Jump to content

Zašto Bocvana ima PayPal a Srbija nema

Оцени ову тему


Juan Valdez

Препоручена порука

Ovaj ogorčeni dječak and very, very, very nezadovoljan mlađani klijent Pay Pala je dao sebi vremena čak prekinut svoje PC gameske (strašno kad radi nečeg takvog mora prekidat World of Warcraft: Mists of Pandaria), izmaltretirao se otvarajući cijeli nalog na You Tube da bi na taj svoj kanal još sav bijesan na Pay Pal dao svoj video klip, to je i jedini video koji on ima tamo, hahahaha, u kojem vas vehementno upozorava i poručuje vam ovo:

Don't trust PayPal

Meni najzanimljiviji komentar kao bivšem bankaru bio je ovaj:

Dude i trust paypal! The only one i dont trust is you!

Hahahahaha!

Ja nisam stvarno siguran da on uopšte zna šta je Pay Pal i gdje mu je glavna strana.

Da dijete nisu očerupali pirates, hahahaha, u našoj banci šalju prevarna upozorenja

da banka nije izvršila neku platnu transakciju jer niste tačno upisali pin i broj računa,

Hahahahaha!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 154
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Не знам што је аутор чланка извршио поређење са Боцваном. Вјероватно му је непознато колико је Боцвана данас развијена држава, и можда мисли да је Боцвана есенцијално оно племе са слике. Напротив то је само културно наслеђе, а док Боцвана може да се назове афричким Чилеом. Боцвана спада у једну од земаља са најбрже растућом економијом у свијету. Боцвана је за Србију развијена земља.

Енивеј, Пеј Пал је изузетно добро и сигурно средство, плаћања и примања новца. Ја га врло радо користим. На ибеју већина артикала се не могу купити без пеј пала, а тамо гдје има избор између кредитне картице и пеј пала, врло радо плаћам пеј палом. Начин плаћања је врло сигуран, сигурнији од директног давања броја кредитном картицом, и увијек имам увид у баланс колико сам потрошио док са директним плаћањем преко кредитне картице морам четакти банковни извод, а и све трансакције нису сакупљене на једном мјесту. Никад никакву провизију као купац не плаћам, јер пеј пал узима провизију од онога ко повлачи новац са рачуна, а не ко шаље. И стварно не видим никакав разлог те параноје, јер пеј пал ради преко банака, и свако ко повлачи новац који му је стигао преко пеј пала не може проћи без провизије коју узима пеј пал, без провизије коју узима банка па и тиме пореза који припада држави. Нема начина да се избјегне плаћање пореза.

Баш бих волио да знам зашто пеј пал не ради, и да ли је проблем због самог пеј пала, или одсуство пеј пала из Србије је само посљедица, нефункционалности платног промета Србије према иностранству.

  • Волим 1

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ако су службеници у Босни писменији него у Србији.....не знам, можда и јесу :).

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Боцвана иде ка томе да постане развијена земља. Они су на добром путу и постепено али сигурно то граде без икаквих диктатора и које који спаситеља. Они имају својих проблема специфичних за тај регион, као што су сида, и сиромаштво у неким руралним предјелима, али имају идеалну перспективу да постану развијена држава и то на дуге стазе. За сада имају врло ниску незапосленост и висок привредни раст, мален спољњи дуг. Тамо се нешто ради, за разлику од Србије гдје се не ради ништа.

Аргентина је пропала из сасвим супротног разлога, исто као и Грчка данас. Пуно су позајмљивали и пуно су трошили и колпас је дошао кад је и требао. За Чиле немаш баш ниједан аргумент.Чиле не позајмљује силне кредите, имају велико рудно богатство и много пара зарађују од опорезивања профита. Либерализовали су тржиште, и отворили се према свијету. Све су бројке на страни Чилеа:

Индекс корупције:7,3 - бољи него САД

Индекс људског развоја: 0,805 - спадају у ред високо развијених земаља

Незапосленост: 6,6% досад најмања

Јавни дуг: само 9,2% БДП, пореди то са земаљама које су у кризи Италија, Шпанија, Грчка, Португал.....

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Čuo sam da im je indeks korupcije za sad na 37. mesto, mada su opali sa 35. mesta globalno. Ali im je bdp (ppp) na 7.000 US$; SAD, koliko, preko 40.000 US$. Ima Botsvana još dugo da čeka dokle dođe na standard SAD... Što volim takve "slavne" najave, kako beše ono, ješćemo svi zlatnim kašikama i viljuškama, samo pustite nas da radimo..))

Privreda je slična kao fiskultura - recimo debeli smo i hoćemo da omršavimo. Krenemo, dakle, na treniranje, i prvo vreme imamo uspeh, ovo je prirodni rezultat našeg truda. Ali zatim posle jednog vremena sledi stagnacija gde ništa ne ide dalje, i ovo je najopasnija faza, jer tu onda obično odustanemo i vratimo se nazad u staro stanje. Cilj mora da bude da se pređe ta faza stagnacije i krene dalje, i za ovo moramo da budemo dovoljno motivisani, nagrađeni, i u ekonomiji ovo znači da se uspeh ili dobitak deli narodu da i narod ima. Narodu je svejedno ako, recimo, Srbija ima bdp po glavi i od 20.000 US$ ako on dalje zarađuje 200-300 US$ mesečno, ako zakoni nisu na njegovoj strani, ako socijalno nije obezbeđen i ostalo.

Znači, samo što je jedno vreme ima privredni rast nije nikakav indikator za dobar ekonomski model, po ovoj analogiji i Srbija je imala dobar ekonosmki model u toku privrednog rasta između 2000 i 2008, kada je bdp porasto od 2.000 na 8-10.000 US$. Pa šta se onda bunimo?

Osim toga, Botsvana profitira od svojih rudnika (dijamanti itd.), ne od svoje produktivnosti.

Тачно је, дијаманти су им највећа извозна грана, али настоје да то искористе и за развој туризма и побољшање инфраструктуре повезивањем свих значајнијих градова и руралних подручија саобраћајницама, и то су већ урадили, тај њихов подухват био би еквивалентан као када би у Србији све веће градове повезали аутопутевима. Оно што је најважније настоје и да развију приватни сектор јачањем правних институција и либерализацијом тржишта и нижим порезом. Зато једног дана када остану без дијаманта имају подлогу на чему даље да развијају економију. Не морају стићи САД ни за сто година, али битно је да нешто раде и да се крећу напред, и најважније настоје се држати државу што чишћом од корупције која је рак рана свакој економији, и то им за сад успјева, поред свих осталих проблема које имају.

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Има на блогу са уводног поста нешто мало и о том новом закону...

http://blog.snajper....-srbiji-nikada/

Toga sam se i plasila, pa zato nisam ni htela da googlam i vidim kako izgleda najnoviji nacrt Zakona o deviznom poslovanju. :(

Kao sto rekoh, oni su menjali taj zakon i prosle godine ali bez ikakvih rezultata.

Izgleda da nam samo Gopod Bog moze pomoci sa ovim polupismenim ludacima...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Inace, ako nekad i dozivimo da mozemo bez peripetija da primamo prihode iz inostranstva, ovo je jedan primer scenaria koji sledi nakon sto primimo prihod...

Poreski tretman prihoda koji fizicko lice ostvari izdavanjem reklamnog prostora na internet sajtu stranom pravnom licu

Zakon o porezu na dohodak građana čl. 85

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 413-00-155/2012-04 od 12.6.2012. godine)

Kada fizičko lice kao autor i vlasnik sajta ostvari prihod u vidu naknade koju mu isplaćuje strano pravno lice po osnovu korišćenja reklamnog prostora na sopstvenom internet sajtu fizičkog lica, s tim da strano pravno lice ne dobija nikakva prava na sam (sadržaj) sajta, već samo kupuje reklamni prostor na sajtu, taj prihod (po osnovu davanja na korišćenje reklamnog prostora) ima poreski tretman drugih prihoda fizičkog lica i podleže plaćanju poreza na dohodak građana

„Odredbom čl. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US i 7/2012 – usklađeni din. izn. – dalje: Zakon) propisano je da porez na dohodak građana, u skladu sa odredbama ovog zakona, plaćaju fizička lica koja ostvaruju dohodak, na prihode iz svih izvora, sem onih koji su posebno izuzeti tim zakonom.

Prihodi koji, saglasno Zakonu, podležu oporezivanju porezom na dohodak građana, oporezuju se bilo da su ostvareni u naturi, činjenjem ili na drugi način (član 3. stav 2. Zakona).

Ostalim prihodima fizičkog lica u smislu Zakona smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkih lica, a naročito svi drugi prihodi koji nisu oporezovani po drugom osnovu ili nisu izuzeti od oporezivanja ili oslobođeni plaćanja poreza po Zakonu, prema odredbi člana 85. stav 1. tačka 14) Zakona.

Porez na druge prihode plaća se po stopi od 20%, na osnovicu koju čini oporezivi prihod kao bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%, odnosno dokumentovane stvarne troškove (član 85. stav 3. i član 86. Zakona).

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe i predmetni slučaj, a na osnovu prezentovanih činjenica, kada fizičko lice kao autor i vlasnik sajta ostvari prihod u vidu naknade koju mu isplaćuje strano pravno lice po osnovu korišćenja reklamnog prostora na sopstvenom internet sajtu fizičkog lica, s tim da strano pravno lice ne dobija nikakva prava na sam (sadržaj) sajta (fizičko lice ima sva lična i imovinska prava po osnovu toga što je autor sajta) već samo kupuje reklamni prostor na sajtu, taj prihod (po osnovu davanja na korišćenje reklamnog prostora) ima poreski tretman drugih prihoda fizičkog lica i podleže plaćanju poreza na dohodak građana saglasno odredbi člana 85. stav 1. tačka 14) Zakona, kao i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.

Sa stanovišta obaveze plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, u predmetnom slučaju na prihod koji po svojoj prirodi čini dohodak fizičkog lica koji podleže oporezivanju porezom na drugi prihod, obračunava se i plaća doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 22%, a ukoliko lice nije osigurano po drugom osnovu i doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje po stopi od 12,3%, na osnovicu koju čini oporezivi prihod kao ugovorena naknada umanjena za troškove koje je obveznik imao pri njegovom ostvarivanju i očuvanju, saglasno odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl. glasnik RS“, br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011 i 7/2012 – usklađeni din. izn.).

U slučaju kada obveznik ostvaruje prihod u ili iz druge države, saglasno članu 107. Zakona, dužan je da sam obračuna i uplati porez po odbitku po odredbama Zakona, ako porez ne obračuna i ne uplati isplatilac prihoda, kao i ako prihod ostvari od lica koje nije obveznik obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku. Saglasno st. 3. i 4. tog člana Zakona obveznik je dužan da poreskom organu, nadležnom prema mestu svog prebivališta, odnosno boravišta, najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je primio prihode, dostavi poresku prijavu na Obrascu PP OPO – Poreska prijava o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku i pripadajućim doprinosima na zaradu/drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika, koji je propisan Pravilnikom o obrascu poreske prijave o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku i pripadajućim doprinosima od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika („Sl. glasnik RS“, br. 11/2005).

Ukazujemo da, saglasno načelu fakticiteta, Poreska uprava u svakom konkretnom slučaju utvrđuje sve činjenice koje su od značaja za opredeljenje poreskog tretmana prihoda koje ostvari fizičko lice, prema članu 9. st. 1. i 2. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik RS“, br. 80/2002, 84/2002 – ispr., 23/2003 – ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 – dr. zakon, 62/2006 – dr. zakon, 63/2006 – ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 – dr. zakon, 53/2010, 101/2011 i 2/2012 – ispr.).“

Samo da dodam, da se na sve ove gore pomenute dadzbine dodaje jos i tzv. Godisnji porez na dohodak gradjana ukoliko ukupni godisnji prihodi prelaze nesto oko 1.898.388 din (toliko je bilo za 2011.)...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Постоји једно лакше и легално решење а то је паушално опорезивање. За то се плаћа у Београду и Новом Саду око 20.000 динара месечно. Е сад ако су приливи мањи, онда се можда исплати плаћати ове порезе, углавном постоје легалне варијанте. Само што Динкић сад предлаже повећање паушалног опорезивања.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Tako nekako, s tim sto nisu sve osnovice iste, ali ni previse razlicite... Sve u svemu, poenta je ista- to su porezi i doprinosi koji se placaju na svaku uplatu/dohodak koje lice primi iz inostranstva po osnovu nekog posla. Na godisnjem nivou, kao sto rekoh, placa se jos i tzv. godisnji porez na dohodak, ako ukupna suma prelazi oko 1.8 mil dinara...

I posle nam neko objasnjava kako je to "za opste dobro", "zajednicki interes" i sl. gluposti... Ili kako ne treba liberalizovati promet sa inostranstvom da se devize ne bi odlile iz zemlje...

Upravo ovakve mere Vlade teraju ljude da otvaraju racune po inostranstvu (iako ni to nije zakonski dozvoljeno!) i tamo primaju prihode, samo da zaobidju ovu pljacku... E to je vec "odliv deviza iz zemlje" ili bolje reci "proterivanje prihoda iz zemlje" jer je celi sistem osmisljen i radi protiv privrednika i investitora, jos samo da pocnu da ih spaljuju na lomaci....

Slabo ti ucis te skole kada penziono i socijalno sacbiras sa porezom i onda to predsrtavljas kao porez.

A sve ono sto imas gore navedeno u onom zakonu, a narocito ono boldovano imas na sve cetiri strane sveta. Porezi i doprinosi se placaju svuda u svetu i sa tim parama se grade skole, bolnice, putevi,pjacaju hirurzi koji operisu, igracke po obdanistima itd.

Svaka čast Vučiću! Spasio si Srbiju iz ruku lopova i društvenih parazita! 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Управо сазнах да преко Western Union може да се шаље само из Поште, да би контролосили ко и колико шаље. А тамо шалтеруша убада у тастатуру слово по слово, погрешно написала и земљу и град и презиме примаоца... Поређења ради, из САД сам слао са бензинске пумпе. Окренеш неки телефон, издиктираш коме шаљеш и колико и онда Индијац који ради на пумпи узме новац и да ти потврду.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Управо сазнах да преко Western Union може да се шаље само из Поште, да би контролосили ко и колико шаље. А тамо шалтеруша убада у тастатуру слово по слово, погрешно написала и земљу и град и презиме примаоца... Поређења ради, из САД сам слао са бензинске пумпе. Окренеш неки телефон, издиктираш коме шаљеш и колико и онда Индијац који ради на пумпи узме новац и да ти потврду.

A zbog cega ne posaljes pare preko banke? One u kojoj imas tekuci racun?

Svaka čast Vučiću! Spasio si Srbiju iz ruku lopova i društvenih parazita! 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...