Шта је јео Јован Крститељ?

[Midrash]

Оче Мидраше, подсетили сте ме на још једну тако застарелу реч: Пише Милаш једном пријатељу и каже: једва чекам да се видимо па да имамо сношај - И ја мислим да је Чарнић најбољи. 

 

Da, mislim da mi je pre par nedelja prijatelj pričao kako je, dok je bio mali, sveštenik čitao Pismo, starostavno u kome kaže: Kraljevstvo nebesko nema svrhe ...a klinci rekoše - pa što onda idemo u Crkvu? Nema kraja... Eto do čega može da dovede arhaičnost u Pismu.

[Midrash]

Dakle za Pismo ima nade...sad mi se postavlja novo pitanje a to je koliko je sigurna tvrdnja koja se zove okamenjeno Predanje.

Jer nekako imam osecaj da je to najglavnije pitanje i vrlo usko povezano sa Pismom.?

 

Predanje se može i prenosi se svakako, ali predanje nije ako se zadrže iste formulacije, istim rečima - to je okamenjenje koje donosi više nevolja nego koristi.

[Volim_Sina_Bozjeg]

Predanje se može i prenosi se svakako, ali predanje nije ako se zadrže iste formulacije, istim rečima - to je okamenjenje koje donosi više nevolja nego koristi.

 

Pa ako se koriste iste formulacije i iste reci to vise u jednom momentu i nije predanje no istorija po kojoj treba da se kopa.

Mada ja bi voleo biti takav rudar...

[Midrash]

Ko je zainteresovan da malko prouči pitanje varijanti, ima (gomila) nekoliko knjiga koje su veoma korisne (esencijalne) a mogu se naći i na mreži, naravno, na paganskim jezicima kao što je engleski, recimo:

 

Bruce M.Mezger: A tTextual Commentary on the New Testament - to je i izveštaj komisije koja je radila na NA 27 i objašnjenje zašto su izabrali varijante koje su izabrali.

 

Isti autor: The Text of the New Testament - Its Transmission, Corruption, and Restoration

Isti autor: The Cannon of teh New Testament - Its origin, Development and Significance

I veoma, veoma, veoma korisna knjiga u koja daje pojašnjenja o važnosti svedoka i vrstama: Kurt Aland and Barbara Aland: The text of The New Testament

 

Sa SZ je stvar malko zaguljenija  ALi odlična knjiga o tome je: Emauel Tov: Textual Criticism of the Hebrew Bible 

 

 

Svakako, za sve ove knjige je potrebno ...hmm...malko predhodnog znanja. 

[Zayron]

Ja se bavim slovenskom folkloristikom pa vam svima predložim jedan vrlo zanimljiv članak i za bibličare također, tamo se raspravlja o terminima odjeća, ruho, crkveno ruho, odežda, nošnja, narodna nošnja, svi postojeći biblijski prevodi istog kod nas itd:.

 

Je li "narodna nošnja" narodna? doc

http://bib.irb.hr/datoteka/575936.narodna_nosnja.doc.

Direktni nagled na članak - bez downloada

http://bit.ly/13PePIJ

 

Dam samo par odlomaka da vas "namamim" na čitanje:

 

Riječ "nošnja" nije korištena ni u prevoditeljski i komentarski najpomnijem starom hrvatskom prijevodu Biblije koji je zadarski bogoslov Ivan Matija Škarić objavio 1858. godine. Na potrebnim mjestima je njegov redovit prijevod riječju "odića", zbog zalihosti još i riječju "haljina". Po objavljenoj konkordanciji se i u današnjoj Zagrebačkoj Bibliji za odjevne cjeline koriste riječi "haljina" (250 puta), "odjeća" (125), "odijelo" (51), "ruho" (18) i "odora" (11). Riječ "roba" koristi se samo u općenitom značenju tržišnih dobara, ukupno pet puta. Ni u ovom prijevodu Biblije se riječ "nošnja" ne koristi.

 

Druga je sama riječ "roba". Potom slijede odjeća i odijelo (odića, odjeća, odilo, odijelo). Obje riječi proistječu iz glagola odjeti (sinonimnog s "oblačiti", "odjenuti" ili "odijevati", od kakvog izlazi "odijevanje"), s mnogim potvrdama od XV. st. (ARj 8:602-603). M. Pavlinović je u Zadru 1875. uporabio i oblike "odivo" i "odijevo" (ARj 8:594), kojima u istraživanom području nema etnografskih potvrda. Zabilježen je i "odilu" srodan ikavski oblik "odilje" (SER 1:415). Glagolska osnova -djeti je praslavenskog postanja i sveslavenskog rasprostranjenja, s izvedenim riječima poput "nadjenuti" (npr. ime), "zadjenuti" (npr. cvijet, ili tuču), kobasica "djevenica", "pridijevati" što daje "pridjev", ili creskog izraza "odediti se": obući se kao muškarac. K tomu ide i tvorba iz starocrkvenoslavenskog jezika "odežda", istovrsna čakavskoj tvorbi "odeja" koja u našem istraživanom području nije potvrđena. Srodna poljska riječ "dziać" znači "tkati" (Gluhak 1993:199). Korijensko je značenje "staviti, postaviti" (SER 1:414-415). Prisutne su i riječi "veštit" i "veštid", koje su posuđenice iz talijanskog jezika "vestito". Akademijin rječnik je ne registrira, a Hrvatski enciklopedijski rječnik (nadalje: HER) "veštit" i "vestit" opisuje kao regionalizam u značenju "odijelo, gradsko po mjeri ili konfekcijsko, ono koje nije narodna gradska ili seoska nošnja" (HER 11:305). Rodno razvrstavanje očito ga asocira pojmu muškog odijela. Riječ "halja" susrela se i u označavanju odjeće a ne samo jedan odjevni predmet. Za odjevne cjeline susreće se i riječ "preoblaka" i "vîshum", a raritetno i "nošnja" i "odora".

[Zayron]

U Matejevom Jevanđelju 3:4 se piše, da je sv. Jovan Krstitelj jeo "skakavce i divlji med". 

Da li su skakavci tada bili standardnom hranom u Izraelu?

 

Neki ljudi sumnjaju, da je sv. Jovan Krstitelj zaista jeo insekte, i tvrde, da je sv. Matej imao na misli mahune rogača, divlje voće ili čak nekakvu vrstu ribe. Grčka riječ koju je Matej upotrebio se međutim odnosi na skakavce, koji se danas klasifikuju do porodice sarančovitih. U Izraelu je bila najraširenija saranča pustinjska, koja stvara rojeve uništavajuće urodu. (Joel 1:4, 7; Nahum 3:15)

 

Neki starovjeki narodi, na primjer Asirci i Etiopljani, smatrali su skakavce gastronomskom poslasticom. Još u današnje doba je jedu neki beduini i jemenski Jevreji. U Izraelu su bile sarančate smatrane hranom siromašnih. Sa saranče se odstranila glava, noge i zadnji dio tijela a preostala grud, prsa se jela sirova, pržena ili sušena na suncu. Nekad su ih ljudi konzervisali stavljajući ih u sol, sirće ili med. Istoričar Henri Daniel-Rops kaže da imaju ukus kao škampi.

Scampi https://en.wikipedia.org/wiki/Scampi

Sv. Jovan Krstitelj je propovijedao i živio u pustinji a tako su mu mogle te tamo pustinjske saranče biti lako dostupne. (Marko 1:4) Kako njihovo tijelo čine 75% bjelančevine, bile su u kombinaciji s medom vrlo hranljivim jelom, danas bi se reklo skoro kalorijskom bombom. 

 

Ovdje možete vidjet kako se jedu saranče ali ako imate tanke živce radije to ne gledajte,

ja sam samo slušao ton bez slike pa mi pozlilo, kako tamo one krckaju i pucketaju  pod zubima, fuj!

http://bit.ly/jnfeRW
 

[Zayron]

Svakom ko se bavio medicinom, naročito veterinarnom kao ja i barem osnovama ljudske fiziologije je poznato da nekakav hipotetični čovjek pa makar on bio i profeta, prorok bi trebao imati preživarski probavni cikklus da bi preživio s dovoljnom količinom "trave" i ustvari bi morao biti na dvije noge hodajuća nekakva ljudska polu koza, ovca ili krava. Jer trava nije određena za ljudsku prehranu već maksimalno za pušenje i duvanje (tabak & marjanka) a nijedan ljudski organizam nije sposoban resorbovat takvu količini celuloze jer mi encime za to, za razgradnju celuloze uopšte ni nemamo. Drugačije to ne bi bilo moguće a ni izvodljivo, inače s takvom travnatom hranom i sijenom ne bi digo poživio na ovom svijetu. . Dakle od biljaka se moglo radit o žitaricama, voću i povrću a ne o nikakvim "travama". Te žitarice su dobra ideja ali u slučaju kao Sv. Jovan Krstitelj se i s njima moramo razlučiti jer on kao Profeta Božiji nije imao vremena u tom svom propovijedanju za svakogodišnje oranje, sijanje i mlaćenje žita na gumnu te njegovo mljevenje i nasljednum finalnu pekarsku obradu. Dakle ostaju nam još samo voće, povrće, med i ti skakvci što je sve "instant" prirodna hrana koju je mogao imat odmah na dohvat ruke jer za to žito i uzgoj ovaca nije imao vrremena. Ovce mu nisu bile potrebne jer nije jeo meso a žito je mogao dobiti već gotovo ispečeno u obliku hljeba ili hljebovih placki od ljudi koji su ga slijedili kao milodar. Eto jedan mali fiziološki  tj. medicinski argument u prilog skakavcima - sarančama.Sve ostalo što nije bilo "instant" hranom ga je moglo ozbiljno ometati u Misiji, on zbog te povjerene mu Misije nije imao ni ženu a ni djecu, živio isposnički, nije gubio vrijeme marnostima a još da bi se zadržavao, sputavao i kočio u životu nekakvim oranjem, sijanjem ili čuvanjem ovaca i sličnim vremenski zahtjevnim stvarima. 

[Zayron]

Edit: Drugačije to ne bi bilo moguće a ni izvodljivo, inače s takvom travnatom hranom i sijenom ne bi dugo poživio na ovom svijetu. Došlo bi do neishranjenosti i vrlo ozbiljnih probavnih problema i komplikacija sa želucom, crijevima, jetrom i najvjerovatnije do unutrašnjeg krvarenja u probavnim organima, otoka jetre i sličnih komplikacija od kojih bi za par mjeseci takve "ishrane" umro vrlo sličnim načinom kako se umiralo u koncentracionim logorima za 2www od gladi i neishranjenosti. 

[Zayron]

Dodam tu još par zanimljivih linkova radi informacije i usporedbe samo::

 

Simeonovo apokrifno Jevanđelje na engleskom.

Ima tamo dosta drugih zanimljivih tekstova na engleskom, neki su i na holandskom

http://apocrief.skynetblogs.be/archive/2008/09/index.html

Eva Zavadilová: JAN KŘTITEL V ŽIDOVSKÝCH A KŘESŤANSKÝCH PRAMENECH 1. STOLETÍ

Jovan Krstitelj u Jevrejskim i hrišćanskim izvorima 1. vijeka / 1. stoljeća - na češkom

http://is.muni.cz/th/216568/ff_b/bak.prace_Jan_Krtitel.txt

EVANGELIUM EBIONITŮ - na češkom:

http://gnosis9.net/pdf/Evangelium_Ebionitu.pdf

[Zayron]

Ovaj snimak iz Ugande najautentičnijim i najbližim načinom

ilustruje postupak kojim se sv. Jovan krstitelj hranio sarančama.

 

 

Eating Locust/Grasshoppers in Uganda

[Zayron]

Ako pogledate bolje na ovim videima, tamo ćete teško u toj izraelskoj pustinji naći nekakvu travu i još k tome jestivu i kaloričnu ali zato vrlo lako možete naići na skakavce, tamo su ih čitavi oblaci i rojevi ili što se češki kaže "mraki" ili "mračna" skakavaca, dakle toliko mnogo da zamrače nebo. I pri takvoj situaciji pored toliko skakavaca teško da je sad sv. Jovan Krstitelj tražio k jelu nekakve trave koje su tamo većinom sve redom sasvim nejestive i nezdrave za ishranu, pune zaštitnih otrovnih antirepelentnih alkaloida, gorke, neke čak i otrovne a često su bodljikave i "dlakave", skoro kao katusi. I koje bi mu pričinile beskonačno mnogo probavnih problema. Znači bili su to zaista skakavci, med i koja placka hljeba dobijena kao milodar od njegovih sljedbenika i slušatelja njegovih propovijedi i još možda nekakvo sezonsko voće i povrće, grožđe, nar, smokve, rogače, datulje i sl.

 

Toliko ih je da vam same ulijeću u usta ako ih imate otvorena.

istala videa iz Izraela i Egipta možete pogledati ovdje:

VIDEA: http://bit.ly/11VZrJr

 

Evo na videu izraelske pustinje. I gdje tamo vidite nekakvu "jestivu travu", 

jedino što je tamo jestivo su te poletavajuće locuste, saranče, skakavci i med.

Locust Swarm - Infestation - Kmehin Israel 2013

 

 

 

 

Locusts for Pesach

 

 

 

 

Locuste

 

 

 

 

Ovdje locuste, saranče žderu biljke

 

 

 

 

http://www.youtube.com/watch?v=-mNHL-SPn5k

Prophecy Watch: Israel Biblical Locust Swarm!!

[Zayron]

Sv. Jovan Krstitelj je živio najvjerovatnije u nekakvoj ovakvoj ili tome sličnoj pustinji. ja sam već postavljao videa gdje je zaista on prebivao a vrlo slično je to ovom što vidite ovdje. I ta trava i raslinje tamo mogu poslužiti k bilo čemu prije nego k jelu a jedino što se tamo jestivog nalazi su ti pustinjski skakavci, saranče koje tamo sjede svuda kud pogledate. One baš nešto dugo ne žive pa im je sasvim svejedno gdje žive, navikle su požderat sve što vide i na šta prvo naiđu. Postavim vam i taj dosta zanimljiv video o sv. Jovanu Krstitelju čim ga pronađem, snimio ga lično moj prijatelj folklorista s Morave koji je tamo u Svetoj Zemlji bio prije par godina na hodočašću.

 

Desert Locusts in Israel Negev Desert,

Desertne saranče, hahahaha, pustinjski skakavci

http://www.goisrael.com/Tourism_Eng/Tourist%20Information/Christian%20Themes/Details/Pages/The%20Negev%20and%20the%20Judean%20Wilderness%20chr.aspx

 

Judean Wilderness

 

http://www.bibleplaces.com/judeanwilderness.htm

John the Baptist preached here, and it seems likely that this was the wilderness where Jesus was tempted. Herod the Great built two fortresses (Herodium and Masada) in this area for protection should his people ever revolt against him.

[Zayron]

Evo videa tog mog kolege sa slovenske folkloristike gospodina Antonina Vrbe. 

To mjesto gdje je živio  propovijedao i krštavao sv, Jovan Krstitelj se danas nalazi u sadašnjem Jordanu:

JORDÁNSKO - k pramenu Jana Křtitele

Jordan - k izvoru sv. Jovana Krstitelja

slabo mu se nešto načitavaju videa, probajte više puta 

meni je krenulo od 2 i 3 put, najbolje gledat tamo na YT,

zezaju valjda i te reklame što ih stalno postavljaju na početak

 

JORDÁNSKO - v těchto místech křtil Jan Křtitel

Jordan - na ovim mjestima je krštavao sv. Jovan Krstitelj

[ЛазарД]

Помаже Бог оче Зоране.

 

Имам једно питање поводом превода, налази се једна разлика између Данчићевог-Караџићевог превода и Синодовог. У глави 15.13 по Јовану у Синодовом преводу пише  "Од ове љубави нико нема веће, да ко живот свој положи за пријатеље своје", а у Данчићевом-Караџићевом "Од ове љубави нико веће нема, да ко душу своју положи за пријатеље своје"

https://www.pouke.org/svetopismo/biblija.php?lang=sinod&lang2=ijekav&book=43&chap=15

Можете ли рећи нешто поводом ова два превода?

[Милан М.]

Таман сам мислио да ће Зајрон да испуни целу страну релевантним видео садржајима.