2234aee_zpsut3tszcy.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Марјане, хајде лепо дефиниши шта ти подразумеваш под либерализмом и либералом, јер овако нема смисла разговарати.

Ма где сад да ти дефинишем либерализам.

Поједноставићу ти, критиковао сам протеривање вере из јавне сфере које заговарају неки либерали, не сви, да будем прецизнији.

А на другим темама сам критиковао "чист" економски либерлизам тачније небригу о социјално угроженим слојевима, али не и тржишну привреду у целини.

И критиковао сам индивидуализам.

Неке стране либерализма су ми потпуно прихватљиве (подела власти, парламентаризам, слободни избори, слобода штампе, говора итд)

Као што знамо многе стране либерализма су прихватиле и друге идеологије попут конзервативизма, социјалдемократије итд.

Ја лично преферирам хришћанску демократију (демохришћанство), персонализам као алтернативу и социјално тржишну економију.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Наравно, наравно, само видим да баш дуго причате, па рекох да упитам да ли има и какву практичну вредност.

А од кад је то практична вредност ултимативни смисао сваке људске активности (на страну то што импликације либерализма и те како имају практичне последице)?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

А од кад је то практична вредност ултимативни смисао сваке људске активности (на страну то што импликације либерализма и те како имају практичне последице)?

Практична вредност је и билдовање сивих ћелија, макар у послу којим се ја бавим. Практична вредност је и употребити предмет разговора у својим сазнањима. Насупрот томе, постоји прича ради приче.

И још једном, мислио сам на либерТАРИЈАНИзам.

57ed8623960a6_banerRylah_zpsqgjjkx0v1.jpg.8a2fd97cd3aa7dcd0237c412e2234aee_zpsut3tszcy.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ма где сад да ти дефинишем либерализам. Поједноставићу ти, критиковао сам протеривање вере из јавне сфере које заговарају неки либерали, не сви, да будем прецизнији.

Овде је суштински проблем. Мораш да дефинишеш либерала зато што би тада схватио да онај ко се залаже за протеривање вере из јавне сфере не може да буде либерал из једног фундаменталног разлога - либерал самом себи одузима моћ да то уради ограничавајући моћ државе. Забрана вере је у самој основи антилиберална, по дефиницији. Либерал може и да критикује и да ватрено брани веру и у јавности и у тајности, али не може да је забрањује или намеће.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

И још једном, мислио сам на либерТАРИЈАНИзам.

Нисам мислио на либерализам, него на либертаријанизам, који је овде тема. Можда сте се у међувремену прешалтовали на либерализам, нисам баш пратио тему, само повремено погледам који пост.

А факултет није толико ниско колико га држиш у својим предрасудама.

Либертаријанизам је измишљен термин зато што су левичари у Америци узурпирали назив либерал. Иначе, онај који је сковао термин, је само екстремна варијанта класичног (европског) либерала - десни анархиста.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Има разних либерализама, па отуд и разлике. Има левих и десних либерала, либертаријанца, неолиберала итд. Компликовано ми је да сад дефинишем све. Нпр. мени су неки први српски либерали заиста за поштовање, као нпр. Чедомиљ Мијатовић.

Не говорим ја о забрани вере, већ о њеном потискивању из јавне сфере (државних симбола, школа, болница итд).

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Има разних либерализама, па отуд и разлике. Има левих и десних либерала, либертаријанца, неолиберала итд. Компликовано ми је да сад дефинишем све. Нпр. мени су неки први српски либерали заиста за поштовање, као нпр. Чедомиљ Мијатовић.

Не говорим ја о забрани вере, већ о њеном потискивању из јавне сфере (државних симбола, школа, болница итд).

Е па тоји проблем. Леви либерализам не постоји, осим што су левичари узурпирали то име. А међу правим либералима (како год их крстили) заиста има разлика, али нико, ама баш нико од њих се не залаже за било какве забране.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

LDP је занимљив феномен. Њихов економски програм јесте либералaн (осим што либерали углавном не воле ЕУ), али њихово понашање је све, само не либерално.

Poštovani,

Okupio nas je jedan cilj. Moderna Srbija, sposobno društvo u kome je život važniji od politike. Zajedno smo već uradili veliki posao i naša politika počinje da utiče na modernizaciju Srbije i menjanje našeg društva. Sada je trenutak da ona u institucijama zauzme mesto koje joj pripada. To je budućnost i to je jedini garant da će biti zaustavljen povratak u prošlost.

Želimo da promenimo nepodnošljiv odnos u kome građani finansiraju najskuplju državu u Evropi, a zauzvrat od te države dobijaju najlošiju uslugu.

U programu koji predstavljamo „Ekonomija bez granica", LDP građanima Srbije nudi jasan plan i mere koje će omogućiti brži ekonomski rast, otvaranje novih radnih mesta i poboljšanje životnog standarda.

Ekonomski prosperitet nije stvar preraspodele sirotinje, već proizvodnje novog bogatstva. Kapitalizam nije igra gde neko mora da izgubi da bi neko drugi dobio, već igra gde svi dobijaju. Radnici su bolje plaćeni i sa boljim uslovima rada samo tamo gde ima više kapitala i investicija, a to je moguće tamo gde kapital može da napravi profit. Želimo da u Srbiji profit bude pozitivan cilj kome teže mnogi ljudi, ne kao sada samo tajkuni i monopolisti, već i vlasnici malog i srednjeg biznisa.

Za LDP sledećih šest poslova su prioritet: ulazak u EU bez uslovljavanja, smanjenje državne potrošnje, borba protiv korupcije, potpuna privatizacija javnih i društvenih preduzeća i decentralizacija vlasti.

Samo ako obavimo ove poslove uspećemo da demontiramo partijsku državukakvu danas imamo. U njoj je novac svih nas koji plaćamo porez samo plen za koji se partije na izborima bore. Ostale stranke suprotstavljaju se našim idejama jer bi to značilo da one same moraju da se razvlaste i tako odreknu ovog plena. Umesto štete koju stvara partijska država, LDP se bori za stvaranje moderne države koja stvara šanse.

LDP će taj posao moći da uradi zajedno sa građanskim društvom.

Zato kažemo da je ova naša vizija mnogo šira od LDP-a i od bilo koje partije i da nam je za ovaj posao potrebna pomoć svake građanke i građanina koji žele da budu uspešni.

Uvereni smo da se uspeh ne dobija od države na poklon, već se osvaja na tržištu. U takmičenju u kome svi treba da imaju jednaku šansu.

Vaš

Čedomir Jovanović

Ekonomsku perspektivu Srbije ugrožava vladajuća ekonomska filozofija kolektivizma i svemoguće države. Takvu filozofiju najvećim delom zastupa politička i intelektualna elita, i levice i desnice. Stoga ne iznenađuje što mnogi ljudi veruju da je država odgovorna za naše blagostanje, da ekonomski napredak nije stvar individualnih napora pojedinca, već pametnijeg korišćenja državnih resursa. Međutim, učenje na greškama pokazalo je da je sveprisutna država istinska prepreka dobrom životu.

Neprijatna istina o Srbiji glasi: mi smo društvo koje troši više nego što proizvodi, koje ima visoke poreze, skupu i neproduktivnu birokratiju, niske strane i domaće investicije, potpuno nereformisan javni sektor, loše sudstvo i ogromnu korupciju kao posledicu velikog mešanja države u privredu. Mi imamo kvaziintelektualnu, naučnu i političku elitu koja je nesvesna potrebe srpskog društva za promenom, koja ohrabruje socijalistički mentalitet, političku otimačinu i tako gura građane Srbije u siromaštvo. Reforma tog sistema i uklanjanje takvih ekonomskih i mentalitetskih poremećaja podrazumeva radikalne reformske rezove za koje su potrebni politička hrabrost i jasne ideje.

LDP s ponosom ističe da veruje u liberalizam. Zato što verujemo u slobodu pojedinca, u minimalnu državu posvećenu zaštiti bezbednosti ljudi i sigurnosti vlasničkih prava, kao i u slobodnu trgovinu i protok ljudi, kapitala i ideja. Verujemo da je primena ovih načela i vrednosti jedini način da se obezbedi brz i trajan ekonomski rast ove zemlje.

Želimo da što više ljudi postanu vlasnici, bilo kroz štednju, lične penzione račune ili kupovinom akcija na berzi. To je moguće, iskustvo to potvrđuje, samo u slobodnom tržišnom sistemu lišenom redistribucije i velike državne regulacije.

Mi verujemo u otvoreno i slobodno društvo kao i u slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala preko nacionalnih granica. Mi snažno podržavamo ekonomsku globalizaciju, jer smatramo da je slobodna trgovina jedan od najjačih instrumenata ne samo ekonomskog razvoja već i unapređenja mira u svetu. Nacije koje su ekonomski integrisane i koje međusobno slobodno trguju imaju jak interes da ne ratuju i da se ne svađaju. Mi smo partija koja se zalaže kako za liberalizaciju domaćeg tržišta tako i za potpunu spoljnotrgovinsku liberalizaciju, kao i za ukidanje svih carina i vancarinskih barijera. Jer, konkurencija je preduslov svakog napretka. Za ekonomski uspeh jedne zemlje neophodan je mir i politička stabilnost, niska državna potrošnja i niski porezi, minimalna državna regulacija i poštovanje zakona uz apsolutnu sigurnost privatnih vlasničkih prava. Mi verujemo da je za privredni rast neophodna vladavina prava i visok stepen ekonomskih sloboda pojedinaca, a ne „mudro“ ekonomsko rukovođenje države privredom i favorizovanje jednih ili drugih firmi ili privrednih grana.

LDP smatra da ekonomski program primeren XXI veku mora da pođe od pojedinca i njegovog okretanja samom sebi, sopstvenom znanju, trudu i umeću, a ne od infantilne i opasne opsesije državom kao čarobnim štapićem kojim se rešavaju svi naši problemi. Mi verujemo da je istinski patriotizam reći građanima da nema više državne kase kao garancije plata, zaposlenja i ekonomskog statusa, ali i da postoji velika šansa za uspeh uz mnogo rada, napora i nešto sreće. Uloga države nije da bude preduzetnik, pregovarač u ekonomskim sporovima, niti garant ičijeg ekonomskog blagostanja; prevashodna uloga države je da obezbedi red i poštovanje zakona kažnjavanjem prekršilaca. Iznad svega, ona treba da pruža samo okvir pojedincima da sami budu kovači svoje sreće.

Zarad ostvarenja naše vizije moderne Srbije kao ekonomski bogatog i naprednog društva slobodnih pojedinaca neophodno je izvršiti radikalnu reformu ekonomije koja bi kao osnovni moto imala sklanjanje države sa leđa građana i stvaranje uslova koji podstiču slobodno preduzetništvo. Ekonomski rast je jedini i najbolji socijalni program, a njega neće biti bez smanjenja državnog uplitanja u naše individualne živote, kao i bez uspostavljanja efikasne vladavine zakona.

Stoga, ciljevi LDP-a su:

ekonomija%20bez%20granica-2.jpg

1. Ulazak u EU bez alternative

Evropska unija je najznačajniji trgovinski partner Srbije, u Evropskoj uniji veliki broj ljudi sa našim pasošima našao je posao ili započeo biznis, EU je tržište koje je barem 300 puta veće od srpskog, EU je zajednica koja se zasniva na vrednostima tržišne demokratije… Sve to je dovoljan razlog da Srbija EU smatra svojom budućom kućom. Ulazak u EU nije proces gde se može preskočiti ijedan korak niti je zbir lepih želja, nego predan rad na menjanju sebe i društva. U proteklih osam godina gotovo svi su ističu da je cilj Srbije članstvo u EU, a Srbija još nije postala ni kandidat za kandidata. Istovremeno, Crnoj Gori je to uspelo samo godinu dana od obnove njene državnosti. Put do našeg članstva je vrlo jasan – Srbija treba da učini isto ono što je već učinilo 10 bivših socijalističkih zemalja. Nije dovoljno reći „mi smo za evropsku Srbiju“, nego treba graditi evropske vrednosti u svim oblastima života. Srbija je danas sve samo ne zemlja evropskih vrednosti. Članstvo nije cilj sam po sebi, nego je ono preduslov razvoja i boljeg života kao dokaz da je neka zemlja postala deo evropske civilizacije prihvatajući evropske vrednosti.

2. Borba protiv korupcije

Korupcija nije moralni problem jednog društva, nego racionalni odgovor pojedinaca na uplitanje države u privredu. Problem Srbije je što i dalje opstaju ustanove starog sistema koje su opterećene korupcijom, a na njima su stvorene i nove koje podstiču korupciju. Osnovu borbe protiv korupcije treba da čini jačanje tržišnih odnosa i konkurencije kako bi se političarima dalo što manje nadležnosti u privredi, jer je nivo korupcije u direktnoj vezi s udelom državne svojine i stepenom regulisanosti privrede. Inicijative poput postojanja Saveta za borbu protiv korupcije nisu loše, ali ključno je ukidanje državnih agencija koje arbitrarnim odlukama mogu da utiču na raspodelu resursa. Ključno je da država obavlja što je moguće manje poslova, kao i da se značajno smanji broj ministarstava i regulatornih tela.

3. Smanjenje državne potrošnje i uplitanja države u privredu

Sadašnji nivo državne potrošnje od oko 50% bruto društvenog proizvoda je neodrživ i, zarad bržeg ekonomskog rasta, mora biti sveden na otprilike 35% društvenog proizvoda. To se može postići smanjenjem državne administracije, ukidanjem velikog broja ministarstava i državnih agencija, privatizacijom državnih i društvenih preduzeća, uvođenjem konkurencije u penzioni sistem, kao i ukidanjem ogromnih subvencija za propala preduzeća. Mi se zalažemo za potpunu spoljnotrgovinsku liberalizaciju, i to unilateralnu. To praktično znači da bi Srbija, bez obzira na druge, objavila da ona ukida sve carine i većinu vancarinskih barijera slobodnoj trgovini. Trgovinski protekcionizam je jedna od vrlo štetnih ekonomskih politika kojom se štite domaći monopoli i neefikasna preduzeća, a teret se prebacuje na domaće potrošače koji se primoravaju da zarad monopolskih renti domaćih privrednika (pa bili oni tajkuni u trgovini ili mali poljoprivrednici) plaćaju skuplje a lošije proizvode. Mi verujemo u suverenitet potrošača a ne proizvođača, i verujemo da je bilo kakva „zaštita” domaće industrije ili poljoprivrede politika koja nanosi štetu domaćoj ekonomiji.

4. Potpuna privatizacija javnih i društvenih preduzeća

Jedan od ključnih uzroka rasta cena i makroekonomske nestabilnosti je nereformisan javni sektor. Ta preduzeća bi trebalo privatizovati što pre kako bi se u ove oblasti uvela slobodna konkurencija koja će doneti niže cene i bolju uslugu.Monopolska preduzeća mnogo koštaju svakog građanina ove zemlje, kroz visoke cene i loše usluge, ali i kroz poresko finansiranje viška zaposlenih radnika koji bi mogli da nađu posao u privatnim kompanijama. Uz to, takva preduzeća dodatno su plen političkih partija što je uzrok ogromne korupcije. Sve subvencije propalim velikim društvenim sistemima treba odmah ukinuti, a njih privatizovati po hitnom postupku tenderskom prodajom ili u postupku stečaja.

5. Liberalizacija tokova novca i kapitala i uvođenje evra

S obzirom na to da verujemo da bi trebalo što više smanjiti uticaj državne vlasti na ekonomske poslove, zalažemo se za uvođenje dvovalutnog sistema u kome bi evro funkcionisao u svim transakcijama kao regularno zakonsko sredstvo plaćanja, zajedno sa dinarom čiji bi monopol bio ukinut. Alternativno, moguće je uvođenje valutnog odbora. Smatramo da je potrebno izvršiti potpunu liberalizaciju kapitalnih tokova što uključuje slobodan unos i iznošenje deviza, slobodno iznošenje profita koji se stekne na teritoriji Srbije, itd. Trebalo bi oduzeti Narodnoj banci Srbije zakonsko pravo da daje licence bankama i dozvoliti potpuno slobodan ulazak svim bankama.

<a name="431" style="color: rgb(233, 11, 11); text-decoration: none; ">

ekonomija%20bez%20granica-3.jpg

6. Decentralizacija vlasti

LDP smatra da je potrebno uspostaviti najviši nivo fiskalne decentralizacije i konkurencije kroz davanje mnogo većih nadležnosti opštinama i gradovima, kojima se moraju omogućiti ozbiljni izvorni prihodi. Pre svega, neophodno je i apsolutno neodložno poništiti odluku o nacionalizaciji opštinske imovine koju je donela Miloševićeva vlast 1997. godine.

U najkraćem, cilj ekonomskog programa LDP-a je oslobađanje individualne kreativnosti pojedinca od državne kontrole i njeno korišćenje, kroz slobodno tržište i vladavinu prava, u projektu ekonomskog prosperiteta za ogromnu većinu građana zemlje.

Zato kažemo: tržište umesto države - sloboda za pojedinca.

http://www.ldp.rs/o_...granica.43.html

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Е па тоји проблем. Леви либерализам не постоји, осим што су левичари узурпирали то име. А међу правим либералима (како год их крстили) заиста има разлика, али нико, ама баш нико од њих се не залаже за било какве забране.

Постоји леви либерализам, социјални либерализам, како год.

http://en.wikipedia.org/wiki/Social_liberalism

Ево код нас ДС је странка тог профила и велики број интелектуалаца.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ja iskreno imam utisak da kod nas malo ljudi (prevashodno mislim na politicare) uopste razume sustinu liberalizma jer, koliko vidim svi su oni liberali sve dok se radi po njihovom planu ili "imas slobodu da radis i mislis sta god pozelis, sve dok radis i mislis kao ja"...

Sve neki apsurdi...Tako npr. svi obecavaju smanjene drzavne administracije a istovremeno se "zavetuju" da ce zaposljavati kadar u drzavnim sluzbama po profesionalnosti a ne partijskoj pripadnosti. Dakle, oni kane jos ljudi zaposliti??? Kada dodju na vlast, pravdaju se da im je skuplje da otpuste radnike iz drzavne sluzbe (zbog otpremnina) nego da im isplacuju plate i tako u krug...

Svi su za sto manji uticaj drzave na privredu, a ovamo su svi za smanjenja PDV na bebi opremu, ukidanje doprinosa za mladje od 30g, starije od 45...Jos se "otimaju" oko toga cija je to inicijativa bila... Svaki dan neka nova regulacija... Kako posle obicnom gradjaninu objasniti da te popularisticke mere kojima ga "stite" ustvari nisu dobre i da donose nevolju i bedu???

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...