ПУТЕВИМА СМРТИ ДЕЦЕ (НДХ)

[АлександраВ]

Ево, кога не мрзи да чита http://znaci.net/00003/680.pdf

I unatoč veoma povoljnim uvjetima i vojnoj nadmoći, ni prvih mjeseci 1945. godine sve do samog kraja rata, kako su autori utvrdili, nema tragova u izvorima da je u rukovodstvima NOP-a bilo planova ili namjera o oslobađanju logora Jasenovac ili nekog njegova dijela. Ni napadi savezničke ili partizanske avijacije na logor nisu bili rezultat neke planirane niti koordinirane akcije s drugim snagama, već plod osobne inicijative avijatičara. Ustaška posada logora mogla je nesmetano uništiti veliki dio tragova o masovnim zločinima spaljivanjem dokumentacije i leševa žrtava, i ubiti najveći broj preostalih zatočenika. Uoči uništavanja objekata samog logora i ubijanja malobrojnih živih zatočenika, oko 1000 izmučenih ljudi izvršilo je herojski podvig proboja 22. travnja 1945. bez ikakve pomoći izvana. Oni su goloruki napali svoje mučitelje i jurnuli ka slobodi, koje se dočepalo samo nekoliko desetina ovih junaka. Ovaj događaj, kako su autori utvrdili, nije ni približno našao svoje mjesto u historiografiji, mada se nesumnjivo radilo o primjeru masovnog herojstva bez presedana u europskim razmjerima. Osnovni i potpuno nedvosmislen zaključak autora jeste da je od jeseni 1942., a naročito od proljeća 1943. godine bilo nekoliko vrlo povoljnih prilika za oslobođenje logora Jasenovac. Tada su u Slavoniji i Bosanskoj krajini postojale snažne i dobro naoružane partizanske snage osposobljene i motivirane za takav pothvat. Ovo je istraživanje pokazalo da ni rukovodstvo narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (Vrhovni štab i Centralni komitet KPJ), ni niži štabovi i partijska rukovodstva nisu na to gledali kao na jedan od svojih zadataka. Inicijative za to su postojale, kao i snažno raspoloženje boraca i nekih partizanskih štabova, a sami su se zatočenici organizirali i pripremali za taj trenutak. Unatoč svemu, odluka o oslobođenju nikada nije donesena. Na to pitanje gledalo se kao na političko, što je ono nesumnjivo i bilo. Negativnom političkom stavu prema oslobođenju logora stajali su nasuprot realni politički razlozi koji su govorili u prilog takvom pothvatu, ali i vojni razlozi. Na pitanje zašto vojni štabovi upravo iz strateških razloga nisu inzistirali na oslobađanju logora, koji je ujedno bio i snažno vojno uporište ustaša, postoji samo jedan odgovor. Posljednju su riječ i u ovom slučaju imala najviša rukovodstva Komunističke partije. Unatoč svim inicijativamai povoljnim mogućnostima za oslobođenje, rukovodstvo Komunističke partije Hrvatske bilo je protiv toga. Logor smrti Jasenovac stoga nije oslobođen nego ga je napustila ustaška posada, koja se povukla s ostalim vojnim snagama NDH krajem travnja 1945. godine. Autori su svojom knjigom odgovorili na pitanje je li logor Jasenovac mogao biti oslobođen - i on je nedvosmisleno potvrdan. Odgovor na pitanje iz naslova Zašto Jasenovac nije oslobođen dan je uglavnom implicitno i mogu ga upotpuniti samo novi izvori i nova minuciozna i sistematična istraživanja.

 

udomljavanje-kod-obitelji.doc

[АлександраВ]

On 8/26/2016 at 19:49, kordun рече

moj djed marko je komandovao jedinicom koja je oslobodila logor jastrebarsko

On 8/26/2016 at 16:52, "Tamo daleko" рече

Da li se zna ako je neko od Srpskih istoricara I naucnika ucestvovao na tom skupu koji pominje Shtrbac?

Poziv na međunarodni znanstveni skup HKV-a: Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom 1941.–1945. - Istina i monstruozne laži

Hrvatsko kulturno vijeće će organizirati znanstveni skup u okviru obilježavanja Sveeuropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 20. stoljeća sukladno Rezoluciji Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina (Rezolucija 1481, iz 2006.), Rezoluciji Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizme od 2. travnja 2009., i Deklaraciji Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. , donesenoj 30. lipnja 2006. Znanstveni skup će se održati u utorak, 23. kolovoza 2016. (na Dan sjećanja) te u četvrtak, 25., i petak, 26. kolovoza na temu “Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom, 1941.-1945.” Uz ovaj dopis prilažemo i program koji će u idućim danima biti upotpunjen imenima predavača iz Slovenije.

Ovu temu smo odabrali u svrhu utvrđivanja istine o ratnim stradanjima ove najnemoćnije pa ujedno i najugroženije kategorije ratnih stradalnika, istine o brizi o stralnicima onih koji su u njoj sudjelovali, a na poseban način slovenskih i hrvatskih časnih sestara milosrdnica i slovenskih svećenika lazarista koji su vodili brigu o župi Jastrebarskom i dječjem prihvatilištu.

Tijekom 74 godine o ovom dječjem prihvatilištu, njegovim korisnicima, djelatnicima i skrbnicima je izrečeno toliko neistina (najblaže rečeno) koje su zagušivale medijski prostor, a režimskom dogmom pravorijeka bile proglašavane jedinom i neupitnom ‘istinom’. Unatoč činjenici da je na tu temu već objavljeno više knjiga, znanstvenih radova i osobnih svjedočanstava, do sada nije održan ovakav znanstveni skup na kojem bi se ova tematika svestranije obradila i tiskala u zborniku koji namjeravamo izdati prije iduće 75. godišnjice. Vjerujemo da je ovaj projekt iznimno vrijedan za doprinos objektivnom izučavanju naše hrvatske ali i slovenske novije povijesti pa očekujemo pomoć i potporu u njegovoj realizaciji.

U prilogu dostavljamo program znanstvenog skupa te pozivamo povjesničare da daju svoj doprinos radu skupa 23. kolovoza u Hrvatskom institutu za povijest (dvorana prima 50 osoba) te širu publiku 25.kolovoza u Dvoranu Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu (dvorana prima 300 osoba) kao i na tribinu u Jastrebarskom 26. kolovoza i sv. Misu, poslije toga, u župnoj crkvi.

Prijevoz u Jastrebarsko u petak biti će organiziran autobusom s polaskom u 8,00 sati ispred dvorane Lisinski. Za rezervacije nazovite broj telefona 099/662-0417

Predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća: Đuro Vidmarović

Koordinator projekta - član upravnog odbora HKV-a Ante Beljo

Raspored predavanja  Utorak, 23. kolovoza 2016.

10:00 -13:00 - Hrvatski institut za povijest, Opatička ul. 10, Zagreb

10,00 - Uvodni dio

10,15 - Ante Beljo, Hrvatsko kulturno vijeće - Borbe na Kozari u drugoj polovini 1941. i prvoj polovini 1942. i ratna siročad s Kozare

10,30 - Polona Jurinić, Slovenski dom Zagreb - Uloga slovenskih časnih sestara milosrdnica - usmiljanki u zbrinjavanju ratne siročadi u Jastrebarskom

10,45 - dr. sc. Juraj Batelja, umir. prof. KBF Sveučilišta u Zagrebu - Uloga nadb. Alojzija Stepinca u spašavanju ratne siročadi

11,00 - Stanka

11,15 - Igor Vukić, novinar istraživač, Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac - Udomljavanje ratne siročadi kod obitelji

11,30 - dr. sc. sestra Veronika Popić, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog - O progonima časnih sestara milosrdnica u bivšoj komunističkoj Jugoslaviji

11,45 - dr. sc. Jože Dežman, predsjenik Komisije Vlade R. Slovenije za prikrivena grobišta - Stradanje djece i sudbine ratne siročadi u Sloveniji u Drugom svjetskom ratu i poslije

12,00-12,45 - Rasprava

Četvrtak, 25. kolovoza 2016.

19:30 - 21:30 - Dvorana Vijenac, Kaptol 29A, Zagreb

Predavanja: Nastavak znanstvenog skupa

19,30 - Kratki siže predavanja od utorka

20,00 - Anton Pust (Slovenija) - slovenskim Lazaristima u Hrvatskoj i časnim sestrama milosrdnicama - usmiljankama

20,15 - Sestra Cveta, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog - Ljubljana - O brizi sestara za siročad u dječjim domovima u Osijeku, Volovskom i Jastrebarskom

20,30 - dr. sc. Mario Kevo, Hrvatsko katoličko sveučilište - Prihvatilište za ratnu siročad u Jastrebarskom i međunarodne humanitarne organizacije

20,45 - Tomislav Vuković, novinar istraživač, Glas Koncila - Svjedočenja pod torturom “presude narodnih sudova” ne mogu postati povijesnim istinama

21,00 - mr. sc. Jure Vujić, inicijativa EU 1481 - Matica Hrvatska - 23. kolovoza, Dan sveeuropskog sjećanja... u kontekstu hrvatskih žrtava u 20. stoljeću

Petak, 26. kolovoza 2016. Program u Jastrebarskom

09,00 -10,00 - obilazak lokaliteta

10,00 -11,00 - tribina u župnoj dvorani: Jastrebarsko 26. kolovoza 1942. god.

11,00 -12,00 - sv. Misa u župnoj crkvi: biskupi i svećenici iz Hrvatske, Slovenije i BiH

12,30 - domjenak

http://www.hkv.hr/vijesti/najave/24691-poziv-na-medunarodni-znanstveni-skup-hkv-a-djecji-dom-za-ratnu-sirocad-u-jastrebarskom-1941-1945-istina-i-monstruozne-lazi-2.html

[АлександраВ]

Izlaganje Igora Vukića o udomljavanju djece u obiteljima         udomljavanje-kod-obitelji.doc

Održan prvi dio znanstvenog skupa o dječjem prihvatilištu u Jastrebarskom 

Posted on Kolovoz 24, 2016 Održan prvi dio znanstvenog skupa o dječjem prihvatilištu u Jastrebarskom

Dječji dom u Jastrebarskom u 1942. godini bio je prihvatilište i lječilište za pravoslavnu djecu izbjeglu nakon bitke na Kozari, a ne koncentracijski logor, poruka je prvog dijela znanstvenog skupa održanog 23. kolovoza u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.
Skup je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće u povodu Europskog dana sjećanja na stradalnike totalitarnih i autoritarnih režima. U ime organizatora skup je pozdravio predsjednik HKV-a Đuro Vidmarović, a okupljene je pozdravio i Hrvoje Šlezak, zamjenik ministra obrazovanja. Uvodni govor i prvo izlaganje o bitki na Kozari i njezinim posljedicama održao je koordinator skupa Ante Beljo. Polona Jurinić govorila je o požrtvovnom radu časnih sestara u domu u Jastrebarskom. Dr. Juraj Batelja osvijetlio je ulogu bl. Alojzija Stepinca u pomaganju i zbrinjavanju izbjegličke djece. Igor Vukić, tajnik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac govorio je o udomljavanju ratne siročadi u obiteljima, a dr. Veronika Popić, iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, opisala je poslijeratne progone kojima su bile izložene časne sestre i drugi pripadnici crkvenih redova. Dr. Jože Dežman, predsjednik Komisije Vlade Slovenije za prikrivena grobišta, osvrnuo se na sudbinu siročadi u ratno doba i njihovo političko iskorištavanje u komunističkom poratnom razdoblju.

Ilustracija: Jadranka Relota

Sudionici su iznošenjem provjerenih i provjerljivih činjenica odgovorili na mnoge neistine koje su komunistički propagandisti širili o Jastrebarskom i drugim domovima iz vremena Nezavisne Države Hrvatske. Te neistine žive u javnosti još i danas pa se i u aktualnim izdanjima u inozemstvu mogu pronaći apsurdne tvrdnje da su domovi bili mjesto – ubijanja djece.
Skup se nastavlja u četvrtak 25. kolovoza u dvorani Vijenac na Kaptolu, u 19.30 sati. U petak će sudionici skupa i njihovi gosti posjetiti Jastrebarsko i mjesta gdje su bili smješteni štićenici doma.
U planu je i izdavanje zbirke radova pripremljenih za ovaj skup.

[Дијана.]

10 hours ago, АлександраВ рече

bilo nekoliko vrlo povoljnih prilika za oslobođenje logora Jasenovac. Tada su u Slavoniji i Bosanskoj krajini postojale snažne i dobro naoružane partizanske snage osposobljene i motivirane za takav pothvat.

Jasno je da su recimo Srbi u partizanima bili ti koji su motivisani za taj pothvat, a da su Tito i drugi to drzali na standby. Takodje, Ausvic i dr. fabrike smrti za masovno unistenje Jevreja su mogli biti oslobodjeni, da je bilo volje... Jedna zena je bila u stanju da koristeci ljude dobre volje, uticaj i ko zna sve kako, uspjela je da oslobodi i spase 12000 djece (Diana Budisavljevic). Tako da u oba slucaja, postojala je dakle precutna saglasnost... Teska je ovo rijec, ali vjerujem da jeste tacna. i to je takodje monstruozno.

Koliko su krivi oni koji su radili ;svoj posao', toliko su krivi i oni koji su to dopustali. Kao u svim slucajevima npr. porodicnog nasilja koji se zavrse kobno. NEKO iz okoline je vec trebao/mogao da preduzme nesto... Rekao je neko, da je svijet strasno mjesto, ne zbog zla zlih, vec cutanja dobrih...

O samom  Jastrebarskom, kao JEDINOM logoru u istoriji iskljucivo i samo za djecu, ima vise i ovde... Evo pricica o 'prihvatilistu' i 'domu' i 'milosrdnim sestrama', kao i o stradanju djece u Jasenovcu i drugim mucilistima i stratistima. 

https://pouke.org/forum/topic/30346-путевима-смрти-деце-ндх/

 

[Јанко]

 

[Дијана.]

 

https://www.youtube.com/watch?v=wwkL_VgRFc0

https://www.youtube.com/watch?v=kKPKOR8J-D4

 

 

[Дијана.]

Unuka Diane Budisavljević snima film o patnjama dece u logorima NDH

Slobodan Pešević | 28. jul 2013. 12:27 | Komentara: 2

Dana Budisavljević, počela pripremu filma o strahotama srpske dece u ustaškim logorima. Podloga filma je maturski rad Miloša Petkovića

DA jedan maturski rad može da bude zaslužan za veliki filmski projekat nedavno je pokazao Miloš Petković, 19-godišnjak iz Banjaluke. Tek svršeni srednjoškolac povezao je preživele logoraše ustaških tamnica sa Danom Budisavljević, mladom režiserkom iz Zagreba, koja priprema scenario za film o torturi nad srpskom decom u Drgom svetskom ratu.

Milošev odlično ocenjen rad, kojim je okončao gimnazijsko školovanje, bio je posvećen liku i delu Diane Budisavljević, heroine austrijskog porekla, za koju je javnost doznala tek poslednjih godina kada je objavljen njen čuveni dnevnik. Upravo je Dana, rođaka Dianinog supruga dr Julija Budisavljevića, uz Miloševu pomoć došla u kontakt sa preživelim logorašima, koji su kao deca doživeli strahote u ustaškim tamnicama, benigno nazvanim sabirni centri.

Sa svojim saradnicima, Dana se u Banjaluci sastala sa Milošem Milinovićem (81) i dr Milutinom Vučkovcem (77). Prvi je kao jedanaestogodišnjak sa mlađim bratom Stevanom bio zatočen u Sisku, dok im je trogodišnja sestra poslata u Zagreb. Ustaše su ih razdvojile 1942. godine, a Miloš i dalje traga za sestrom Dobrilom. Punih sedam decenija. Nada se da je živa.

Dr Milutin Vučkovac, ugledni penzionisani ginekolog, ispričao je Dani Budisavljević svoju dečju traumu koja mu se desila kada je imao nepunih sedam godina. Vučkovac je, poput Milinovića, otrgnut iz dedinog zagrljaja i jedno vreme proveo je u hrvatskom dečjem logoru Jablanac - mestu koje više i ne postoji.

U filmu Dane Budisavljević svoje mesto obezbedili su i Miloš i Marija Kovačević, baka i deda Miloša Petkovića, po majčinoj strani. Početkom Drugog svetskog rata ustaše su ih, kao i mnogu drugu decu, sprovele u logor Stara Gradiška, a potom prebacili u Jablanac. Svoju golgotu Dani Budisavljevvić je pripovedao i njihov rođak Desimir, koji je bio zatočen u Jasenovcu.

- Svaka ispovest bila je upečatljiva i uzbudljiva. Kada sam ih slušao nisam mogao da suzdržim suzu. Veoma je potresno, a verujem da su takve utiske poneli i autori budućeg filma - kaže mladi Miloš.

Dana Budisavljević, koja ovim filmom želi da otrgne od zaborava kolosalno humano delo svoje rođake, pored Banjaluke i Bakinaca, posetila je i Kozarsku Dubicu, iz čijeg je mesta najviše dece prošlo kroz ustaške logore.

FILM DO 2015. GODINE

PRIPREMU za ovu emotivnu filmsku priču Dana Budisavljević je počela još pre tri godine. Uporno prikuplja matrijal, koji je obogatila posetom Banjaluci i Krajini.

- Mnogo toga je nestalo, izgubljeno ili uništeno. Zato sam se odlučila na duži put u želji da saznam što više pojedinačnih sudbina nekada malih logoraša. Verujem da ću film realizovati i okončati do 2015. godine - kazala nam je Dana Budisavljević, i dodala da joj je u ideji oko filma mnogo pomogao Dejan Aćimović.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:446169-Unuka-Diane-Budisavljevic-snima-film-o-patnjama-dece-u-logorima-NDH