Jump to content

Православци причају с католицима и протестантима

Оцени ову тему


Препоручена порука

Ovo je knjiga češkog crkvenog istoričara Radomira Malog s naslovom "Da li je dozvoljeno braniti inkviziciju" u kojoj on objašnjava šta je ustvari u realnosti bila inkvizicija i kako je došlo do stvaranja i nagomilavanja mnogobrojnih u stvarnosti i u istoriji neutemeljenih predrasuda, konfabulacija i raznih mitova o njoj. Na češkom je pa ko zna češki ili slovački može je čitati odmah. Onu gore knjigu Církev a blouznivci: historie sektářství a bludařství od Josef Váchala ću najvjerovatnije morati posuditi u biblioteci i ofotiti.

 

http://puchov.fara.sk/pps/MalyRadomir_-_JeDovolenoBranitInkvizici.pdf

 

l43867.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ne znam o kakvoj frci je riječ, ja nisam primjetio nikakvu koja bi bila vrijedna pomena.

 

Kakav je stav katoličke crkve prema pravoslavnoj?

 

Evo ovakav: 

 

http://www.vatican.va/archive/hist_councils/ii_vatican_council/documents/vat-ii_decree_19641121_unitatis-redintegratio_en.html

 

I na drugim jezicima: 

 

Unitatis Redintegratio 

[ByelorussianChineseCzechEnglishFrenchGerman,HungarianItalianLatinPortugueseSpanishSwahili]

 

Poslije napostujem i ostalo kad stignem i kako šta pronađem.

 

јел' можеш да издвојиш суштину, мало сам прегледао, али не могу да читам све, отприлике текст каже да поштују источну традицију, наслеђе, али и између редова имплицира неке ствари које ми се не свиђају, типа о диверзитету источних Цркава за које текст каже ,,да је свака пошла своји путем", што није тачно теолошки, јер су Цркве суштински исте, већ можда само културолошки у зависности од народа

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ovo je knjiga češkog crkvenog istoričara Radomira Malog s naslovom "Da li je dozvoljeno braniti inkviziciju" u kojoj on objašnjava šta je ustvari u realnosti bila inkvizicija i kako je došlo do stvaranja i nagomilavanja mnogobrojnih u stvarnosti i u istoriji neutemeljenih predrasuda, konfabulacija i raznih mitova o njoj. Na češkom je pa ko zna češki ili slovački može je čitati odmah. Onu gore knjigu Církev a blouznivci: historie sektářství a bludařství od Josef Váchala ću najvjerovatnije morati posuditi u biblioteci i ofotiti.

 

http://puchov.fara.sk/pps/MalyRadomir_-_JeDovolenoBranitInkvizici.pdf

 

јел' може укратко: јесу ли мучили и убијали људе?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

јел' можеш да издвојиш суштину, мало сам прегледао, али не могу да читам све, отприлике текст каже да поштују источну традицију, наслеђе, али и између редова имплицира неке ствари које ми се не свиђају, типа о диверзитету источних Цркава за које текст каже ,,да је свака пошла своји путем", што није тачно теолошки, јер су Цркве суштински исте, већ можда само културолошки у зависности од народа

 

Ja sam ti dao link k čitanju a ne ka (mojem) komentarisanju, morao bih imati teološko obrazovanje a to najmanje u rangu papinskog savjetnika da bih mogao komentarisat nekakve njihove oficijalne tekstove. U tom ti nažalost ne mogu biti od pomoći, imaš tekstove pa ih sam pročitaj. Ja ne mogu komentarisati teološke tekstove više šarže, pape, kardinala, vatikanskih kurija ili sinodalnih otaca, mogu ih maksimalno pročitati i uzeti, primiti na znanje kao i ti što možeš i to tu završava, konči i gasne. Eventualno k tomu mogu imati nekakav svoj privatni stav, zatim ga još za sada nemam.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

јел' може укратко: јесу ли мучили и убијали људе?

 

Nisam ni ja pročitao to, pročitao sam do sada neke slične ali kraće tekstove drugih autora u formi članaka. Tek se spremam i ja to pročitati, slučajno sam na to naišao tražeći gdje se može nabaviti ona gore knjiga o jeresima i jereticima. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

јел' можеш да издвојиш суштину, мало сам прегледао, али не могу да читам све, отприлике текст каже да поштују источну традицију, наслеђе, али и између редова имплицира неке ствари које ми се не свиђају, типа о диверзитету источних Цркава за које текст каже ,,да је свака пошла своји путем", што није тачно теолошки, јер су Цркве суштински исте, већ можда само културолошки у зависности од народа

 

S tim se vjerovatno misli na razlike u naučavanju između istočnih pravoslavnih Crkvi i ovih ostalih. Istina je da između Carigradske Patrijaršje, GPC, SPC, OCA, RPC su te razlike ako uopšte postoje onda zanemarljive i minimalne a ne odnose se na suštinska vjeroučna pitanja u hrišćanstvu. Međutim i te dokalhidonske Crkve također spadaju u pravoslavne a tu već postoje i te dosta značajne razlike u naučavanjima. Tako da je to napisano najvjerovatnije s ogledom na tu činjenicu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

S tim se vjerovatno misli na razlike u naučavanju između istočnih pravoslavnih Crkvi i ovih ostalih. Istina je da između Carigradske Patrijaršje, GPC, SPC, OCA, RPC su te razlike ako uopšte postoje onda zanemarljive i minimalne a ne odnose se na suštinska vjeroučna pitanja u hrišćanstvu. Međutim i te dokalhidonske Crkve također spadaju u pravoslavne a tu već postoje i te dosta značajne razlike u naučavanjima. Tako da je to napisano najvjerovatnije s ogledom na tu činjenicu.

 

е одатле се ја већ не разумем

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Gradovrh nakon 325 godina ponovno u vlasništvu franjevaca iz Tuzle!

 

19. December 2012. | Objavio Uredništvo u Gradovrh
 

fra_Mario_Divkovi%C4%87-300x240.jpg

 

Tuzla, 18. prosinca 2012. – Današnji dan će za katoličke Hrvate tuzlanskoga kraja ostati upisan zlatnim slovima. Naime, nakon 324 godine. “fratarske njive” na Gradovrhu kod Soli / Tuzle (mjesna zajednica Solina), ponovno su u vlasništvu franjevaca, točnije Franjevačkoig samostana sv. Petra i Pavla u Tuzli. Zemljište na kojemu su se do 1688. godine nalazili crkva i samostan, veličine 7421 četvornih metara, otkupljeno je od privatnih vlasnika, solinske obitelji Hodžić. Treba napomenuti da dosadašnj vlasnici, iz poštivanja svetosti toga mjesta, na ovome dijelu svojega imanja nisu ništa gradili, dok je tek jedan dio bio pod voćnjakom.

Pošto je u ljeto 2012. postavljen za novoga gvardijana tuzlanskoga samostana, mladi franjevac fra Mario Divković, kao jedan od glavnih prioriteta svojega mandata si je postavio otkup gradovrških “fratarskih njiva” i njihovu revitalizaciju kao sakralnoga prostora. Več od sljedeće, 2013. godine,  2. kolovoza svake godine (Gospa od anđela), održavat će se Procesije od nove crkve u Solini, po cesti prema Tuzli (Ul. 115. HVO brigade), do Gradovrha. Bit’ će to prigoda da vjernici iz cijeloga nekadašnjeg gradovrškog pastoralnog prostora, opet hodočaste na ovo sveto mjesto.

 

484487_426361870736027_2114600596_n-300x

 

Davne 1688. godine, gradovrški samostan i crkva su opustošeni, a preostali svećenici su zajedno sa oko tri tisuće vjernika, noseći sa sobom sliku Gospe Gradovrške, prebjegli su u tadašnju Južnu Mađarsku, i naselili se u okolici mjesta Bač. Gradovrh je polako tonuo u zaborav. Ali, nije zaboravljen. Nisu to dopustile mučeničke kosti petnaestak svećenika koji su tijekom 150 godina postojanja samostana, ovdje bestijalno mučeni i poubijani, braneći svoju kršćansku vjeru.

1988. godine, povodom 300. obljetnice odlaska franjevaca sa Gradovrha, tadašnji gvardijani tuzlanskoga i bačkoga samostana, fra Josip Zvonimir Bošnjaković i fra Lazar Krmpotić, organizirali su veliko hodočašće i Euharistiju na praznoj gradovrškoj ledini. Od tada, zanimanje za Gradovrh među tuzlanskim katolicima – Hrvatima postupno raste, širi se istina o njemu, i on sve više izranja iz zaborava, da bi evo sve kulminiralo otkupom zemljišta, i vraćanje Gradovrha – Gradovrhu.

Zemljište je dakle konačno otkupljeno, ali tuzlanski samostan se za to morao prilično zadužiti. Stoga se mole svi ljudi dobre volje, da prema svojim mogućnostima pomognu vrijednome tuzlanskome gvardijanu fra Mariju Divkoviću, ovaj dug vratiti.

 

M. R. / gradovrh.com

 

http://www.gradovrh.com/gradovrh-nakon-325-godina-ponovno-u-vlasnistvu-franjevaca-iz-tuzle/

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 weeks later...

Рајске двери

http://youtu.be/rPUsZcEg97U

Исус му рече: Ја сам пут и истина и живот: 

нико не долази Оцу осим кроз мене. Јован 14:6

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 1 month later...

65929_10200375218078424_526445762_n.jpg

 

SUCCESSORS OF ST PETER 
260th - Pope Pius XII (Eugenio Pacelli, Italian)
261st - Pope John XXIII (Angelo Roncalli, Italian)
262nd - Pope Paul VI (Giovanni Battista Montini, Italian)
263rd - Pope John Paul I (Albino Luciani, Italian)
264th - Pope John Paul II (Karol Wojtyla, Polish)
265th - Pope Benedict XVI (Joseph Ratzinger, German)
266th - ?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Spisak kardinala s pravom učešća u konklavama, 

jedan od njih će biti mogući novi biskup Rima - papa

 

Resources on current eligible papal electors

http://www.canonlaw.info/ten_conclave.htm

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Nadbiskup Karakasa Urosa Savino - kardinal s dosta čudno zvučećim imenom, možda Uroš Savić ili Sava Urošević, u Venecueli je dosta naših ljudi s Balkana, ko zna kako su ta imena tamo sve komolena i preokretana, pošpanjelštena, hispanizirana. Ako bude izabran on - evo možda Srbina rimskog pape. Mogli bi malo prostudirati to njegovo porijeklo.

 

1146591512795.jpg

 

http://www2.fiu.edu/~mirandas/tn_urosa3_jpg.jpg

http://en.wikipedia.org/wiki/Jorge_Urosa

Link to comment
Подели на овим сајтовима

×
×
  • Креирај ново...