Jump to content

Православни пост – сврха, смисао, избор хране и разлози за придржавање правила поста

Оцени ову тему


Препоручена порука

Post je poceo jos u Edemskom vrtu kada je Adamu i Evi data zapovest da ne jedu sa drveta poznanja dobra i zla.

Радуј се, Нектарије, велики Архијереју Божји!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 1.8k
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

RAZGOVOR UOČI VELIKOG POSTA

 

Nastupa Veliki post i u Crkvi će se čitati Veliki kanon Sv. Andreje Kritskog i Jerusalimskog. Slušao sam više puta o velikoj važnosti ovih službi i da bih što svesnije proživeo pročitano u hramu, kupio sam knjigu sa tumačenjem teksta kanona. Kada sam je pročitao shvatio sam da je osnovna misao kanona: "ja gori od svih". U meni se potom javilo pitanje: A ko su ti "svi"? Zar treba biti slep pa ne videti svirepe, divlje zločine koji se čine svakodnevno pred našim očima. Ja sam više nego uveren da većina parohijana naših hramova nisu ničeg sličnog učinili. Zar su oni gori od trgovaca drogom, terorista, makroa ili NATO političara? Ovo nije ni izdaleka potpun spisak. Čini se da pred savremenim zločinima blede svi gresi biblijskih prestupnika o kojima se govori u Velikom pokajnom kanonu.

Ako smo mi koji dolazimo u hram "gori od svih" (možda i gori od ovih izroda ljudskog roda) onda zašto mi dolazimo u hram?

Jedino objašnjenje je verovatno u tome da sam ja grešnik, što je shvatljivo. Imam zašta da se kajem, i pre povratka Crkvi, a nažalost i sada kada dolazim u hram već više godina. Svakog Velikog posta ja ponovo shvatam da je jedna godina prošla idaseu meni nije ništa promenilo. Kako da se zbog toga ne bude očajan?

Verovatno da ja nešto važno ne razumem.

 

M. V., G. Moskva

 

Odgovor: Setimo se reči prepodobnog Serafima Sarovskog koji ne rasuđujući ni o čemu, ne bogosloveći i ne govoreći o moralnom ili duhovnom stanju naroda, ne razjašnjava nikakve socijalne i političke uzroke, već kaže da Rusiju očekuje velike nesreće zbog toga što se ne posti sredom i petkom. I naš Veliki post je neprekidna sreda i petak; tj. mi tu stojimo pred Tajnom izdajstva Hrista i pred tajnom Njegovog raspeća. Mi neprestano, na neki način učestvujemo u ovim događajima i to do samoga kraja, do poslednjeg momenta kada se bude javio Gospod u slavi.

U ovome predstojanju mi ispovedamo grehe. A reči kanona, vrlo jake, čine se da ponekad prevršavaju meru, pogotovo kada govorimo: "Sagreših više od svakog čoveka, jedino sagreših Tebi...". Ja, dakle gori od svih i pored svega što se dešava u svetu - kako to razumeti?

U toku celoga posta mi se molimo glavnom velikoposnom molitvom: "Gospode, Caru, daruj mi da sagledam sagrešenja svoja i da ne osuđujem brata svoga." Ne osuđivati dugoga čoveka - to ne znači ne razlikovati loše od dobroga. To, obratno znači razlikovati dobro od lošega - i u nama, i u tome što se dešava u svetu. Mi se moramo naučiti u toku celoga posta biblijskom viđenju sveta.

Pokajni kanon podseća nas na vrlo sagrešivše ljude pred Bogom, a daje nam i primere pravednika. Čoveku je svojstveno da potpada pod uticaj drugih i mi vrlo zavisimo jedni od drugih u tome pogledu ("s kim si onakav si" kako kaže poslovica). I loše društvo, razume se, kvari dobru narav. Mi vidimo kako se bukvalno od iskre širi po svoj našoj zemlji nekakav genski oganj kvareži.

Mi smo dužni danas, da se učimo ne samo od pravednika nego i od grešnika; u tome se sastoji biblijska mudrost. Primeri ovih ljudi i njihovi grehovi, daju nam se radi toga da bi smo se naučili pokajnom viđenju samih sebe. A isto tako moramo se naučiti da vidimo, u našoj sadašnjoj iskvarenoj okolini, ono što nas primorava da oplakujemo sebe. Neka neki među nama ne poznaju dobro Bibliju, a imena i događaji koji se pominju u Velikom pokajnom kanonu neka su nam malo razumljiva; no i pored toga mi se moramo naučiti iz ovoga kanona da shvatimo da se to događa u svetu stvorenom Bogom, svetu koji je oskvernjen padom u greh; u svetu gde se savršilo naše iskupljenje i gde neodstupno dejstvuje milosrdna Promisao Božija.

Samo onda, kada mi razlikujemo dobro od zla u samim sebi i vidimo zlo koje se događa u svetu, počinjemo da se učimo nauci neosuđivanja drugih ljudi. Sv. prorok David se molio: "Gospode, razoriše zakon Tvoj, toga radi zavoleh zapovesti Tvoje većma od zlata i topaza" (Ps. 118, 126-127) tj. dragocenija mi je Tvoja pravda, upravo zbog tolikog vređanja pravde Božije i bezakonja koje je svuda okolo, duša moja ne može ne ostati Tebi verna.

Ako čovek uđe u sebe, vidi svoj greh. Mi moramo da uvidimo šta je to greh i da shvatimo da je on uvek pretpostavljanje đavola Bogu, koje mi sami činimo. A greh, ako ga posmatramo duhovno po blagodati Božijoj - je ono što može pogubiti čoveka. Tebe i svo čovečanstvo može ubiti greh.

No, možda mnogi od nas ne pripadaju onima koji kažu da su bez greha, već onima koji su skrušeni zbog grehova. Takvi mogu i često misle: "Neizagladivo je zlo koje sam učinio, suviše je velika moja pogreška, dubok je bezdan u kome se nalazim i ne mogu se izvaditi iz njega, tj. nema mi praštanja. Otišao sam suviše daleko i suviše je kasno".

No, Gospod kaže da nema nijednog greha neoprostivog. Ima, istina, jedan greh koji se ne prašta: to je odbijanje pokajanja za svoje grehe i neželjenje da se primi Božije praštanje. Od toga greha boluje sam đavo. A to je ono najstrašnije, jer očajanje je strašnije od svega. A pokajanje je po Sv. ocima odbacivanje očajanja. Svet gine od očajanja no ne poznaje pokajanje. Tako mnogi od nas prebivaju u uniniju (klonulosti), ne zato što su žalosti velike ili nam se čini da kod nas nema naročitih grehova, već zato što kod nas nema pokajanja.

Pokajanje je moguće samo pred savršenom ljubavlju, pred svetlošću u kojoj nema nikakve tame, pred ljubavlju kojoj se mi možemo poveriti u svemu i do kraja.

Daj Bože, da se usred ovoga strašnog rata koji se dešava u svetu i gde svi trpe poraz, makar se u jednome čoveku desio "prodor" Hristov, tj. prinelo se iskreno pokajanje.

I Hristos bi ušao u njegov život i Bog bi počeo dejstvovati u tome čoveku i kroz tog čoveka! I Carstvo Božje bi tako bilo već među nama, a to je važnije od svih događaja na svetu.

Ako bi se to desilo sa svima nama, sa svom našom Crkvom, tada bi mi stvarno shvatili o čemu je reč kada se pomene svenarodno pokajanje. Tada bi mi razumeli molitvu svetih, molitvu prepodobnog starca Siluana Atonskog i njegov plač da bi se svi ljudi spasli.[1]

 

http://www.svetosavlje.org/bibliotekA/Knjige/Sargunov/Lat_Sargunov54.htm

''Старајте се да имате љубав. Иштите свакодневно од Бога љубав. Заједно са љубављу долази сво богатство добара и врлина. Волите, да бисте били вољени од других.''
(Св.Нектарије Егински)

ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надам да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Zapamtite gde je tema trebace nam svima.

Радуј се, Нектарије, велики Архијереју Божји!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Нисам ни знала за те Сирне недеље. Ја данас ко за баксуз рекох биће пост па да презалогајим мало печенице :)  

Вечерас сам била на служби у Цркви и поп је на крају рекао биће и у недељу, чини ми се да је рекао у недељу, опроштајно вече. Шта је то опроштајно вече, на шта се мисли?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Нисам ни знала за те Сирне недеље. Ја данас ко за баксуз рекох биће пост па да презалогајим мало печенице :)  

Вечерас сам била на служби у Цркви и поп је на крају рекао биће и у недељу, чини ми се да је рекао у недељу, опроштајно вече. Шта је то опроштајно вече, на шта се мисли?

Последњи дан пред почетак Великога Поста Црква од давнина назива „Недељом праштања". На тај дан у црквама се читају Христове речи: „ Ако не опростите један другом сагрешења ваша, неће ни Отац ваш небески опростити вама ваша прегрешења " . Тога дана увече, уочи самог почетка Великог поста, у храмовима се врши обред узајамног праштања и ми - мирећи се једни са другима - улазимо у пост, у период очишћења, продубљења и освећења наших живота.

''Старајте се да имате љубав. Иштите свакодневно од Бога љубав. Заједно са љубављу долази сво богатство добара и врлина. Волите, да бисте били вољени од других.''
(Св.Нектарије Егински)

ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надам да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Meni je jedan prijatelj pričao kako ga je u manastiru zagrlio neki monah i da ga je na kolenima molio za oproštaj,a da ga pritom ovaj čovek nikad u životu nije video.To ga je zaista dodirnulo      :bendoff:

Mene zanima da li to i mi trebamo  da radimo ili bi trebalo da se distanciramo i da uradimo nešto drugo,da klimnemo glavom,prekrstimo se i zbrišemo kući gde nas čekaju naši bližnji koji pojma nemaju o tome da se u crkvi tog trenutka nešto i dešava.....

P.s.Ja bih volela da dodjem,ali ne mogu da izmislim ni jedno logično  opravdanje za odsustvovanje  od kuće skoro  svakog dana u isto vreme ......  1324_womens

Može li mi neko objsniti kako izgleda veče praštanja u stvarnosti ? Da li ja to pogrešno zamišljam  

P.s.Nemam pojma o čemu pričam .  :945729: -   Praštajte   

:351780:

Link to comment
Подели на овим сајтовима

...а због чега измишљати разлоге, и најсигурније ти је да дођеш и видиш како то изгледа недеља праштања

 

ево како је то код браће руса

http://www.youtube.com/watch?v=5MxtagvCCbw 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Izvinite, da li biste mogli nesto da mi objasnite. Postio sam za Bozic, sad zelim i za Uskrs. Medjutim nesto mi nije jasno. Od kada post zapravo pocinje? Od 3.marta? I jos nesto, da li je tacno da se ne treba nista jesti prva tri dana (ponedeljak, utorak i sreda). Oprostite sto ovako pitam, prvi put postim za Uskrs (kao sto sam i prvi put postio za Bozic).

 

Nadam se da ce mi neko dati odgovor.

Pozdrav

  • Волим 1
Link to comment
Подели на овим сајтовима

Izvinite, da li biste mogli nesto da mi objasnite. Postio sam za Bozic, sad zelim i za Uskrs. Medjutim nesto mi nije jasno. Od kada post zapravo pocinje? Od 3.marta? I jos nesto, da li je tacno da se ne treba nista jesti prva tri dana (ponedeljak, utorak i sreda). Oprostite sto ovako pitam, prvi put postim za Uskrs (kao sto sam i prvi put postio za Bozic).

 

Nadam se da ce mi neko dati odgovor.

Pozdrav

Pomaže Bog, brate, i dobro došao! Iskreno, nikad nisam čuo za to da  se prva 3 dana ne treba jesti. Ja sam od početka postio prvu i poslednju nedelju na vodi, a ostalo na ulju. Mislim da to opet zavisi i od toga kako ko može da izdrži, da li radiš,... Najbolje porazgovaraj sa svojim sveštenikom oko toga. Inače, post počinje od 3. marta (ponedeljak). Opet, i ja sam još zelen, ali to je što znam. Možda još nešto mogu da izvučem, ali da ne pametujem, nek nadopuni još neko :)

  • Волим 1

"Gledajući ljude sažali mu se, jer bejahu smeteni i rasejani kao ovce bez pastira."
(Mat. 9, 36)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Колико је мени познато, опште правило Великог Поста је да се сваке седмице од понедељка до петка пости на води а субота и недеља су на уљу (и вину). Кад је мало већи празник (нпр. 1. и 2. обретење главе св Јована) разрешава се на уље и вино а кад је "црвено слово" - Благовести и Цвети, разрешава се и риба. Једино је последње седмице изузетак што се на Велики Петак не једе и не пије ништа (ко може) а Велика Субота се пости на води.

Што се тиче прва три дана или уопште одступања од наведеног правила мислим да треба тражити благослов свештеника. Узгред, чуо сам за подвижнике који ни читав Велики Пост не једу ништа осим кад се причешћују... ;)

  • Волим 2

"Пролази обличје овога света..." (Кор. 7, 31)

podviznickaslova.wordpress.com

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Izvinite, da li biste mogli nesto da mi objasnite. Postio sam za Bozic, sad zelim i za Uskrs. Medjutim nesto mi nije jasno. Od kada post zapravo pocinje? Od 3.marta? I jos nesto, da li je tacno da se ne treba nista jesti prva tri dana (ponedeljak, utorak i sreda). Oprostite sto ovako pitam, prvi put postim za Uskrs (kao sto sam i prvi put postio za Bozic).

 

Nadam se da ce mi neko dati odgovor.

Pozdrav

 

Прва три дана Великог поста многи монаси ништа не једу, а неки чак ни воду не пију. То се зове ''Тримирје''.

Али то ретко ко може од нас мирјана. Потребно је да разговараш са својим свештеником да ти мало објасни правила поста.

Лепо је што желиш да постиш Велики пост, али пази да се  не исцрпљујеш и да на себе наваљујеш више што можеш да поднесеш.

Зато разговарај са својим парохом.

Он ће ти најбоље све објаснити и помоћи.

Могу само да ти кажем да идеш полако и не оптеретиш се превише постом, много је важно и да будеш ако можеш што чешће на

литургији и осталим службама и да се исповедаш и причешћујеш.

Бог да те чува.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...