Jump to content

Историја у слици


Grizzly Adams

Препоручена порука

Поставите једну слику која пуно говори о неком историјском догађају/тренутку, уз кратко објашњење о чему се ради.

 

GlRtE7X.jpg

 

1955, граница између источног и западног Берлина (где су комунисти касније направили чувени "Берлински зид"). Девојка је успела да пребегне преко линије на западну страну. Супротстављени војници држе једни друге на нишану...

 

Извор: http://www.vintag.es/2013/06/old-photos-of-berlin-wall-from-1950s-60s.html

ΜΟΛΩΝ ΛΑΒΕ

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Јел може цртеж? 

Палеолитиски човек прави примитивни камени нож

 

caveman%203.jpg:

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Човек који је одбио да поздрави хитлера:

 

be-this-guy.jpg

 

U današnje vreme ova fotografija simbolizira otpor psihologiji mase i bunt protiv svih vidova represije i pritiska.

Mnogi su mislili da je fotografija montirana, da je lažna i da nije moguće da je tamo negde pred Drugi svetski rat bilo ko smeo da pomisli da u gomili nacista ne podigne ruku i pozdravi Firera.

Ipak, fotografija je originalna, snimljena 1936. godine, i na njoj je August Lendmeser, radio je kao radnik u brodogradilištu u Hamburgu.

Čuveni snimak je zabeležen u Hamburškoj luci prilikom promocije novog broda. Avgust Lendmeser bio je jedini među prisutnim radnicima koji je odbio da pozdravi nacističkim pozdravom porinuće novog broda. a iza fotografije stoji čitava jedna neverovatna ljubavna, životna i tragična priča.

Ironično, priča počinje baš u Nacističkoj partiji u koju se August, kao i mnogi drugi njegovi sunarodnici, učlanio 1930. godine, u nadi da će mu politička poznanstva pomoći da lakše dođe do posla.

Kako to obično biva u životu, sudbina je umešala prste i on 1934. godine upoznaje ljubav svog života – Jevrejku Irmu Ekler.

Godinu dana kasnije izbacuju ga iz partije zbog njegove veridbe sa Irmom, sa kojom nije mogao da se venča zbog tada važećih nacističkih “zakona”, mada su već dobili kćerkicu Ingrid.

1937. porodica je pokušala da se prebaci u Dansku, i sa granice su ih vratili i uhapsili a Augusta su optužili za “nepoštovanje rase” i odmah zatvorili.

Oboje su se na sudu branili da nisu znali za Irminu pripadnost jer je krštena u crkvi i odgajana u hrišćanskoj porodici nakon što joj se majka preudala, ne bi li nekako izvukli žive glave.

Augusta su čas puštali na slobodu čas ga hapsili, na kraju je osuđen na 30 meseci prisilnog rada, a Irma je završila u koncentracionom logoru gde je rodila još jednu ćerku.

August nikada više nije video svoju voljenu ženu, Irma je stradala u zatočeništvu 1942. dok je Avgust 1941. pušten iz zatvora.

Mobilisan je 1944. i upućen na front gde mu se gubi svaki trag.

1949. godine zvanično su proglašeni mrtvima i on i Irma.

Ćerke su preživele rat zahvaljujući dobrim ljudima koji su ih skrivali i činjenici da im je otac bio Nemac.

Fotografija “Čovek sa prekrštenim rukama” je nastala u trenutku dok je August, potpuno nesvestan prisustva fotografa, preživljavao lične unutrašnje borbe, pružajući lični otpor, ne želeći da pozdravi onog ko mu je tako duboko u svim sferama uništio život i razorio porodicu.

 

http://www.intermagazin.rs/neverovatna-ljubavna-i-tragicna-prica-ko-je-covek-koji-je-odbio-da-pozdravi-hitlera/

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Pad Rajhstaga

 

Reichstag+4.jpg

 

 

Sovjetski vojnici podižu zastavu SSSR na zgradi nemačkog parlamenta drugog maja 1945, pet dana pre kapitulacije Nemačke i kraja 2. svetskog rata u Evropi.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Kнез Павле и Адолф Хитлер на дочеку кнеза Павла у немачкој.

 

hitler1.jpg

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  On 16. 9. 2014. at 11:35, Grizzly Adams рече

Волео би да буду фотографије, где се виде живи људи, учесници.

 

За неке догађаје.. не постоје фотографије... пошто је фотоапарат млада појава. 

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

700px-Solvay_conference_1927.jpg


 


Perhaps the most famous conference was the October 1927 Fifth Solvay International Conference on Electrons and Photons, where the world's most notable physicists met to discuss the newly formulated quantum theory. The leading figures were Albert Einstein and Niels Bohr. Einstein, disenchanted with Heisenberg's uncertainty principle, remarked "God does not play dice". Bohr replied, "Einstein, stop telling God what to do". (See Bohr–Einstein debates.) 17 of the 29 attendees were or became Nobel Prize winners, including Marie Curie, who alone among them, had won Nobel Prizes in two separate scientific disciplines.[2]


 


This conference was also the culmination of the struggle between Einstein and the scientific realists, who wanted strict rules of scientific method as laid out by Charles Peirce and Karl Popper, versus Bohr and the instrumentalists, who wanted looser rules based on outcomes. Starting at this point, the instrumentalists won, instrumentalism having been seen as the norm ever since,[3]although the debate has been actively continued by the likes of Alan Musgrave.


 


Izvor


Link to comment
Подели на овим сајтовима

Сад ме јуан подсетио

Tворац квантне механике Нилс Бор и Ајнштајн дискутују о проблемима у физици

 

Niels_Bohr_Albert_Einstein_by_Ehrenfest.

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

process2_large.jpg

 

800px-View_from_the_Window_at_Le_Gras%2C

 

 

 

The First Photograph, or more specifically, the earliest known surviving photograph made in a camera, was taken by Joseph Nicéphore Niépce in 1826 or 1827. The image depicts the view from an upstairs window at Niépce's estate, Le Gras, in the Burgundy region of France.

"Grobe moj! Zašto te zaboravljam? Ti me čekaš, čekaš i ja ću se sigurno nastaniti u tebi. Zašto te zaboravljam i ponašam se kao da je grob sudbina samo drugih ljudi a ne i moja?"

sv. Ignjatije Brjančanjinov

Link to comment
Подели на овим сајтовима

desktop-1408460357.png

 

Francuz plače dok gleda kako Nemci ulaze u njegov grad 1940.

"Grobe moj! Zašto te zaboravljam? Ti me čekaš, čekaš i ja ću se sigurno nastaniti u tebi. Zašto te zaboravljam i ponašam se kao da je grob sudbina samo drugih ljudi a ne i moja?"

sv. Ignjatije Brjančanjinov

Link to comment
Подели на овим сајтовима

desktop-1408457576.png

 

Reakcije zarobljenih nacističkih vojnika na snimke iz koncetracionih logora

 

desktop-1408457575.png

 

Ista scena samo s leđa.

"Grobe moj! Zašto te zaboravljam? Ti me čekaš, čekaš i ja ću se sigurno nastaniti u tebi. Zašto te zaboravljam i ponašam se kao da je grob sudbina samo drugih ljudi a ne i moja?"

sv. Ignjatije Brjančanjinov

Link to comment
Подели на овим сајтовима

desktop-1408457602.png

 

Staljinov dosije iz arhiva Carske tajne policije 1911.

"Grobe moj! Zašto te zaboravljam? Ti me čekaš, čekaš i ja ću se sigurno nastaniti u tebi. Zašto te zaboravljam i ponašam se kao da je grob sudbina samo drugih ljudi a ne i moja?"

sv. Ignjatije Brjančanjinov

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...