Zayron Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 2 часа, Tumaralo. рече Monaštva nema kod drugih avramovskih/semitskih religija. Kod hrišćana ima jer su prvi Oci Crkve bili neoplatonisti koji su preuzeli hrišćanstvo. Do tada su živeli monaškim životom a posle su samo nastavili u nešto izmenjenoj formi. Ako se pod tim misli samo na puki celibat, onda ga nema ni u hrišćanstvu jer su svi monasi zaručnici Crkve a monahinje Hristove zaručnice, zbog toga oni ne mogu biti još nečiji dalje zaručnici i zaručnice, bila bi to preljuba. Monaški celibat u hrišćanstvu je ustvari posljedica toga a ne neka samo po sebi preuzeta obaveza koja ima svoj smisao u sebi samoj i radi beženstva. Nijedan monah i biskup/episkop nije neoženjen, svaki je oženjen sa Crkvom, nijedna monahinja nije neka stara cura ili slobodna djevojka, svaka je zaručnica Hristova. A oženjeni klirici su to isto, vezani sa Crkvom i sa Hristom ali i istovremeno kroz službu Bogu i kroz brak tj. svoju porodicu. Razlika je samo u tom što su monahinje, monasi, episkopi i biskupi službenici Božiji iz reda djevica i djevstvenika i tako se posvećuju Bogu izvan braka kako bi imali što više vremena za Boga a oženjeni klirici su iz reda bračnih i posvećuju se Bogu kroz život u porodici a oboje je svaki na svoj način vrlo zahtijevan i težak hrišćanski podvig. https://www.pastorace.cz/tematicke-texty/smysl-celibatu-joseph-kardinal-ratzinger http://revue.theofil.cz/krestanske-pojmy-detail.php?clanek=899 http://apo-logia.blogspot.com/2007/04/celibt.html Благовесник and kopitar је реаговао/ла на ово 2 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 2 часа, Tumaralo. рече Monaštva nema kod drugih avramovskih/semitskih religija. Kod hrišćana ima jer su prvi Oci Crkve bili neoplatonisti koji su preuzeli hrišćanstvo. Do tada su živeli monaškim životom a posle su samo nastavili u nešto izmenjenoj formi. You Tube lista 34 videa na temu "Trapisti" (pojavio se dvaput isti odgovor, pa sam stavio radije video u vezi s tim) https://www.youtube.com/playlist?list=PLG4DHLox_VZxn3u4TKiGzZot-0FMDQsmR Благовесник је реаговао/ла на ово 1 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Bokisd Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 18 минута, Tumaralo. рече Citiraj ceo stih, molim te. Dat je jedan slučaj, zar ne? Kao neko čudo, znamenje? Nigde ne piše da treba otkopavati leševe, proveravati stanje njihovih kostiju, celivati ih itd... To je slavna paganska tradicija koja je obogatila hrišćanstvo. Otkrila nam duboke istine - o netruležnim moštima svetih, a na slavu Božju. Kao što ima i u budizmu na primer: https://www.telegraf.rs/zanimljivosti/769756-besmrtnost-budisticki-monah-umro-1927-i-jos-uvek-je-ziv-foto-video Pa, ima u drugim religijama nesto mostiju, ali u hriscanstvu su tek zasijale mnogobrojne mosti svetih koje su postale izvor raznih cuda i isceljenja bolesti. Hriscanstvo je jedinstveno po pitanju postovanja mostiju i specificno se prepoznaje po tome, ne znam kakve veze ima sa paganskim tradicijima postovanja mostiju, ne slavimo mi prosto mosti kao neko telo koje je ocuvano, nego vise kao dokaz da je Bog proslavio svog svetog i da putem njegovih mostiju koje su postale osvecene daruju se isceljenja telesna i dusevna molitvama Bogu i svetiteljima, to je specificno samo u hriscanstvu i mnogi iz drugih vera prilaze za pomoc mostima svetih. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Tumaralo. Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 6 минута, Bokisd рече Pa, ima u drugim religijama nesto mostiju, ali u hriscanstvu su tek zasijale mnogobrojne mosti svetih koje su postale izvor raznih cuda i isceljenja bolesti. Hriscanstvo je jedinstveno po pitanju postovanja mostiju i specificno se prepoznaje po tome, ne znam kakve veze ima sa paganskim tradicijima postovanja mostiju, ne slavimo mi prosto mosti kao neko telo koje je ocuvano, nego vise kao dokaz da je Bog proslavio svog svetog i da putem njegovih mostiju koje su postale osvecene daruju se isceljenja telesna i dusevna molitvama Bogu i svetiteljima, to je specificno samo u hriscanstvu i mnogi iz drugih vera prilaze za pomoc mostima svetih. Sama činjenica da toga nema kod Jevreja a ima kod drugih ne-hrišćana govori za sebe. Poštovanje moštiju nema biblijsko utemeljenje. I nek nema. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Bokisd Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 2 часа, Tumaralo. рече Ralizke u praksi su minimalne. Doktrina se razlikuje. Ako bi isli u detalje sigurno bi nasli neke razlike u stvarima komplementacije, ali mislim da je ova doktrina bitnija, gde su razlike velike na nivou vere, kome se obracamo i molimo, kako se molimo, sta trazimo u molitvi i slicno. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Bokisd Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 6 минута, Tumaralo. рече Sama činjenica da toga nema kod Jevreja a ima kod drugih ne-hrišćana govori za sebe. Poštovanje moštiju nema biblijsko utemeljenje. I nek nema. Ok, samo je to predanje vere i crkve, tako se vremenom od mucenika prvih vekova i svetih ustanovljavalo spomen i postovanje svetih i molitva njima i darovanja isceljenja kroz njihove celebne mosti i osvecenih stvari,... slicno kao sto su senka i ubrus apostola Pavla istocili isceljenje bolesti... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
MarkoA Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 16 часа, Благовесник рече Ево Библије: https://www.pravoslavna-srbija.com/Pravoslavlje/Sveto Pismo - Biblija/Sveto Pismo Biblija.htm Дакле, чувајући и поштујући мошти угодника Божјих, а називамо их и светим моштима јер припадају светима, исповедамо веру у Васкрсење, јер ,,Бог је саздао човека за нетрулежност и учинио га је образом вечног битија Свога" (Премудрости 2, 23). Даље, поштовање светитељских моштију, али и осталих светих реликвија (које срећемо сачуване у црквама и манастирима на истоку и западу, северу и југу), стара је пракса и традиција Цркве која потиче још од Старог завета и навешћу неке од најјаснијих упечатљивих примера: -Свете мошти пророка Јелисеја имају животворну силу, тј. силу Духа Божијег у себи (види: 2. Цар. 13, 21), -одећа и друге реликвије које су биле у власништву или додиру са светитељем имају благодатну силу (види: 2. Цар. 2, 14). У Новом, вечном Завету (када Цркву Бог стече крвљу Својом - Дела ап. 20, 28) : -жена је додирнула Христову одежду и добила исцељење (Мк. 5, 28 - 29), -миро од тела (тачније, зној од тела) Св. ап. Павла исцељује болесне, а зло бежи (Дела ап. 11-12), -сенка од светих моштију (отуда обичај да се уз читање молитве верник прође испод кивота) Св. ап. Петра, даје оздрављење и утеху болнима (Дела ап. 5, 14-15) ... Уместо гноја - миро, уместо ширења заразе и болести - здравље... Светитељи су се богатили благодаћу Светог Духа, они су учинили тела своја ризницом и храмом Духа Светога! Гле, ,,И што се тиче дванаест пророка, процвале им кости из раке њихове, јер су утешили Јакова и избавили њега вером и надом", говори још премудри Исус син Сирахов, говорећи о моштима старозаветних пророка (Сир. 49, 10). А о пророку Јелисеју каже и ово (види: Сир. 48, 13 14) : ,,Ништа му није било тешко, већ му је и из гроба тело пророковало! За живота - чудеса чинио, а у смрти својој - дела предивна." Шта рећи о моштима тј. освећеним телима која су нестала или уништена? Народ ми и то питање поставља. Шта на пример са спаљенима, побацанима у јаме и кречане, прождеранима од зверова... Чува Господ и њихове мошти, чува и њих драги Бог у својој Богочовечанској заједници - Цркви, чувааа чак и само тиме што их се сећа („Вама је и коса на глави сва избројана", реч је Господња (Мат. 10, 30), чува Господ сећањем (поменом!) својим. И ако их и море поједе и звери или људи звероподобни понизе и униште, или их ватра сагори, ,,Чува Господ све кости њихове, ниједна од њих неће се сатрти! (Пс. 33, 20)", и ту се благовести Васкрсење, јер, у супротном - зашто би Господ ЧУВАО кости? Zašto stati tu? Isus je isceljivao i pljuvačkom. Je li i pljuvačka nešto specijalno? Ovo je idolopoklonstvo, brate dobri. Niti isceljuju kosti, niti pljuvačka, niti odore, nego Bog. I nigde se ne pominje da će naše kosti da menjaju boje. Dalje, Hrist je radio čudesa pa to znači da možemo i mi? Ovo zvuči i bogohulno. Bog jeste sazdao čoveka za netruležnost, ali smo grehom uneli smrt u svet. "Jer je plata za grijeh smrt, a dar Božij je život vječni u Hristu Isusu Gospodu našemu." (Rim. 6:23) Ko prihvati ovaj dar od Hrista, šta će biti sa njim? "I imaju tjelesa nebeska i tjelesa zemaljska: ali je druga slava nebeskima, a druga zemaljskima. " (1. Kor 15:40) "Sije se tijelo tjelesno, a ustaje tijelo duhovno. Ima tijelo tjelesno, i ima tijelo duhovno. " (1. Kor 15:44) "A ovo govorim, braćo, da tijelo i krv ne mogu naslijediti carstva Božijega, niti raspadljivost neraspadljivosti našljeđuje. " (1. Kor 15:50) Nećemo dakle kao zombiji tumarati ovim truležnim telima, već ćemo dobiti druga. U suprotnom, kakvo će telo biti čoveka čije je zemaljsko telo potpuno uništeno, primera radi spaljeno? Ili telo abortirane bebe? I molim te, odgovori mi, da li smeš sam da tumačiš stihove. Ako ne, da li su ovo nečija tuđa tumačenja i čija. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Heraklit Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 21 минута, MarkoA рече Niti isceljuju kosti, niti pljuvačka, niti odore, nego Bog A ko to ovde tvrdi drugačije? Bokisd and Благовесник је реаговао/ла на ово 1 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Bokisd Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 23 минута, MarkoA рече Zašto stati tu? Isus je isceljivao i pljuvačkom. Je li i pljuvačka nešto specijalno? Ovo je idolopoklonstvo, brate dobri. Niti isceljuju kosti, niti pljuvačka, niti odore, nego Bog. I nigde se ne pominje da će naše kosti da menjaju boje. Dalje, Hrist je radio čudesa pa to znači da možemo i mi? Ovo zvuči i bogohulno. Pa, Marko, ako je isceljivao pljuvackom, koja zaista nije nesto specijalno, ali je Bogocovek, Bog je izlecio svojom pljuvackom slepca. U tom smislu nije idolopoklonstvo jer se klanjamo Bogu koji leci i isceljuje preko pljuvacke. I, ako je On isceljivao, tako je rekao da ce i njegovi ucenici ciniti cudesa i isceljivanja u ime Njegovo, onda opet nije idolopoklonstvo, nego cinjenje isceljenja u Njegovo ime recimo kroz senku i ubrus Pavlov, kroz mosti, osvecena ulja i slicno. Imamo i apostole koji su demone izgonili i bolesne uljem pomazivali i isceljivali,(Marko 6, 14) ....pa, jeleosvecenje koje je ustanovio apostol Jakov za crkvu ( Jakov 5,14 ), kojima se bolesni pomazuju radi isceljenja...itd Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
MarkoA Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 @Bokisd Jedno je ako Bog tako učini, drugo je očekivati da će tako da bude svaki put. Takođe, seti se da Isus nije mogao da čini čuda u gradu gde su ga poznavali od malena. Da li su tebi potrebne mošti da bi poverovao da Bog čini čuda? Благовесник је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
MarkoA Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 @Heraklit Šta je onda poenta? Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Tumaralo. Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 18 часа, Благовесник рече Ево Библије: https://www.pravoslavna-srbija.com/Pravoslavlje/Sveto Pismo - Biblija/Sveto Pismo Biblija.htm Дакле, чувајући и поштујући мошти угодника Божјих, а називамо их и светим моштима јер припадају светима, исповедамо веру у Васкрсење, јер ,,Бог је саздао човека за нетрулежност и учинио га је образом вечног битија Свога" (Премудрости 2, 23). Даље, поштовање светитељских моштију, али и осталих светих реликвија (које срећемо сачуване у црквама и манастирима на истоку и западу, северу и југу), стара је пракса и традиција Цркве која потиче још од Старог завета и навешћу неке од најјаснијих упечатљивих примера: -Свете мошти пророка Јелисеја имају животворну силу, тј. силу Духа Божијег у себи (види: 2. Цар. 13, 21), -одећа и друге реликвије које су биле у власништву или додиру са светитељем имају благодатну силу (види: 2. Цар. 2, 14). У Новом, вечном Завету (када Цркву Бог стече крвљу Својом - Дела ап. 20, 28) : -жена је додирнула Христову одежду и добила исцељење (Мк. 5, 28 - 29), -миро од тела (тачније, зној од тела) Св. ап. Павла исцељује болесне, а зло бежи (Дела ап. 11-12), -сенка од светих моштију (отуда обичај да се уз читање молитве верник прође испод кивота) Св. ап. Петра, даје оздрављење и утеху болнима (Дела ап. 5, 14-15) ... Уместо гноја - миро, уместо ширења заразе и болести - здравље... Светитељи су се богатили благодаћу Светог Духа, они су учинили тела своја ризницом и храмом Духа Светога! Гле, ,,И што се тиче дванаест пророка, процвале им кости из раке њихове, јер су утешили Јакова и избавили њега вером и надом", говори још премудри Исус син Сирахов, говорећи о моштима старозаветних пророка (Сир. 49, 10). А о пророку Јелисеју каже и ово (види: Сир. 48, 13 14) : ,,Ништа му није било тешко, већ му је и из гроба тело пророковало! За живота - чудеса чинио, а у смрти својој - дела предивна." Шта рећи о моштима тј. освећеним телима која су нестала или уништена? Народ ми и то питање поставља. Шта на пример са спаљенима, побацанима у јаме и кречане, прождеранима од зверова... Чува Господ и њихове мошти, чува и њих драги Бог у својој Богочовечанској заједници - Цркви, чувааа чак и само тиме што их се сећа („Вама је и коса на глави сва избројана", реч је Господња (Мат. 10, 30), чува Господ сећањем (поменом!) својим. И ако их и море поједе и звери или људи звероподобни понизе и униште, или их ватра сагори, ,,Чува Господ све кости њихове, ниједна од њих неће се сатрти! (Пс. 33, 20)", и ту се благовести Васкрсење, јер, у супротном - зашто би Господ ЧУВАО кости? Povlačim reč. Ovo je očigledan starozavetni osnov poštovanja moštiju. Благовесник је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 21 часа, MarkoA рече @Благовесник Kada budeš postavljao stihove koje nađeš, ili dok tražiš, možeš li nešto više reći i o tradiciji koju si pomenuo. To je ista ta tradicija koja je formulisala i Apostolsko i Nikejsko-Carigradsko i Atanasijevo Credo ili Vjeruju, Vjerovanje i koja je ustanovila sve ostale potrebne stvari od kojih se mnoge ne spominju izričito u Svetom Pismu SZ a neke od njih ni u SP NZ kao npr. štovanje Trojičnog Boga, sakramentalnu ili svetotajinsku teologiju, hermeneutiku/egzegezu, štovanje svetih i mučenika, štovanje Bogorodice, štovanje relikvija, tačan način i tok držanja Evharistijske Liturgije ili sv. Mise i mnogo toga drugog. Što se mjerodavnosti Starog Zavjeta za definisanje ključnih pojmova u hrišćanstvu tiče, to je vrlo klizav i nesiguran teren, bez Svetootačke Tradicije i Magisterija Crkve nije ga moguće bezbijedno proći a da ne zapadnemo u herezu, jeres ili sektašenje. I dan danas kao i u Isusovo vrijeme će se složiti vrlo brzo svaki rabin i Jevrej sa svakim hrišćanskim teologom i vjernikom da se pojmovi kao stvaranje svijeta, praroditeljski grijeh, izgon iz Raja, obećani i prorokovani Mesija, nalaze i u Starom i u Novom Zavjetu ali se neće nikako složiti na tome ko je za njih Isus Hristos. Za hrišćane je to učitelj, Mesija i konačno Sin Božiji i Bog a za Jevreje ne. Isto tako se protestanti ne mogu složiti sa pravoslavnima a ni katolicima jer su odbacili svu važeću i obavezujuću svetootačku tradiciju i crkveni magisterij koji je sve to definisao a oslonili se samo na teologumene jednog jedinog teologa Martina Luthera koji je potom kao sa švedskog stola izabirao samo ono što mu se činilo prigodno i podobno a u skladu s njegovim ličnim vidjenjima i predstavama Crkve. Dalje o tome je ovdje: https://tinyurl.com/ybxg9cb6 https://hr.wikipedia.org/wiki/Relikvija https://cs.wikipedia.org/wiki/Relikvie https://tinyurl.com/y75mrpya Bokisd је реаговао/ла на ово 1 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
MarkoA Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 OK, hvala. Slažem se sa svime, samo mi se čini da se danas često svašta podrazumeva tradicijom. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јануар 25, 2019 Пријави Подели Написано Јануар 25, 2019 пре 17 минута, MarkoA рече OK, hvala. Slažem se sa svime, samo mi se čini da se danas često svašta podrazumeva tradicijom. Pa prije bi se reklo da se novotarije podrazumijevaju "tradicijama" kod onih koji su ili odbacili ono što jeste prava tradicija ili nikad za nju nisu čuli. https://youtu.be/VLM9_LX3Z34 https://youtu.be/7oxS4pqDt6k https://youtu.be/Qi4HzRpQYPI https://youtu.be/p0KAllQ2BNI Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука