Jump to content

El rincón de Juan


Препоручена порука

пре 19 минута, Ћириличар рече

Као и ставови судија да се "не доноси довољно осуђујућих пресуда"?

Напредно до бола.

A ne ne, to je superiorna kultura... napredna civilizacija...

пре 39 минута, haveaniceday рече

Lek protiv kovida postoji. 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 1.9k
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Швабови се нарочито вређају када Срби кажу да је Вермахт направио покољ у Крагујевцу и Краљеву управо због тог ревизионистичког мита, који су им сочинили англосаксонци (својих потреба ради), о добром Вермахту и злим Есесовцима.

Хрвати су хтели да се прикључе на ту митологију па су Домобране прогласили добрицама а Усташе су оно као зликовци, срећом сами су довољно глупи били да то на крају одбаце јер су по њима и Усташе добрице.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 16 минута, Жељко рече

Швабови се нарочито вређају када Срби кажу да је Вермахт направио покољ у Крагујевцу и Краљеву управо због тог ревизионистичког мита, који су им сочинили англосаксонци (својих потреба ради), о добром Вермахту и злим Есесовцима.

Хрвати су хтели да се прикључе на ту митологију па су Домобране прогласили добрицама а Усташе су оно као зликовци, срећом сами су довољно глупи били да то на крају одбаце јер су по њима и Усташе добрице.

 

Вермахт је био интегрални део не само покоља у КГ него и самог холокауста, почевши од Einsatzgruppen којима су обезбеђивали логистику, а неретко и сами учетвовали у стрељањима. Преко небројених злочина над цивилима и ратним заробљеницима у Пољској и СССР, где је Крагујевац био скоро свакодневица. Пљачке и уништавање добара и да не помињемо.

Приче о "чистом Вермахту" су бајке за малу децу и опасан покушај ревизионизма. Можда најгори досада.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 5 часа, Аурор рече

Ti sudiš o čitavoj civilizaciji po jednom krivom sudu u Holandiji, postavljenom iz političke potrebe...

To nije ni nivo srpskih radikala.

Sta sad hoces da kazes? Da nije dobro suditi o grupi na osnovu pojedinacnih pojava?!

пре 39 минута, haveaniceday рече

Lek protiv kovida postoji. 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

1 hour ago, Аурор рече

Uči od radikala, oni te prevazilaze... Ozbiljno.

Ovo su dubine gluposti.

Sta su dubine gluposti?

Sto nisi znao da predrasude mogu biti dvosmerne pa ti se nije bas dopalo ili sto altrajt poredim sa nacizmom?

пре 39 минута, haveaniceday рече

Lek protiv kovida postoji. 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 7/28/2017 at 17:13, Grizzly Adams рече

Е брадер, много занимљива тема, ал мора да изађем... Цео дан сам блејао у ову справу, идем да проветрим белу џигерицу мало. ;)

Чисто да не будем некултуран и само се искључим. Ће наставимо вероватно од понедељка, пошто сутра опет путујем даље у планине.

Леле бате, одавно сам маштао да дођем у Колорадо и ове њихове планине, ал нисам мислио да је оволико лепо. :)

Ово је тотално лудило, опет ћу да се селим... :smeh1:

ΜΟΛΩΝ ΛΑΒΕ

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 4 минута, Grizzly Adams рече

Леле бате, одавно сам маштао да дођем у Колорадо и ове њихове планине, ал нисам мислио да је оволико лепо. :)

Ово је тотално лудило, опет ћу да се селим... :smeh1:

Pfff sta zna amer sta je Sićevo... :D

пре 39 минута, haveaniceday рече

Lek protiv kovida postoji. 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 19 минута, Grizzly Adams рече

Леле бате, одавно сам маштао да дођем у Колорадо и ове њихове планине, ал нисам мислио да је оволико лепо. :)

Ово је тотално лудило, опет ћу да се селим... :smeh1:

Само још да промене те илегално-имигрантске називе. :ani_biggrin:

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 28 минута, cloudking рече

Pfff sta zna amer sta je Sićevo... :D

Личи по мало, баш смо коментарисали уз пут. :)

https://goo.gl/maps/3YMACqchdn12

"Сврати" у Вејл да видиш како је леп градић. На 2500 метара. Јуче сам се пентрао на око 3500, замало нисам пао у несвест од промене висине. Кад сам нестрпљив... :D

ΜΟΛΩΝ ΛΑΒΕ

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Žene koje inspirišu! Ko je bila prava Pokahontas?

 

Kćerka indijanskog poglavice, simbol mira između Indijanaca i Engleza, zasigurno jeste istorijska ličnost. Poslužila je kao inspiracija za jedan od najlepših Diznijevih crtanih filmova.

 

Ipak, njen život je bio nešto drugačiji nego na crtanom filmu i ne toliko bajkovit.

Život i susret Pokahontas sa kolonistima

Rođena je kao Matoaka, što na indijanskom jeziku znači „mala čigra“. U pojedinim spisima se navodi da je Pokahontas nadimak i da znači „neko ko je nemirnog duha“.

Sa druge strane, jedan od indijanskih običaja je bio da deca na rođenju dobiju jedno ime, a da ga zamene novim kada odrastu. Tako je indijanska princeza rođena kao Matoaka, a kasnije dobija imePokahontas.

Pripadala je plemenu Pouhatan, koje je naseljavalo teritoriju današnje američke države Virdžinije. O njenom životu pre dolaska engleskih kolonista skoro da ne postoje podaci – nešto više saznaje se na osnovu beleški i dnevnika koje je vodio kapetan Džon Smit.

Početkom XVII veka, na teritoriju Virdžinije se iskrcavaju Englezi sa ciljem da izgrade koloniju Džejmstaun. Pokahontas se tada, po prvi put, susreće sa ljudima drugačije boje kože i načinom razmišljanja.

U crtanom filmu, Pokahontas je prikazana kaodevojka nemirnog duha koja čezne za novim i drugačijim stvarima umesto braka sa hrabrim ratnikom Kokoumom. Za nju su jedra brodova „čudni oblaci“, ali i poziv da krene u pustolovinu i otkrije nešto što na svojoj zemlji nije videla.

Kapetan Džon Smit

Iskrcavanje na teritoriju Virdžinije značilo je istraživanje okoline, ali istovremeno i spremnost na borbu sa Indijancima.

Kapetana Džona Smita, jednog od mnogobrojnih članova posade, uhvatili su ratnici iz plemena Pouhatan. U svojim beleškama naveo je da je u zatočeništvu proveo nekoliko nedelja i da je smatran trofejem.

Pokahontas spasava Džona Smita Pokahontas spasava Džona Smita

Indijanci su svoje zarobljenike osuđivali na smrt, a takva sudbina čekala je i Džona Smita. Međutim, njega je sigurne smrti spasila upravo Pokahontas koja je svojim telom zaštitila njegovo i na taj način sprečila smrtonosni udarac.

Nakon toga, bezbedno se vratio u kolonizovano područje, a Pokahontas je često posećivala Džejmstaun i vojnicima donosila hranu.

Naravno, opis ovog događaja u prvobitnim spisima Džona Smita nije pronađen. On je dešavanja na tlu Virdžinije, po povratku, opisivao kao uzbudljiva i u par navrata naveo da je bio lepo prihvaćen od strane Indijanaca.

O Pokahontas i zarobljavanju nije pisao sve do njene smrti. Iz tog razloga veliki broj naučnika sumnja u istinitost ove priče.

Crtani film, međutim, prikazuje ljubav između Pokahontas i Džona Smita i njenu veliku želju da konačno prestanu sukobi između Indijanaca i Engleza. Za nju je to bio teži put, ali je njega izabrala i po svaku cenu želela da spreči dalje krvoproliće.

U stvarnosti, Pokahontas je imala svega 10 ili 12 godina kada se Džon Smit iskrcao na obale Virdžinije, dok je on imao 28. Shodno tome i njihovfizički izgled je bio drugačiji i nije bilo romantičnog upoznavanja. Upoznali su se onog trenutka kada je ona uspela da ga spase smrti.

Kompas Džona Smita, koji je Pokahontas pokazao pravi put, u stvarnosti je njemu poslužio da Indijancima objasni kako se orijentiše u prostoru i koje su to strane sveta.

Odlazak u Novi svet

Pokahontas Pokahontas

Pokahontas je odvedena u Englesku. Tamo je učila engleski jezik i promenila ime u Rebeka.

Godinu dana kasnije, Englezi su želeli da je vrate njenom plemenu kako bi postigli mir sa Indijancima. Međutim, Pokahontas nije želela da se vrati u Virdžiniju. U Engleskoj upoznaje Džona Rolfa, trgovca duvanom, za kog se udaje. Englezi su lepo prihvatili Pokahontas. Naročito je značajan njen veliki uticaj u pogledu mira između Indijanaca i Engleza.

Njena povezanost sa narodom i žrtva koju je bila spremna da zbog njega podnese, doprinela je da crtani film Pokahontas bude Diznijeva bajka sa tužnim krajem.

Ipak, pored mnogobrojnih razlika između crtanog filma i stvarnih događaja, jedna činjenica je nesporna – i Indijanci i Englezi su jedni druge, međusobno, nazivali varvarima i divljacima.

Razgovor između Džona Smita i Pokahontas u kome ona kaže da niko ne bi trebalo da se smatra divljakom jer drugačije razmišlja, u velikoj meri objašnjava zašto je ona bila omiljena među navodnim neprijateljima. Pokahontas je bila kosmopolita svog vremena.

 

  • Волим 1

Путници, нема пута, путеви се стварају ходањем!

А.М.

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

@Grizzly Adams

Američki izum: Drive-in crkva / VIDEO

U zemlji u kojoj mnogi stanovnici praktično žive u automobilu, praćenje bogosluženja iz parkiranog vozila i nije veliko iznenađenje.

 

Amerika je izmislila "drive-in" bioskop i "drive-through" restorane, pa zašto ne i "drive-in" crkvu. 

Autorka Lauren DeFilippo prikazala je jednu takvu crkvu u svom kratkom dokumentarnom filmu. Crkva se nalazi u Dejtona Biču, a osnovana je 1953. godine. 

Vernici se dovoze svojim automobilima do predviđenih parking mesta ispred crkve, baš kao i u "drive-in" bioskopu, a službu mogu da prate preko radio uređaja u svom vozilu. 

Jedna od prednosti je što vernici, za razliku od klasične crkve, obraćanje sveštenika ne moraju da slušaju u potpunoj tišini, a mnogima koji imaju zdravstvene probleme i teško su pokretni, lakše je da službu prate iz svog automobila nego iz crkvenih klupa. 

Osim toga, vlasnici kućnih ljubimaca mogu sa sobom da povedu i svoje četvoronošce, što se može videti u samom dokumentarcu (na donjem linku). 

http://www.b92.net/automobili/razno.php?yyyy=2017&mm=08&nav_id=1289396

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...