Jump to content

Препоручена порука

пре 2 минута, Жика рече

Татијан иде још даље: "Душа није по себи бесмртна, ο Јелини, него смртна. Па ипак и за њу је могуће да не умре" (Oratio ad Graecos, 13).

Свети Иринеј (Лионски) надовезао се на ту исту традицију. Борећи се против гностика он је имао посебан мотив да наглашава створени карактер душе. Душа не долази из "другог света", који би био изузет од пропадљивости; она заиста припада створеном свету.

Чак се и Климент Александријски, упркос свом платонизму, понекад присећа да душа није била бесмртна по природи (Adumbrationes in 1 Pet. 1,9: Hinc apparet quoniam non est naturaliter anima incorruptibilis, sed gartia Dei... perficitur in corruptibilis).8 Свети Атанасије демонстрира да је душа бесмртна користећи доказе који се могу пратити уназад све до Платона (Adv. Gentes, 33) али он ипак снажно инсистира на чињеници да све што је створено јесте "по природи" нестабилно и подложно пропадању (ibidem, 41: φύσινρευστήνοδσανκαί διαλυομένην). Чак је и Свети Августин био свестан неопходности да се бесмртност душе квалификује: “Anima hominis immortalis est secundum quendam modum suum; non enim omni modo sicut Deus” (Epist. VFF, ad Hieronymum ). "У складу са променљивошћу овог живота може се рећи за душу да је смртна." (In Jo., tr. 23, 9; cf. De Trinitate, I.9.15, i De Civitate Dei, 19.3: mortalis in quantum mortabilis).

Jesu li ovo svi Oci, koje Florovski navodi ili ih ima još. Ako da, da prestanem da čitam, pa da komentarišem. Sad sam upravo kod veselog Asirca.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 447
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

пре 5 минута, Жика рече

Копирао сам и Дамаскина, не знам да ли си видео.

Ok, hvala, sad jesam. Ali mi nisi kopirao koja reč stoji ispred 

 

пре 12 минута, Жика рече

φύσει

Probaj opet, pa mi daj vremena da prokomentarišem sve što si citirao, a ti se za to vreme fokusiraj na ova pitanja koja me muče:

 

пре 14 минута, Ivan Marković рече

Slažem se. Ali i sam znaš kakva je terminološka konfuzija postojala pre kapadokijskih otaca kada se brkala usija, ipostas, fisis i slično. Da li su Oci tačno definisali i dogmatski odredili termin "priroda" tako da ako ga upotrebimo pogrešno, podpadamo pod osudu? I da li je jedan sabor dogmatski odredio da je Adam stvoren besmrtan. Ako da, ti si teolog pa nam reci gde i kada je to bilo, da ne gnjavim sad oca Savu.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 минут, Жика рече

Знам да је Картагински сабор осудио учење да је Адам створен смртним.

 

E, ok. To nas onda obavezuje da verujemo da je stvoren besmrtnim, da ili ne?

  • Волим 1
Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 8 минута, Ivan Marković рече

E, ok. To nas onda obavezuje da verujemo da je stvoren besmrtnim, da ili ne?

Ovo je odluka sabora :

"Da Adam nije stvoren od Boga smrtnim

Koji kaze da je prvi covek, Adam, stvoren smrtnim, tako da, sagresio on ili ne sagresio, morao je opet umreti telom, to jest izaci iz tela, ne radi kazne za greh, nego usled prirodne nuznosti, neka je anatema. "

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 2 минута, Bokisd рече

Ovo je odluka sabora :

"Da Adam nije stvoren od Boga smrtnim

Koji kaze da je prvi covek, Adam, stvoren smrtnim, tako da, sagresio on ili ne sagresio, morao je opet umreti telom, to jest izaci iz tela, ne radi kazne za greh, nego usled prirodne nuznosti, neka je anatema. "

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 8 минута, Ivan Marković рече

E, ok. To nas onda obavezuje da verujemo da je stvoren besmrtnim, da ili ne?

Компликовано је то. Тај одељак се не тумачи буквално. Сматрам да су створени смртним.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 19 минута, Ivan Marković рече

terminološka konfuzija postojala pre kapadokijskih otaca kada se brkala usija, ipostas, fisis i slično. Da li su Oci tačno definisali i dogmatski odredili termin "priroda" tako da ako ga upotrebimo pogrešno, podpadamo pod osudu?

Mislim da od Kapadokijaca kada je bila I nestorijanska I monofizitska jeres, (premda se tu radi o odnosu prirode I licnosti, a ne o ontologiji), da je od tog vremena odredjenije definisan termin priroda, dakle bas zbog borbe protiv jeresi

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 минут, Жика рече

Компликовано је то. Тај одељак се не тумачи буквално. Сматрам да су створени смртним.

Čekaj, saborska anatema se ne tumači bukvalno, da ili ne? Sad zaboravi odgovore na sve drugo, odgovori mi na ovo, molim ter, vrlo je važno!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Управо сада, Ivan Marković рече

Čekaj, saborska anatema se ne tumači bukvalno, da ili ne? Sad zaboravi odgovore na sve drugo, odgovori mi na ovo, molim ter, vrlo je važno!

Не. Говорим о одељку из Старог Завета о  Адаму и Еви.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 1 минут, Жика рече

Компликовано је то. Тај одељак се не тумачи буквално. Сматрам да су створени смртним.

Mislim da je ovaj deo posvećen pitanju da li je Bog stvorio čoveka za večnu zajednicu sa njim ili nije. Ja mislim da jeste ali ju je čovek na svoju ruku prekinuo a prirodni proces, odnosno priroda čoveka je takva da je to rezultiralo smrtnošću Adama i Eve. 

Čovek je svakako stvoren za večnu zajednicu sa Bogom, otuda drvo života koji nema u sebi smrti. Čovek je to pogazio. Ali koliko vidimo od samog početka i rajskog stanja čovek je morao biti pod odredjenom blagodaću a to je DRVO ŽIVOTA da ne bi umirao. Dakle priroda je smrtna.

Ljubav se u duši ogleda, nebo je još nesagledivo.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 5 минута, "Tamo daleko" рече

Mislim da od Kapadokijaca kada je bila I nestorijanska I monofizitska jeres, (premda se tu radi o odnosu prirode I licnosti, a ne o ontologiji), da je od tog vremena odredjenije definisan termin priroda, dakle bas zbog borbe protiv jeresi

Uvukao se i Platon u Hrišćanstvo i tu se moralo reagovati.

Ljubav se u duši ogleda, nebo je još nesagledivo.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...