Jump to content

"Живи и мртви свеци"- још једна заблуда у вери

Оцени ову тему


Guest - . . .-

Препоручена порука

Međutim veze između Svate Staroste ili Svete Liberate

i tog Volto Santo - Svetog Lica postoje, pogledajte kakve:

http://www.zupavelik...v.-KUeMMERNISSA

I kratak životopis Svete Liberate.

Raznim legendama o toj svetici u glavnom je ovaj sadržaj; Wilgefort, kćerka portugalskoga kralja, imala bi po želji očevoj poći za kralja Sicilije. Kad se ona tomu protivila, bacio ju je otac u tamnicu. U tamnici se ona molila Spasitelju, da bi ju tako promijenio, da je ne bi poželio više nijedan muškarac, ili kako kaže druga verzija, da bi je učinio sebi, njezinom jedinom zaručniku sličnom. Njezina molba bi uslišana tako, da joj je narasla brada, koja je njezino lice promijenila u muškaračko. Kad je otac to vidio, pa kad se ona nije htjela da odrekne svog nebeskog zaručnika, dao ju je razapeti. To da se je dogodilo god. 130. ili 138. poslije Krista. Samo ime Kümmerniss svjedoči, da je ona bila zaštitnica u raznim neprilikama i nevoljama, u kojima se ljudi rado k njoj utjecali.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Dakle, rekli smo da je koljivo ui vezi s grčkom panspermijom, što je bio kult predaka ustvari, kult preminulih predaka kod Grka. Kod starih Slovena je postojalo nešto slično, ostaci, relikti tih običaja su se zadržali u Češkoj, na Cvjetnu nedelju se tamo peku takozvani "boži darki" tj. "darovi (pokloni) božiji". Na primjer ovi su znazornjovali preminule pretke, dakle te mrtve pretke koji su se danas transformisali hristijanizacijom u te "mrtve svece" o kojima je riječ u ovoj temi:

b.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Pravilno kroz godinu su se proslavljali i blagdani posvećeni uspomeni predaka, kod Rusa, Bugara i ostalih Slovena. Postojala je "radunica", zadušna proslava proljećna, potom "dziadzi", djeduški ljetni koji su se slavili otprilike na današnje Duhove i jesenji s kraja oktobra i početkom novembra na današnje Sve Svete i Dušni Dan (kod katolika) Haloween kod Kelta, Germana i Anglosasa. Sve te oslave su imale svoja peciva - žrtvene kolače koji su se pekli pa nosili na groblje i tamo ostavljali kao dar preminulim - mrtvim precima. Odatle i slavski kolač kod Srba koji nije ništa drugo nego žrtveni kolač koji se pekao na ulitbu bogovima i u spomen tim istim mrtvim precima. Osim ljudskih pojava se peciva pekla sa motivima flore i faune, neki su bili ornamentalni a neki prikazivali predmete dnevne kućne upotrebe iz domaćinstva i svakodnevnog života a također posebno "svete totemske životinje" uz koje je obično bio vezan neki lokalni tabu - zabrana ubijanja i konzumacije te iste.

c3.jpg?w=600

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Osim tih kolačića vezanih za kult mrtvih predaka pekli su se i kolačići vezani za kultove totemskih životinja, na primjer hada, gada ili zmije - gospodara kuće koja je bila vrlo poštovana ili popularna, današnjim rječnikom rečeno, kod starih Slovena. Međutim danas tako popularna već toliko nije osim kod ljubitelja zmija koji ih drže kod sebe u kući ili stanu po terarijima, hahahaha. Zmija je bila čuvar kuće i mala djeca su bila učena i upozoravana da je ne smiju ubiti i da je se ne moraju bojati kad se u kući pojavila pa opet potom na dvor vratila i izgubila u travi jer: "Ona je naš gospodar, ona nas ne ujede." Govorili su o zmiji tako poštovanje prema njoj imajući. Pravilo se još pecivo u obliku krugova - točanki, lista - nešto slično kao kod pik karte, pletenice, muške i ženske lutkice, srca, ptičice, gušteri, u obliku uštipaka, grančica, zvjezdica, ruža, kolijevki, košarica i vjenčića.

d1.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Evo pogledajte na par primjera kako su izgledali "posvatni", sakralni predmeti i ukrasi kod starih Slovena:

ruzne_slovanska_rolnicka.jpg

rolnička, "sveto zvonce" pri staroslovenskim ceremonijama

i magijskim obredima, od bakra, unutra je mala bakrena kuglica

koja zvoni potom kad se njom trese, njom se rastjerivali zli duhovi.

Zato se zove obrana zavjeska, vješala se na ogrlicu oko vrata.

Ochronna zawieszka z Komárno, Slovačka

Naszyjnik zawieszany w celach ochronnych.

Privjesak k ogrlici u cilju zaštite od zlih duhova.

Komárno, Słowacja, VIII wiek.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Evo i jedna folkova pjesmica na temu tih dziadzy, djeduški, dušički,

te sad 1.11. što su bile se zovu zimni dzadzy ili listopadi, odlična muzika:

STRACHY NA LACHY - Zimne Dziady Listopady

http://www.youtube.com/watch?v=gJr8RBXrw38

Utwór z płyty "Piła Tango".

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Evo jedan moderni ruski dziadzia, ahahahaha, svašta.

Kakav je sav zelen, liči više na Vodnika, ahahahaha.

Glavno da straši ženske.

Дзядзя Долан

228113_113529615397639_3738689_n.jpg

Дзядзя Долан

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ti kolači se potom prema namjeni dijelili na svadbene, koutne, svetodušne i zadušne. Svetodušni su se pravili u obliku vjenčića. Vjenčići svadbeni i koutni su bili žrtveni kolačići vezani za kult fertilite, plodnosti. Istovremeno su bili prinošeni kao prinosna žrtva, objetina obranim duhovima, čiju naklonost se htjelo steći a također kao i odbrana koja je imala novorođenče i rodilju zaštiti od štetnih utjecaja zlih duhova i sila. To koje se nosilo ženama u šestinedelji "do kouta" (kuta) bilo izrađivano ot najfinijeg brašna. Sad vam pokažem Vizovicko pečivo, to je takvo ovdje poznato moravsko, sa Morave u Češkoj.

a1-U4FBF7ZFP7-small.jpg

a1-WN990GGNI0-big.jpg

a1-212EI1636E-big.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Vizovické pečivo

a1-3MS73G8IPB-small.jpg

a1-FO5O196K9M-big.jpg

a1-AQ30Z2K609-big.jpg

Ovo posljednje se peče na Vasrs, na njemu je prikazan narodni slovenski običaj Pomlazke, šibanja i polijevanja djevojaka i žena da budu zdrave i plodne, dakle opet vezano za kult plodnosti - kult fertilite. Kod Poljaka se naziva Šmigus Dingus ili Lani ponedeljak.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Evo još tog peciva:

vizovice_pecivo.jpg

Osim vizovickog peciva je poznata također i vizovicka šljivovica, hahahaha

jelinek_alkoholy_denik-380.jpg

A ovo je par pjesmica iz tog kraja, taj se zove Valašsko, nalazi se

na Moravi, Morava opet u Češkoj, a Češka tamo negdje gore, hahahaha.

http://rutube.ru/video/0474b2a4615ca69f026c7c53f140f0f2/

http://rutube.ru/video/8967008b0f782b4b7118a3fd29543177/

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Evo jedne pjesme o vizovickoj šljivovici, ahahahaha.

Fleret - Čistá jak Vizovice

Na YT imate i riječi, možete i pjevat, samo ne smijete popit previše, hahahaha.

ta_svestky_1420550_denik-380.jpg

SLI1.png

Unjetničke slike, hahahaha.

a7b14130db_36549703_o2.jpg

Pečene i flambovane šljive marinovane u šljivovici i omotane slaninom. Evo i recepta:

Švestky ve slanině a slivovici

http://slivovica.ipr...a-slivovici.htm

ili ovaj:

http://mlsnakocka.bl...stky-ve-slanine

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ovo je isto neki slovenski demon, Martinovka u Poljskoj. Zanimljivo izgledaju ti demoni slovenski. Oba su iz 6. vijeka, otprilike iz doba nekih 200-300 godina prije dolaska sv. Kirila i Metodija na Veliku Moravu.

martynowka_2.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Malo pauze, mnogo te nauke imamo ovdje, treba odrelaxovat,

će se scvokneme od tolike nauke i mitologije bre, hahahaha.

Fleret & Jarmila Šuláková - Ovečky zaběhnuté

I ta je odtud z Vizovic, pjeva ju babka naša všenarodna Jarmila Šulakova, hahahaha.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...