Reč i delo pape Franciska I, medijske objave i reportaže

[Rašo]

Бити добар човјек без Бога? У ком смислу добар?

Тешко.

Читав живот човјек има два ослонца, Бога и другог човјека, оног до себе. И ту се све одвија.

Ко год мисли да леђима окренут Богу може бити "добар", нека проба, па нек пренесе искуства, да нешто научимо.

То тешко да би изјавио и неко са мање вјере од папе.

[kopitar]

u svemu se slažem što je papa rekao a i da se neslažem opet sam ga dužan slušati.

[feeble]

Papa: Proslava Božića je šarada, svet je u ratu

 

Papa Franja je rekao na misi u Vatikanu da će proslava predstojećeg Božić biti obična šarada jer je ceo svet u ratu.

 

Poglavar Rimokatoličke crkve je istakao da proslava dana rođenja Isusa Hrista, po gregorijanskom kalendaru dolazi u svetlu nedavnih terorističkih napada u Parizu.

 

“To je sve šarada... Svet ne razume put mira, ceo svet je u ratu... Rat može biti opravdan, ali kada je ceo svet u ratu tu nema opravdanja“, rekao je papa.

 

Prema njegovim rečima, neophodno je saosećanje sa žrtvama terorističkih napada i ratova. 

 

“Da li treba da ostajemo u ovakvom svetu u kom smo sada? U ruiniranom svetu, gde hiljade dece ne može da dobije obrazovanje, gde ima toliko nevinih žrtava, gde toliko novca odlazi u džepove trgovaca oružjem?“, upitao je papa.

[kopitar]

Tko se smije pričešćivati u Katoličkoj Crkvi, a da nije katolik? http://www.bitno.net/vjera/tko-se-smije-pricescivati-u-katolickoj-crkvi-a-da-nije-katolik/#.VmM2rugCqnw.whatsapp

[Guest]

Tko se smije poslednji najsladje se smije...

[kopitar]

Slabosti pape Franje pod (ne)milosrdnom kritikom konzervativnih katolika http://www.bitno.net/vijesti/slabosti-pape-franje-pod-nemilosrdnom-kritikom-konzervativnih-katolika/#.Vpst5bCsQS4.whatsapp

[Јастан]

Папа Фрања је нешто најповршније што се родило у Риму од светог Петра па до данас. Оно што он прави од њихове мисе је ужас, још ће да иде на јубилеј прославе Лутерове реформе, какав кловн.

[александар живаљев]

Jubilej – prilika za obraćenje i milosrdnost
 

  Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 10. veljače 2016.

Draga braćo i sestre, dobar dan i dobar korizmeni hod vam želim!
Lijepo je i znakovito imati ovu audijenciju upravo na ovu Pepelnicu. Započinjemo korizmeni hod i danas ćemo govoriti o drevnoj instituciji "jubileja"; to je nešto drevno, o čemu potvrdu nalazimo u Svetom pismu. Susrećemo je napose u Levitskom zakoniku, koji jubilej predstavlja kao vrhunac vjerskog i društvenog života Izraelskog naroda.
Svakih pedeset godina "na Dan pomirenja" (Lev 25, 9), kada se Gospodinovo milosrđe zazivalo na čitav narod, zvuk roga najavljivao bi veliki događaj oslobođenja. U Levitskom zakoniku čitamo naime: "Tu pedesetu godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite oslobađanje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svatko vaš vrati na svoju očevinu; neka se svatko vrati k svome rodu! […] Te jubilejske godine neka se svatko vrati na svoju očevinu" (25, 10.13). Prema tim uredbama, ako je netko bio prisiljen prodati svoju zemlju ili svoj dom, na jubilej je mogao ponovno ući u njihov posjed; i ako je netko zapao u dugove zbog kojih je, pošto ih nije mogao vratiti, bio prisiljen stupiti u službu vjerovnika, mogao se slobodan vratiti svojoj obitelji i dobiti natrag svu imovinu.
Bila je to neka vrsta "općeg pomilovanja" kojim se svima omogućavalo vratiti u prvobitno stanje, s brisanjem svakog duga, vraćanjem zemlje i mogućnošću da ponovno uživa slobodu vlastitu svakom članu Božjeg naroda. To je "sveti" narod, gdje su propisi poput ovog o jubileju služili tome da se iskorijeni siromaštvo i nejednakost, jamčeći dostojanstven život za sve i pravičnu raspodjelu zemlje na kojoj se živi i koja služi za uzdržavanje. Središnja ideja je da zemlja izvorno pripada Bogu i povjerena je ljudima (usp. Post 1, 28-29), i stoga si nitko ne može svojatati isključivo pravo na njezino posjedovanje, stvarajući situacije nejednakosti. O tome danas možemo razmišljati i preispitivati se; neka svatko u svome srcu razmisli ima li previše stvari. Zašto ne ustupiti nešto od toga onima koji nemaju ništa? Deset posto, pedeset posto… Kažem vam: neka Duh Sveti nadahne svakog od vas.
O jubileju onaj koji je postao siromašan ponovno bi imao nužno za život, a tko je bio bogat vraćao je siromahu ono što mu je uzeo. Cilj je bio društvo utemeljeno na jednakosti i solidarnosti, gdje su sloboda, zemlja i novac ponovno postajali dobro za sve a ne samo za neke, kao što se sada događa, ako ne griješim… Više ili manje – ovi podaci nisu pouzdani – ali osamdeset posto svjetskog bogatstva je u rukama manje od dvadeset posto pučanstva. Ovaj je jubilej – i to govorim podsjećajući na našu povijest spasenja – prilika da se obratimo, da naše srce postane veće, velikodušnije, više Božje dijete, s više ljubavi. Reći ću vam nešto: ako ta želja, ako jubilej ne dođe do džepova, to nije pravi jubilej. Jeste li shvatili? I to piše u Bibliji! Nije to izmislio ovaj papa: to je u Bibliji. Cilj – kao što sam rekao – je bio društvo utemeljeno na jednakosti i solidarnosti, gdje su sloboda, zemlja i novac postajali dobro za sve a ne za neke. Naime jubilej je imao ulogu pomoći narodu da živi konkretno bratstvo, koje se sastoji od uzajamnog pomaganja. Možemo reći da je biblijski jubilej bio "jubilej milosrđa", jer je življen u iskrenom traženju dobra brata u potrebi.
U istom duhu, i druge institucije i drugi zakoni su uređivali život Božjeg naroda kako bi se moglo iskusiti Gospodinovo milosrđe kroz milosrđe ljudi. U tim uredbama nalazimo smjernice koje vrijede i danas, koje potiču za razmišljanje. Na primjer, biblijski zakon je propisivao izdvajanje "desetinâ" koje su bile namijenjene levitima, zaduženima za bogoštovlje, onima koji su bili bez zemlje, siromašnima, siročadi, udovicama (usp. Pnz 14, 22-29). Bilo je predviđeno naime da se deseti dio uroda, ili prihoda od drugih aktivnosti, daje onima koji su bili bez zaštite i u potrebi, tako da se promiču stanja relativne jednakosti u narodu u kojem su se svi morali ponašati kao braća.
Postojao je također zakon o "prvinama". Što je to? Prvi dio ljetine, najdragocjeniji dio, morao se dijeliti sa svećenicima i strancima (usp. Pnz 18, 4-5; 26, 1-11), koji nisu posjedovali polja, tako da i za njih zemlja bude izvor hrane i života. "Zemlja pripada meni, dok ste vi samo stranci i gosti kod mene", kaže Gospodin (Lev 25, 23). Svi smo Gospodinovi gosti, u očekivanju nebeske domovine (usp. Heb 11, 13-16; 1 Pt 2, 11), pozvani svijet koji nas prima učiniti humanim i pogodnim mjestom za život. A kolike samo "prvine" oni koji su imućniji mogu dati nevoljnima! Kolike samo prvine! Prvine nisu samo plodovi polja, već svaki drugi proizvod rada, plaće, uštedâ, tolikih stvari koje se posjeduje i koje se ponekad troši uludo. To se događa i danas. U Apostolsku milostinjarnu stižu mnoga pisma s nešto novca: "Ovo je dio moje plaće za pomoć drugima". I to je lijepo; pomagati druge, dobrotvorne ustanove, bolnice, staračke domove...; davati također strancima, onima koji su stranci i koji su u prolazu. Isus je u Egiptu bio u prolazu.
Upravo imajući to pred očima, Sveto pismo ustrajno poziva da se velikodušno odgovori na zahtjeve za zajmom, ne radeći mizerne računice i ne tražeći nemoguće kamate. "Ako tvoj brat zapadne u škripac i ne mogne održavati svoje odnose s tobom, primi ga; i neka s tobom živi kao stranac ili gost. Ne uzimaj od njega ni lihve ni kamata. Boga se svoga boj, i neka tvoj brat živi s tobom! Ne uzajmljuj mu novac na kamate niti mu lihvarski davaj svoju hranu" (Lev 25, 35-37). Taj je nauk trajno aktualan. Kolike su obitelji na ulici, žrtve lihve! Molim vas da molimo da u ovome jubileju Gospodin istrgne iz srca svih nas tu želju da imamo više, lihvu. Da ponovno budemo velikodušni, veliki. Kolike smo samo situacije lihve prisiljeni gledati i koliku patnju i tjeskobu one donose obiteljima! I toliko puta, u očaju, mnogi počine samoubojstvo jer ne znaju kako dalje i nemaju nade, nemaju pruženu ruku koja će im pomoći; imaju samo ruku koja ih tjera plaćati kamate. Lihva je teški grijeh, to je grijeh koji vapi u nebo. Gospodin je naprotiv obećao svoj blagoslov onima koji otvaraju ruku da daju darežljivo (usp. Pnz 15, 10). On će ti dati dvostruku, možda ne u novcu ali u drugim stvarima, ali Gospodin će ti uvijek dati dvostruko.
Draga braćo i sestre, biblijska poruka je vrlo jasna: hrabro se otvoriti dijeljenju, i to je milosrđe! I ako želimo od Boga milosrđe počnimo ga mi sami činiti. Upravo tako: počnimo ga mi činiti među sugrađanima, obiteljima, narodima, kontinentima. Pridonijeti stvaranju zemlje bez siromašnih znači graditi društva bez diskriminacija, utemeljena na solidarnosti koja dovodi do toga da dijelimo ono što posjedujemo, u jednoj podjeli dobara utemeljenoj na bratstvu i pravednosti. Hvala!

Apel Svetog Oca
Sutra, na spomendan Blažene Djevice Marije Lurdske, slavi se 24. Svjetski dan bolesnika, čija će se središnja proslava održati u Nazaretu. U ovogodišnjoj poruci razmišljali smo o Marijinoj nezamjenjivoj ulozi na svadbi u Kani: "Štogod vam rekne, učinite!" (Iv 2, 5). U Marijinoj se brižnosti odražava Božja nježnost i neizmjerna dobrota Milosrdnog Isusa. Pozivam na molitvu za bolesne; pomozimo im da osjete našu ljubav. Neka ista Marijina nježnost bude prisutna u životu mnogih osoba koje dvore bolesnike i razumiju njihove potrebe, pa i one neprimjetne, jer gledaju očima punim ljubavi.

[александар живаљев]

Papa meksičkim biskupima: Trgovina drogom je metastaza koja proždire. П.С. Црква не може да прихвати свођење човјека на пуки људски ресурс

 

 

  Jedina snaga kadra osvojiti srce ljudi je Božja nježnost... Ne dopustite da vas pokvari vulgarni materijalizam niti zavodničke opsjene dogovora sklopljenih krišom. Ne stavljajte svoje pouzdanje u 'kola i konje' današnjih faraona. Ne gubite vrijeme i energije na sporedne stvari, na ogovaranja i spletke, na isprazne karijerne planove, na šuplje planove o hegemoniji, na besplodna interesna društva i strančarenja. - Brinu me mnogi koji, zavedeni praznom moći svijeta, veličaju himere i zaogrnjuju se njihovim sablasnim simbolima da trguju smrću u zamjenu za novac kojeg na kraju moljac i rđa nagrizaju i kradljivci otimaju i kradu. Molimo vas da ne podcjenjujete etički i anticivilizacijski izazov kojeg trgovina drogom predstavlja za cijelo meksičko društvo, uključujući i Crkvu

Ciudad de Mexico, (IKA) – Prignite se, s osjetljivošću i poštivanjem, nad duboku dušu vašeg naroda, siđite pažljivo i odgonetnite njegovo milosrdno lice, pozvao je papa Franjo meksičke biskupe s kojima se susreo prvog dana svog apostolskog pohoda Meksiku 13. veljače. Jedina snaga kadra osvojiti srce ljudi je Božja nježnost, istaknuo je Papa osudivši bahatu samodostatnost onih koji misle da mogu živjeti bez Boga. Budite biskupi jasnog pogleda, transparentne duše, svijetla lica. Nemojte se bojati transparentnosti. Crkva ne treba tamu da bi radila, poručio je Papa biskupima koje je pozvao na budnost da im „poglede ne zastru neprozirne magle svjetovnosti".
Ne dopustite da vas pokvari vulgarni materijalizam niti zavodničke opsjene dogovora sklopljenih krišom. Ne stavljajte svoje pouzdanje u 'kola i konje' današnjih faraona. Ne gubite vrijeme i energije na sporedne stvari, na ogovaranja i spletke, na isprazne karijerne planove, na šuplje planove o hegemoniji, na besplodna interesna društva i strančarenja, rekao je Papa. Prema Svetom Ocu treba nadići napast distance i klerikalizma, hladnoće i ravnodušnosti, trijumfalnog vladanja i autoreferencijalnosti, jer jedino Crkva kadra zaštiti lice ljudi koji dolaze kucati na njezina vrata je kadra govoriti im o Bogu. Ako ne odgonetnemo njihove patnje, ako ne zapazimo njihove potrebe, nećemo ništa moći ponuditi, istaknuo je Papa.
Papa je u svom obraćanju meksičkim biskupima u katedrali glavnog meksičkog grada Ciudad de Mexica osudio trgovinu drogom nazvavši je „metastazom koja proždire".
Brinu me mnogi koji, zavedeni praznom moći svijeta, veličaju himere i zaogrnjuju se njihovim sablasnim simbolima da trguju smrću u zamjenu za novac kojeg na kraju moljac i rđa nagrizaju i kradljivci otimaju i kradu. Molimo vas da ne podcjenjujete etički i anticivilizacijski izazov kojeg trgovina drogom predstavlja za cijelo meksičko društvo, uključujući i Crkvu. Razmjeri tog fenomena, složenost njegovih uzroka, njegova silna proširenost poput metastaza koje proždiru, težina nasilja koje stvara rasulo i njegove poremećene veze, ne dopuštaju nama, crkvenim pastirima, sakrivati se iza općenitih osuda, već zahtijevaju proročku hrabrost i ozbiljan i stručni pastoralni plan kako bi se postupno pridonijelo tkanju one nježne ljudske mreže, bez koje bismo svi bili uništeni od samog početka tom podmuklom prijetnjom, rekao je Papa. Borba protiv trgovine drogom, prema Papi, mora započeti od konkretnih životnih situacija. Samo polazeći od obitelji; približavajući se i grleći ljudsku i egzistencijalnu periferiju opustošenih teritorija naših gradova; uključujući župne zajednice, škole, društvene ustanove, političku zajednicu, sigurnosne strukture; jedino tako ćemo se moći potpuno osloboditi vodâ u kojima se, nažalost, utapaju toliki životi, bilo onih koji su umrli kao žrtve, bio onih koji će pred Bogom uvijek imati krv na svojim rukama, koliko god da im novčanik bio pun prljavog novca a savjest umrtvljena, istaknuo je Papa.
U svom govoru Papa je pozvao da se domorodačkom pučanstvu prizna onaj identitet koji će Meksiko učiniti jedinstvenim a ne tek jednim od mnogih naroda. Biskupe je pozvao da neumorno podsjećaju svoj narod koliko su moćni drevni korijeni koji su omogućili živu kršćansku sintezu ljudskog, duhovnog i duhovnog zajedništva koje se oblikovalo na njegovom tlu. Podsjetio je na milijune sinova Crkve koji danas žive u dijaspori ili putuju prema sjeveru tražeći nove mogućnosti. Izrazio je zahvalnost biskupima za ono što čine za suočavanje s izazovom našeg doba kojeg predstavljaju migracije te ih pozvao da osnaže zajedništvo s njihovom braćom biskupima u SAD-u da majčinska prisutnost Crkve sačuva žive korijene njihove vjere, razloge njihove nade i snagu njihove ljubavi. Složno svjedočite da je Crkva ne može prihvatiti da se čovjeka svodi na puki ljudski resurs, pozvao je Papa.
Nakon govora Papa je predvodio molitvu Anđeo Gospodnji.

 

 

a j

[александар живаљев]

Папа Фрања ће посетити споменик жртвама геноцида у Јеревану

15. Мај 2016 - 19:37

У Јерменији ће Папа провести три дана

Папа ће приликом своје посете Јерменији од 24. до 26. јуна о.г. обићи и спомен подручје геноцида над Јемернима. Према званичном програму објављеном у Ватикану, папа Фрања ће 25. јуна читав сат провести код спомен комплекса у Цицернакаберду.  Ово место се налази западно од главног јерменског града Јеревана, а подсећа на то да је између 1915. и 1918. г. у тадашњем Отоманском царству изгубило живот око 1,500.000 Јермена, понтијских Грка, Асираца и Арамејаца у масакрима и у маршевима изглађивања. Папа је тадашња збивања назвао геноцидом, чему се успротивила турска страна изјавом да овиме Папа противречи својој „миротворачкој поруци“ изреченој приликим свог боравка у Турској 2014. године.

Папу ће примити председник државе Серг Саргсјан, као и јерменски апостолски католикос-патријарх Карекин II. У суботу ће Папа после посете спомен подручју отпутовати у град Гјумри, што је други по величини град ове државе. Овде ћа Папа на једном тргу под ведрим небом одслужити мису и у наставку посетити две саборне цркве. Увече истог дана враћа се авионом у Јереван на један екуменски скуп, и прочитаће молитву за мир на Тргу Републике.

За недељу је предвиђен његов сусрет с католичким бискупима, затим служење мисе и тзв. „екуменски обед“. Доћи ће и до кратког сусрета с хуманитарним делатељима Јерменске апостолске Цркве, а поподне ће се потписати „заједничка изјава“, да би касно увече посетио један манастир и отпутовао назад у Рим.

Извор: Катпрес (превод Информативне службе)

http://www.spc.rs/sr/papa_franja_tshe_posetiti_spomenik_zhrtvama_genocida_u_jerevanu|

[александар живаљев]

Papa Franjo \ Propovijedi

Smrtni je grijeh iskorištavati radnike

Misa u kapeli Svete Marte, 19. svibnja 2016. god. - OSS_ROM

19/05/2016 17:13

PODIJELI:

 

 

 

Iskorištavati radnike radi osobnoga bogaćenje isto je što i biti krvopija, smrtni je grijeh – ustvrdio je Sveti Otac u propovijedi na jutrošnjoj misi u kapeli Doma Sveta Marta.

Bogate krvopije

Prvo misno čitanje uzeto iz Poslanice svetoga Jakova oštra je opomena bogatašima koji iskorištavajući narod gomilaju novac. Materijalna su dobra po sebi dobra, ali su relativna, nisu apsolutna. Griješe, naime, svi oni koji slijede takozvanu „teologiju blagostanja“, a prema kojoj „Bog te smatra pravednim čim ti je dao mnoga dobra“. Srce se naime ne smije lijepiti za bogatstvo, jer se ne može služiti Bogu i bogatstvu. Materijalna dobra mogu biti „lanci“ koji oduzimaju „slobodu“ za nasljedovanje Isusa. Sveti Jakov veli: Evo, plaća kosaca vaših njiva — koju im skratiste — viče i vapaji žetelaca dopriješe do ušiju Gospodina nad Vojskama – podsjetio je Papa dodajući:

Kada se materijalna dobra stječu iskorištavanjem ljudi, bogataši ih radno izrabljuju, a bijedni ljudi postaju robovi. Osvrnimo se na ono što se danas događa: u cijelom svijetu događa se isto. Traži se posao, potpiše se radni ugovor od rujna do lipnja, bez mirovinskog i zdravstvenoga osiguranja. U lipnju se obustavi ugovor, u  srpnju i kolovozu se dakle može jesti zrak, a u rujnu ponovo obnove ugovor. Tako postupaju krvopije. Oni žive od krvi ljudi koje pretvaraju u robove rada – ustvrdio je Papa.

Iskorištavanje je smrtni grijeh

Papa se prisjetio kako mu je neka djevojka rekla da joj je ponuđen rad 'na crno', raditi jedanaest sati na dan za 650 eura, te kako joj je odgovorio: „Ako ti se sviđa, prihvati, a ako ne, ostavi“. Ima drugih, čekaju u redu. Bogataš se „deblja u bogatstvu“, a apostol veli: „Utovili ste se za dan klanja. Krv ovoga naroda koju ste sisali i od koje ste živjeli vapi Bogu, vapi za pravdom. Iskorištavanje naroda, danas je pravo ropstvo. Mi smo mislili da više nema robova, ali ima ih. Istina, ne ide se u Afriku da ih se kupi i potom proda u Americi, to ne; robovi su u našim gradovima. Tu su trgovci, oni nemilosrdno iskorištavaju ljude – kazao je Papa.

Jučer smo na općoj audijenciji razmišljali o bogatašu i Lazaru. Bogataš je živio u svojem svijetu i nije primjećivao da je pred vratima njegove kuće gladovao siromah. Ali još je teže to što se danas događa. Bogataš bar nije primjećivao i stoga je drugi umirao od gladi; teže je pak izrabljivanje, radom izgladnjivanje ljudī radi osobnoga probitka. Smrtni je grijeh živjeti od krvi naroda. Treba vršiti veliku pokoru, oduzeto vratiti kako bismo se obratili od toga grijeha – primijetio je Sveti Otac.

Škrtčev sprovod

Papa je ispričao kako se narod šalio na sprovodu nekoga škrtca: Sprovod je uništen – govorili su – nisu mogli zatvoriti lijes jer je sa sobom htio ponijeti sve što je imao, a nije mogao. Nitko sa sobom ne može ponijeti svoje bogatstvo – istaknuo je te zaključio promišljanje:

Razmislimo o današnjoj drami: o izrabljivanju ljudi, o krvi ljudi koji postaju robovi, o trgovcima ljudima i ne samo o onima koji prodaju prostitutke i djecu radi maloljetničkoga rada, nego i o, recimo, uljudbenijoj trgovini: Plaćam te određeno vrijeme, nemaš pravo na godišnji ni na zdravstveno osiguranje; to je bogaćenje radom na crno. Neka nam Bog udijeli milost da možemo shvatiti ono što u današnjem evanđelju Isus veli: Važnija je čaša vode i ime Kristovo od svih dobara stečenih iskorištavanjem naroda – zaključio je Papa. 

http://hr.radiovaticana.va/news/2016/05/19/smrtni_je_grijeh_iskori%C5%A1tavati_radnike/1231048

[александар живаљев]

Papa Franjo se susreo s Velikim imamom Al-Azhara

Sveti Otac i Veliki imam - OSS_ROM

23/05/2016 15:08

 

Danas je u 12 sati u Apostolskoj palači Sveti Otac primio u audijenciju velikog imama Al-Azhara, Ahmada Muhammada Al-Tayyiba. S Velikim su se imamom susreli i predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog, kardinal Jean-Louis Tauran te tajnik tog dikasterija, mons. Miguel Ángel Ayuso Guixot.

U pratnji Velikoga imama – priopćio je ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice p. Federico Lombardi – bilo je važno izaslanstvo koje su činili Abbas Shouman, podtajnik Al-Azhara; Mahmaoud Hamdi Zakzouk, član vijeća viših učenjaka pri tom sveučilištu te upravitelj Centra za dijalog Al-Azhar; potom Mohamed Mahmoud Abdel Salam, savjetnik velikoga imama; Mohie Afifi Afifi Ahmed, glavni tajnik Akademije za islamska istraživanja; Mahmoud Abdel Gawad, diplomatski savjetnik velikoga imama; te savjetnici Tamer Tawfik i Ahmad Alshourbagy. U pratnji izaslanstva bio je i egipatski veleposlanik, Hatem Seif Elnasr.

Vrlo srdačan razgovor Pape Franje i Velikog imama trajao je oko 30 minuta te su istaknuli veliku važnost tog susreta u okviru dijaloga između Katoličke Crkve i islama. Iznad svega su se usredotočili na teme zajedničkoga zalaganja vlasti i vjernika velikih religija za mir u svijetu, odbacivanja nasilja i terorizma te stanja kršćana u kontekstu sukoba i napetosti na Bliskome istoku i njihove zaštite.

Papa je Velikome imamu poklonio medalju s grančicom mira i primjerak svoje enciklike Laudato si'. Nakon audijencije sa Svetim Ocem, prije odlaska iz Apostolske palače, Veliki se imam sa svojom delegacijom zadržao u kratkom razgovoru s kardinalom Tauranom i mons. Guixotom.

http://hr.radiovaticana.va/news/2016/05/23/papa_franjo_se_susreo_s_velikim_imamom_al-azhara/1231845

[kopitar]

Je li Benedikt XVI. i dalje papa? Mons. Gänswein o Papi emeritusu https://www.bitno.net/academicus/teologija/benedikt-xvi-franjo-papa-ganswein-papinstvo/#.V1WqVS_eDLk.whatsapp

[александар живаљев]

Papa odobrio 'ad experimentum' statut novog Dikasterija za laike, obitelj i život

Papa Franjo odobrio ad experimentum statute novog Dikasterija za laike, obitelj i život - AP

04/06/2016 12:48

 

Danas je Sveti Otac, prema prijedlogu vijeća kardinala, odobrio ad experimentum statut novog Dikasterija za laike, obitelj i život, koji će od 1. rujna ove godine pripojiti sadašnje Papinsko vijeće za laike i Papinsko vijeće za obitelj. Tog će datuma oba vijeća prestati sa svojim funkcijama te će biti ukinuta, uz obustavu odgovarajućih članaka apostolske konstitucije Pastor bonus – stoji u priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice.

Dikasterij za laike, obitelj i život, prema novoodobrenom statutu, ima ovlasti za promicanje života, apostolata vjernika laika, pitanja pastoralne skrbi obitelji i njezina poslanja prema Božjem naumu, te za skrb i podršku ljudskoga života. Dikasterijem predsjeda pročelnik, a pomaže mu tajnik, koji može biti laik, te tri laika podtajnika. Dikasterij je podijeljen u tri odijela: za vjernike laike, za obitelj i za život, a svakim predsjeda jedan podtajnik. Članovi Dikasterija bit će – među ostalim – laici: muškarci i žene, oženjeni i u celibatu.

Na odjel za laike spada „animiranje i poticanje promocije poziva i poslanja vjernika laika u Crkvi i u svijetu“ To uključuje i promicanje studija kako bi se „doprinijelo doktrinarnom produbljivanju tema i pitanja“ koji se tiču laika. Odjel za obitelj pak promiče pastoralnu skrb za obitelj, brine za njezino dostojanstvo i dobro utemeljeno na sakramentu ženidbe. Također prati aktivnosti ustanova, udruga, pokreta i katoličkih organizacija koje su organizirane oko obitelji.

Brine se, među ostalim, i za produbljene nauka o obitelji i njegovo katehetsko prenošenje te pruža naputke za formativne programe za zaručnike i mlade bračne parove. Također ima izravnu svezu s Papinskim institutom Ivan Pavao II. za studiji braka i obitelj, bilo s glavnim sjedištem, bilo s pridruženim ustanovama, u promicanju proučavanja braka, obitelji i života.

Odjel za život podržava i koordinira inicijative u korist odgovornog roditeljstva i brige za ljudski život od začeća do prirodne smrti. Promiče i potiče organizacije koje pomažu ženama i obiteljima u prihvaćanju i skrbi za dar života, osobito u slučaju teške trudnoće i sprječavanja pobačaja. Podržava i programe za pomoć ženama koje su izvršile pobačaj. Papinska akademija za život je povezana s novim Dikasterijem, koji se koristi njezinim kompetencijama – stoji u statutu odobrenom ad experimentum.

[Нифада]