Reč i delo pape Franciska I, medijske objave i reportaže

[александар живаљев]

Papa Franjo: Mnogi brakovi nevaljani zbog nerazumijevanja sakramenta

Papa Franjo - AFP

17/06/2016 14:07

 

Papa Franjo otvorio je sinoć godišnji skup Rimske biskupije u Bazilici sv. Ivana Lateranskog. Tijekom otvorenja, Sveti je Otac odgovorio na nekoliko pitanja sudionika, povezanih s općom temom trodnevnog skupa: Obitelj i radost ljubavi u svjetlu apostolske pobudnice Amoris laetitia.

Nevaljanost braka zbog neshvaćanja sakramenta

Papa je izrazio mišljenje da je mnogo sakramentalnih brakova nevaljano zato što parovi koji ulaze u brak nemaju ispravno razumijevanje njegove doživotnosti i nerazrješivosti. „Živimo u kulturi privremenoga“ – rekao je, navodeći kao primjer jednoga mladića koji je rekao da ga zanima pristupanje svećeništvu, „ali samo na deset godina“. „To je kultura provizornoga i to se zbiva posvuda, čak i u svećeništvu, posvećenome životu – provizornost – to je razlog zašto je jedan dio naših sakramentalnih brakova nevaljan: zato što supružnici kažu: 'Da, doživotno', ali ne znaju što govore, zato što imaju drugu kulturu. Kažu to, imaju dobru nakanu, ali ne znaju.“

Nedovoljne pripreme za brak

Spomenuo je susret s jednom ženom u Buenos Airesu koja ga je „prekorila“, napominjući da svećenici godinama studiraju prije ređenja, a poslije mogu dobiti i dozvolu da napuste svećeništvo, ožene se i zasnuju obitelj. Za laike – rekla je žena – sakrament ženidbe je „za čitav život, nerazrješiv“, a za njega ih se sprema samo u nekoliko zaručničkih susreta.

Papa je rekao kako je ženidbena priprema problematična te da su bračni problemi povezani sa socijalnom situacijom oko vjenčanja. Ispripovjedio je susret s čovjekom koji je tražio crkvu koja bi odgovarala haljini njegove zaručnice, a ne bi bila predaleko od restorana. „To je društveno pitanje. Kako možemo to promijeniti? Ne znam“ – priznao je.

Izazov zrelosti i kohabitacije

Također je istaknuo da je kao nadbiskup Buenos Airesa zabranio „brze brakove“ – žurno sklapanje ženidbe kad djevojka ostane trudna –, zato što je bila upitna slobodna privola potrebna za brak. „Možda se međusobno vole i vidio sam da ima predivnih slučajeva u kojima se nakon dvije ili tri godine vjenčaju“ – dodao je papa Franjo. „I vidio bih ih kako ulaze u crkvu: otac majka i dijete pod rukom. Ali su znali što čine.“

Uzrok krize braka vidi u nerazumijevanju tog sakramenta. „Ne znaju da je nerazrješiv, ne znaju da je za čitav život“ – kazao je, napominjući da su parovi na zaručničkim tečajevima u Argentini redovito zajedno živjeli prije braka. „Oni radije kohabitiraju. To je izazov, zadatak. Ne pitati: 'Zašto se ne vjenčate?' Ne, nego pratiti, čekati, pomoći im da dozriju, pomoći da vjernost dozrije“.

Napomenuo je da na sjeveru Argentine postoji praznovjerje: parovi imaju dijete te zajedno žive nevjenčani. Kad im dijete pođe u školu, vjenčaju se civilno, a tek kasnije, kao starije osobe, sklope crkveni brak. „To je praznovjerje, jer kažu da crkveni [brak] plaši muža… Trebamo se boriti i protiv tih praznovjerja“ – kazao je, istovremeno napominjući: „Vidio sam toliku vjernost u tim kohabitacijama, toliku vjernost, i siguran sam da je to pravi brak, ne? Da imaju pravu bračnu milost, upravo zbog vjernosti koju imaju.“

Moral, rigorizam i laksizam

„Ni rigorizam ni laksizam nisu istina. Evanđelje bira drukčiji put“ – rekao je Papa, odgovarajući na pitanje o izbjegavanju dvostrukoga morala u kršćanskim zajednicama. Potrebno je „prihvaćati, pratiti, integrirati, razlučivati, ne gurajući takoreći nos u moralni život ljudi“. Osvrćući se na sadržaj dokumenta Amoris laetitia, kazao je: „Sve ono što je napisano u Pobudnici – i koristim riječi jednog velikog teologa, koji je bio tajnik Zbora za nauk vjere, kardinala Schönborna, koji ju je predstavio – sve je to tomistički, od početka do kraja. To je siguran nauk. Ali mi tako često želimo da siguran nauk ima onu matematičku sigurnost koja ne postoji, bilo s popustljivim laksizmom, bilo s rigidnošću“.

Naveo je prispodobu o ženi uhvaćenoj u preljubu koju je mnoštvo htjelo kamenovati. Nakon Isusovih riječi: „Tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen“, odustaju od izvršenja zakonske kazne za preljub. „A koji je moral? Bio je da ju se kamenuje. Ali Isus je propustio, propustio je moral. To nas nuka misliti da se ne može govoriti o rigidnosti, o sigurnosti, o matematici u moralu kao što je moral evanđelja“ – smatra Papa. Također je naveo evanđeoski ulomak o Samarijanki koju je Isus susreo kod bunara, a koja je – kako se izrazio – „imala mnoge medalje u preljubu“. „A ona je bila, prije nego joj je bilo oprošteno, ona je bila apostol Samarije“.

To – napomenuo je – znači „tražiti istinu i da je moral uvijek čin ljubavi: ljubav prema Bogu, ljubav prema bližnjemu. To je također čin koji daje prostora obraćenju drugoga, ne osuđuje odmah: daje prostora“. Spomenuo k tome da mu je kardinal Aramburu dao savjet kako postupati sa svećenicima koji žive u teškome grijehu: Pozvati ga i reći mu da živi dvostrukim životom. Nakon što se vjerojatno počne braniti, reći mu da se vrati za 15 dana kako bi nastavili o tome razgovarati.

„I u tih 15 dana, taj svećenik“ – objasnio je – imat će vremena razmisliti pred Isusom i vratiti se te reći: 'Da, istina je. Pomozi mi.' Ali taj čovjek – nastavio je papa – „živio je i slavio je 15 dana misu u stanju smrtnoga grijeha. Tako kaže moral. A što on kaže? Što je bolje? Što je bilo bolje: da je biskup imao tu velikodušnost te mu da 15 dana da se predomisli, s rizikom da slavi misu u smrtnome grijehu“ ili je bolja druga opcija? – upitao je papa Franjo.

Individualizam i hedonizam

Osim toga istaknuo je kako je individualizam poput „osi“ naše kulture, što ponekad dovodi do „pastoralne okrutnosti“. Naveo je primjer svećenika koji nisu htjeli krstiti djecu neudanih majki. Osudio je i hedonistički individualizam, prema kojem obitelji radije imaju kućne ljubimce nego djecu. „Pas, mačka, dat će ti određeni afekt, ali je on 'programiran', do određene točke, nije slobodan“. Djeca, s druge strane, će biti „slobodna i morat će ići životom uz životne rizike“. „To je izazov koji izaziva strah: sloboda“.

„Vjerujem da se bojimo slobode. I u pastoralu“ – nastavio je papa Franjo, predlažući da se u trenutku izbora riskira: „U trenutku u kojem si, u kojem trebaš odlučiti, riskiraj! Ako pogriješiš, ima ispovjednik, ima biskup, ali riskiraj!“ Hedonistički individualizam naprotiv „zatvara u kavez“.

http://hr.radiovaticana.va/news/2016/06/17/papa_franjo_brak_nevaljan_obitelj_amoris_laetitia_rim_skup/1237979

[александар живаљев]

Papa: Očenaš je zaglavni kamen naše molitve

Jutarnja misa u Domu sv. Marte - OSS_ROM

16/06/2016 13:02

Moleći „Oče naš“, osjećamo njegov pogled na nama – rekao je papa Franjo na jutrošnjoj misi u Domu sv. Marte. Istaknuo je da za kršćanina molitve nisu „čarobne riječi“ te je podsjetio da je „Otac“ riječ koju je Isus uvijek izgovarao u snažnim trenucima svojega života.

Ne blebetati poput pogana, ne misliti da su molitve „magične riječi“ – pouka je današnjeg evanđeoskog odlomka, u kojem Isus učenike poučava molitvi Očenaša. Papa je stoga istaknuo važnost riječi „Oče“ u kršćanskome životu. Otac zna što nam je potrebno i prije nego ga molimo. Otac nas sluša u skrovitosti, potaji, kao što nam Isus savjetuje da molimo – napomenuo je Papa.

Otac nam daje identitet djece. Kad kažem „Otac“, dolazim do korijena svojega identiteta: kršćanskoga identiteta i djeteta Božjega, i to zahvaljujući Duhu Svetomu. Nitko ne može reći „Oče“ bez milosti Duha. „Otac“ je riječ koju je Isus koristio u najsnažnijim trenucima: kad je bio ispunjen radošću, osjećajima: „Hvalim te Oče, jer si to objavio malenima“; ili pak plačući, pred grobnicom svojeg prijatelja Lazara: „Hvala ti, Oče, što si me uslišao“, a također u posljednjim trenucima života Isus zaziva Oca – podsjetio je papa Franjo.

U snažnim trenucima, Isus razgovara s Ocem. To je put molitve i prostor molitve. Bez osjećaja da smo djeca, bez govorenja „Oče“ – upozorio je – naša je molitva „poganska“, molitva samo „riječima“. Možemo se sigurno moliti Gospi, anđelima i svecima, ali „zaglavni kamen molitve je Otac“ – pojasnio je. Ako ne možemo početi molitvu od te riječi, onda nećemo dobro moliti.

Riječ „Otac“ nije blebetanje poput poganske molitve, nego zaziv „onoga koji mi je darovao identitet djeteta“. To je „prostor kršćanske molitve – 'Oče' – a potom molimo svece, anđele, činimo procesije, hodočašća… Sve je to lijepo, ali uvijek započinje s 'Oče' i sviješću da smo djeca te da imamo Oca koji nas voli i poznaje sve naše potrebe“ – kazao je Papa.

Osvrnuo se i na dio Očenaša u kojem se govori o praštanju dužnicima, kao što Bog oprašta nama. Ako je reći „Oče“ prostor molitve, onda je „ozračje“ molitve reći „naš“ – braća smo, obitelj smo. Podsjetio je na Kaina, koji je mrzio Očevo dijete, svojega brata. Otac – nastavio je – daje nam identitet obitelji. Zbog toga je toliko važna sposobnost praštanja, zaboravljanja uvrjeda, ne zamjeranja. 

Moliti Oca praštajući svima najbolja je moguća molitva – ustvrdio je papa Franjo, potičući na ispit savjesti: Doživljavam li Boga kao Oca? Ako ne, valja moliti Duha Svetoga da me pouči da ga tako doživljavam. Potom, znam li zaboravljati prekršaje, praštati? Ako ne, treba moliti Oca, govoreći: „I ovi su tvoja djeca, učinili su mi ružnu stvar. Pomozi mi oprostiti“. Učinimo taj ispit savjesti. „Oče“ i „naš“: to nam daje identitet djece i čini nas obitelju, kako bismo zajedno išli naprijed u životu.

http://hr.radiovaticana.va/news/2016/06/16/dom_sveta_marta_papa_franjo_homilija_o%C4%8Dena%C5%A1_molitva/1237679

[александар живаљев]

Papa: Armenskim su genocidom započele katastrofe XX. stoljeća

Papa Franjo i armenski predsjednik Serzh Sargsyan - AP

24/06/2016 18:07

 

Od životne je važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko instrumentalizira i manipulira svetim Božjim imenom – istaknuo je papa Franjo na susretu s predstavnicima armenskih vlasti, građanskoga društva i Diplomatskoga zbora, koji je održan danas poslijepodne u Erevanu.

Papa se na početku svojega govora prije svega spomenuo svečanoga slavlja koje je prošle godine predvodio u bazilici Svetoga Petra u Vatikanu, zajedno s Karekinom II., vrhovnim patrijarhom i katolikosom svih Armenaca; Aramom I., katolikosom Armenske Crkve sa sjedištem u Ciliciji; te Nersesom Bedrosom XIX., nedavno preminulim armenskim katoličkim patrijarhom.

Tom je prigodom – kazao je Papa – spomenuta obljetnica Metz Yeghérna, „Velikoga zla“, koje je pogodilo vaš narod i prouzročilo smrt golemoga mnoštva ljudi. Tom je tragedijom, tim genocidom, – prema Papinim riječima – nažalost, započeo žalosni niz strahovitih katastrofâ prošloga stoljeća, ostvarenih uz zastranjena rasna, ideološka ili vjerska obrazloženja, koja su pomračila um krvnikâ do te mjere da su si kao cilj postavljali uništenje čitavih naroda. Žalosno je da su u toj, kao i u drugim (tragedijama), velike sile gledale na drugu stranu – dodao je Papa.

Istaknuvši kako je armenski narod i u najtragičnijim trenutcima svoje povijesti, u Križu i Kristovu uskrsnuću uvijek pronalazio snagu da se podigne i ponovno dostojanstveno nastavi svoj put, Sveti Otac je kazao da to pokazuje koliko su duboki korijeni kršćanske vjere, i koliko beskonačno blago utjehe i nade ona obuhvaća. Papa je stoga poželio da cijeli ljudski rod znade iz te mržnje, tih predrasudâ i nezaustavljive želje za vlašću, izvući pouku i djelovati odgovorno i mudro kako bi spriječio opasnost da ponovno upadne u takve strahote.

Neka se stoga od strane svih ljudi povećaju napori kako bi u međunarodnim sporovima uvijek prevladali dijalog, stalno i istinsko traženje mira, suradnja među državama i ustrajno zauzimanje međunarodnih tijelâ, u svrhu uspostavljanja pouzdanja potrebnoga za postizanje trajnih sporazuma koji gledaju prema budućnosti – poželio je Papa.

Katolička Crkva želi aktivno surađivati sa svima kojima su na srcu sudbine uljudbe i poštovanje pravâ ljudskoga bića, kako bi u svijetu prevladale duhovne vrijednosti, i bili razotkriveni oni koji kaljaju njihovo značenje i ljepotu – kazao je Papa te istaknuo da je stoga od životne važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko se služi religijom za naume o ratu, nasilju i nasilnom progonu, instrumentalizirajući pritom sveto Božje ime, i manipulirajući njime.

Danas su kršćani, možda čak i više nego u vrijeme prvih mučenika, na nekim mjestima diskriminirani i progonjeni samo zbog toga što ispovijedaju svoju vjeru, dok se za previše sukoba na raznim stranama svijeta još uvijek ne pronalaze pozitivna rješenja, te oni i dalje uzrokuju žalost, uništavanje i prisilno seljenje čitavih naroda – primijetio je Papa. Stoga je – istaknuo je – nužno potrebno da oni koji su odgovorni za sudbinu narodâ hrabro i bez odgađanja poduzmu inicijative kako bi njihovi glavni ciljevi bili prekid trpljenja, traženje mira, zaštita i prihvat onih koji su meta nasilja i progona, te promicanje pravednosti i održivoga razvoja.

Spomenuvši potom 25. obljetnicu neovisnosti Armenije, koja se slavi ove godine, papa Franjo je kazao da je to dobra prigoda za spominjanje postignutih ciljeva, te za postavljanje novih. Proslava te radosne obljetnice bit će – prema Papinim riječima – još znakovitija ako za sve Armence, u domovini i u dijaspori, ona bude posebni trenutak za (…) poticanje pravednoga i uključujućega građanskog i društvenog razvoja zemlje. Riječ je o stalnom nadziranju da se ne izostavljaju moralni imperativi jednake pravednosti za sve, te solidarnosti sa slabima i manje uspješnima – rekao je papa Franjo navodeći riječi svetoga Ivana Pavla II. koje je izrekao odlazeći iz Armenije na završetku svojega pohoda toj zemlji 2001. godine.

Povijest vaše zemlje ide usporedo s njezinim kršćanskim identitetom, koji ne treba priječiti zdravu laičnost države, nego ju ima tražiti i podupirati, pospješujući građansko sudjelovanje svih članova društva, vjersku slobodu i poštovanje manjina – napomenuo je Papa te dodao – Povezanost svih Armenaca i veće zauzimanje za pronalaženje korisnih putova kako bi se nadvladale napetosti s nekim obližnjim zemljama, učinit će lakšim ostvarenje tih važnih ciljeva.

Katolička Crkva, iako je u Armeniji nazočna s ograničenim brojem ljudi, radosna je što može pružiti svoj prinos razvoju društva, – istaknuo je Papa – posebice u svojemu djelovanju za najslabije i najsiromašnije, na zdravstvenom i odgojnom, te posebno na karitativnom području. Neka Bog blagoslovi i zaštiti Armeniju, zemlju prosvijetljenu vjerom, hrabrošću mučenikâ, i nadom jačom od svake boli – rekao je na kraju papa Franjo. 

Papin govor armenskom patrijarhu i katolikosu svih Armenaca

 

24/06/2016 12:22

 

Sveti Otac je nešto prije 13 sati, po našem vremenu, doputovao u Erevan, u Armeniji. Papu je dočekao predsjednik Armenije, Serzh Sargsyan s pratnjom, zatim patrijarh armensko apostolski, Karekin II., katolikos armensko katolički, Gregoire Pierre XX Ghabroyan, kao i neki od armenskih apostolskih biskupa, kao i katoličkih biskupa, uz neveliku skupinu vjernika. Papa se zatim automobilom zaputio u Etchmiadzin, gdje je u tamošnjoj katedrali održao svoj prvi govor.

S ganućem sam prešao prag ovoga svetog mjesta, svjedoka povijesti vašeg naroda, zračećeg središta njegove duhovnosti; i to što mogu pristupiti svetom oltaru s kojeg je svjetlo Kristovo zasjalo Armeniji, smatram dragocjenim Božjim darom – rekao je Papa pozdravivši Karekina II., kojemu je zahvalio, kao i nadbiskupima i biskupima Armenske apostolske crkve. Papa je istaknuo kako je – iskazano mu gostoprimstvo – znak ljubavi koji jasno i puno više od riječî, pokazuje što znači prijateljstvo i bratska ljubav.

Papa je u svom govoru zahvalio Gospodinu za svjetlo vjere koje je Armeniji zasjalo već 301. godine, za vrijeme progona, koji su tada još bjesnjeli u Rimskom carstvu, davši joj tako poseban identitet i učinivši je Kristovom glasnicom među narodima. Krist je vaša slava, Sunce koje vam je svijetlilo i obasjalo vas i donijelo vam novi život; Sunce koje vas je pratilo i podržavalo, posebno u trenucima velikih kušnji – kazao je Papa. Ničice padam pred milosrđem Gospodnjim, koji je htio da Armenija, 301. godine, postane prvi narod, koji će prigrliti kršćanstvo kao svoju religiju, u vremenu u kojemu su Rimskim imperijem još uvijek vladali progoni.

Vjera je za Armeniju bila konstitutivna zbilja njezina identiteta, koju je čuvala zauzeto i snažno, uz cijenu vlastita života. Papa je zaželio da Gospodin blagoslovi Armenski narod za svijetlo svjedočanstvo vjere, koje na primjeran i snažan način pokazuje učinkovitost i plodnost krštenja, primljenoga prije više od 1700 godina, uz jasan znak svetoga mučeništva, koje je ostalo trajni element povijesti toga naroda.

Sveti Otac je zahvalio Gospodinu i za dosadašnji zajednički ekumenski hod Katoličke i Armenske apostolske crkve, ostvaren putem iskrenog i bratskog dijaloga, s ciljem dostizanja punog sudioništva za euharistijskim stolom. Neka nam duh Sveti pomogne ostvariti ovo jedinstvo za koje je naš Gospodin i molio, kako bi njegovi učenici bili jedno i da svijet povjeruje – kazao je papa Franjo.

Istaknuo je među ostalim da je svijet označen podjelama i sukobima, kao i teškim oblicima materijalnog i duhovnog siromaštva, odbacivanjem osobâ, pa i djece i starih, što od kršćana traži jednako tako snažno svjedočanstvo i bratsku suradnju, kako bi pred svakom savješću zasvijetlila moć i istina Kristova uskrsnuća. Strpljiv i obnovljen napor prema punom jedinstvu, intenziviranje zajedničkih poduhvata i suradnja svih Gospodinovih učenika, pod vidikom zajedničkog dobra, poput svjetla su u mrkloj noći i apel da se živi u ljubavi i međusobnom razumijevanju, pa i u pogledu razlikâ (koje postoje) – kazao je Sveti Otac.

Papa je dodao da ekumenski duh ima primjernu vrijednost i izvan vidljivih granica crkvenih Zajednicâ te za sve predstavlja snažniji poziv da se neslaganja nadvladaju dijalogom te poštovanjem i vrjednovanjem onoga što ujedinjuje. Osim toga ekumenizam štiti od instrumentaliziranja i manipulacije vjere, jer obvezuje na otkrivanje njegovih istinskih korijena odnosno priopćavati, štititi i promicati istinu o dostojanstvu svakoga ljudskog bića, smatra Papa.

U takvom se svom obliku, svijetu koji je u velikoj potrebi, nudi uvjerljivo svjedočanstvo da je Krist živ i djelatan; sposoban otvoriti uvijek nove putove pomirenja među narodima, uljudbama i religijama. Potvrđuje se i vjerodostojnim drži da je Bog ljubav i milosrđe – kazao je.

U zaključku svoga prvoga govora, papa Franjo je rekao da kad je naše djelovanje nadahnuto i pokrenuto snagom Kristove ljubavi, povećava se tada i poznavanje i međusobno povjerenje; poboljšavaju se uvjeti plodnoga ekumenskog hoda, te se u isto vrijeme, svakoj osobi dobre volje kao i cijelom društvu pokazuje konkretan put koji je moguće prijeći; s ciljem nadvladavanja sukoba i podjela koje građansko društvo opterećuju i podrivaju, a koje je teško liječiti.

Papa je na kraju poželio da Svemogući Bog, po zagovoru presvete Marije, svetoga Grgura Prosvjetitelja te svetoga Grgura iz Nareka, blagoslovi čitav armenski narod i očuva ga u vjeri koju je primio od otaca i za koju je Armenski narod svjedočio tijekom svih proteklih stoljeća.

[kopitar]

Papa opet iznenadio: Ignorirao Tursku i ponovno progovorio o genocidu nad Armencima | Bitno.net https://www.bitno.net/vijesti/vatikan/papa-ignorirao-tursku-pokolj-u-armeniji-nazvao-genocidom-papa-franjo-armenski-genocid/#.V3AnBlsSbQ0.whatsapp

[kopitar]

Brzi odgovor Turske: U Papinim izjavama očituje se križarski mentalitet | Bitno.net https://www.bitno.net/vijesti/svijet/genocid-nad-armencima-odgovor-turske-papa-ima-krizarski-mentalitet-molitva-ispred-aje-sofije/#.V3AoSGMdOqU.whatsapp

[kopitar]

Povratak na ad orientem? Kardinal Sarah pozvao svećenike da od adventa slave misu okrenuti 'prema istoku' | Bitno.net https://www.bitno.net/vjera/aktualnosti/kardinal-sarah-pozvao-svecenike-ovog-adventa-slaviti-misu-prema-istoku-ad-orientem/#.V34F4NBdeW4.whatsapp

[александар живаљев]

ПРОГРАМ ПАПИНЕ ПОСЈЕТЕ ГРУЗИЈИ И АЗЕРБЕЈЏАНУ ОД 30.09. ДО 02.10.2016.

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=181527

 

[александар живаљев]

On 7/7/2016 at 9:48, kopitar рече

Povratak na ad orientem? Kardinal Sarah pozvao svećenike da od adventa slave misu okrenuti 'prema istoku' | Bitno.net https://www.bitno.net/vjera/aktualnosti/kardinal-sarah-pozvao-svecenike-ovog-adventa-slaviti-misu-prema-istoku-ad-orientem/#.V34F4NBdeW4.whatsapp

Pojašnjenja p. Lombardija o obredu slavljenja svete mise

Pater Lombardi s prvom enciklikom pape Franje "Lumen fidei" (Vatikan, 24. veljače, 2016. g.). - ANSA

12/07/2016 10:18

 

Prikladno je precizirati neke stvari nakon kruženja različitih vijesti u tisku, poslije konferencije koju je prije nekoliko dana u Londonu, održao kard. Sarah, prefekt Kongregacije za bogoštovlje. Kard. Sarah je uvijek bio s pravom zabrinut za dostojanstvo slavljenja mise, kako bi se adekvatno izrazio stav poštovanja i klanjanja Euharistijskom otajstvu - kazao je Lombardi. Neki su od njegovih izričaja, međutim, pogrešno protumačeni, kao da se proglašuju neke nove smjernice, različite od onih, do sada korištenih u liturgijskim normama; i u Papinim riječima o slavljenju okrenuti prema narodu i redovitog obreda mise.

Zato je dobro imati na umu da se, u Općem naputku Rimskog misala [Institutio generalis Missalis Romani], koji sadrži norme za slavljenje euharistije i koji je još uvijek na snazi, u br. 299 kaže: Oltar neka bude izgrađen odvojen od zida, kako bi se mogao lako obići i slaviti prema narodu, što je poželjno, gdje god je to moguće. Neka oltar zatim bude postavljen tako, da uistinu bude središte prema kojem se pozornost svih vjernika spontano okreće. [Altare extruatur a pariete seiunctum, ut facile circumiri et in eo celebratio versus populum peragi possit, quod expedit ubicumque possibile sit. Altare eum autem occupet locum , ut revera centrum sit ad quod totius congregationis fidelium attentio sponte convertatur] - objasnio je Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice.

Sa svoje strane, papa Franjo je, povodom posjeta Kongregacije za bogoštovlje, posebno izrijekom podsjetio da je "redoviti" oblik slavljenje mise, onaj kojega predviđa misal kojega je objavio papa Pavao VI., dok je "izvanredan", onaj kojega je dopustio papa Benedikt XVI., sa svrhom i na način kako je on to objasnio u motupropriju Summorum Pontificum te ne smije zauzeti mjesto 'redovitog' oblika.

Dakle nove liturgijske smjernice, koje bi se navodno trebale primjenjivati počevši od sljedećega Došašća – kao što su neki pogrešno zaključili, iz riječi kardinala Saraha – ne postoje; i bolje je – ako se pozivamo na liturgiju – izbjegavati uporabu izraza "reforma reforme", s obzirom da je ponekad znao biti izvor nesporazuma.

Sve ovo je jednoglasno izražena tijekom nedavne Papine audijencije kardinalu Pročelniku Zbora za bogoštovlje (Sarah).

 

[александар живаљев]

Papa o 'užasu' rodne ideologije, prihvaćanju izbjeglica i dekristijanizaciji

Papa Franjo s poljskim biskupima - OSS_ROM

03/08/2016 10:12

 

 

Rodna ideologija i ideološke kolonizacije, problem useljenika i njihovo prihvaćanje, primjenjivanje milosrđa i vođenje župe u svijetu koji je sve više sekulariziran – neke su od tema o kojima je papa Franjo razgovarao s poljskim biskupima tijekom susreta u Krakovu 27. srpnja, povodom Svjetskog dana mladih.

Sveti Otac – kako redovito čini kad susreće biskupe – nije želio održati služben govor, nego s njima razgovarati, dajući im prigodu da mu postavljaju pitanja. Premda je isprva bio zamišljen kao privatan, vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano objavio je jučer prijepis njihova razgovora.

Sekularizacija i hereza duhovnosti bez Krista

U sekulariziranom svijetu postoji opasnost „gnostičke duhovnosti“ – rekao je Papa. Podsjetio je kako je apostol Ivan snažno korio „subjektivnu duhovnost“ koja je „bez Krista“. Najveći problem sekularizacije je dekristijanizacija: „oduzimanje Krista, oduzimanje Sina. Molim, osjećam… i ništa više. To je gnosticizam“ – istaknuo je papa Franjo. Radi se o herezi traženja „Boga bez Krista, naroda bez Crkve“. Rezultat toga je „Crkva, odnosno bolje rečeno kršćani, narod koji je siročad“.

Kao odgovor na to, Sveti je Otac biskupima predložio da budu bliski ljudima, a osobito svojim svećenicima. Preporučio im je da promisle o „dva stupa evanđelja“: blaženstvima i „protokolu po kojem ćemo biti suđeni“ iz 25. poglavlja evanđelja po Mateju. Savjetovao im je da obrate pažnju na „djela milosrđa: dodirnuti, poučiti, utješiti; 'izgubiti vrijeme'“ pomažući drugima da se vrate sakramentu ispovijedi. Kao primjer im je dao sv. Ivana Pavla II. i njegov apostolat sa studentima te je još jednom naglasio važnost baka i djedova kao „pamćenja naroda, pamćenja vjere i pamćenja Crkve“.

Idolatrija novca u središtu korupcije i ratova

Govoreći o milosrđu, rekao je da nas je Isus spasio „s tijelom“ te da tako i mi moramo činiti – „ne polaziti od straha“. Kao glavnu ideologiju koja je u središtu „korupcije i ratova“, papa Franjo je naveo „idolatriju novca“: na mjesto muškarca i žene kao vrhunca stvorenoga se stavlja novac. „Ne brinemo se o stvorenome! I to znači više siromaštva, više korupcije“ – ustvrdio je, podsjećajući kako se većina svjetskoga bogatstva nalazi u rukama manjine, a žrtva toga je „narod, Božji puk: izrabljivane djevojke, mladi bez posla“. Spomenuo je u tom kontekstu da je u Italiji više od 40% mladih nezaposleno, u Španjolskoj 50%, a u Hrvatskoj 47%.

Sadašnje gospodarstvo „pogoduje korupciji“ – rekao je, navodeći kao primjer da je moguće zaraditi velike količine novca trgovinom preko računala u manje od 20 minuta. Papa je osim toga osudio „vjersku nepismenost“ i traženje spasenja u „praznovjerju“, „relativizmu koji brka stvari“. Tome se valja suprotstaviti „katehezom života“, što uključuje „praćenje u hodu“, „praćenje rasta vjere“. Uvijek valja biti „Crkva u izlasku“ – kazao je.

'Župa je naporna, ali nas Gospodin zove na naporan rad'

Osim toga je naglasio da je „župa i dalje valjan“ model i „struktura koju se ne smije baciti kroz prozor“. „Župa je kuća Božjega naroda“. Problem nastaje kad župni uredi – kako je rekao – „nalikuju 'sotoninim učenicima' koji plaše narod“, kad se susreću „župe zatvorenih vrata“.

Priznao je kako je „naporno brinuti se za Božji puk“, ali je rekao da ipak valja imati „otvorena vrata“. „Biti župnik danas je zamorno“, ali nas je Gospodin i pozvao da „se malo umorimo, da radimo, a ne da se odmaramo.“ Kazao je da „obnova župe treba biti jedna od stvari koju biskup ima pred očima“.  Osobito je istaknuo važnost ispovijedanja. U župama – rekao je – „ako ima ispovjedaonica s upaljenim svjetlom, narod uvijek ide. Uvijek!“ To je „župa koja prihvaća“. Napomenuo je da crkveni pokreti „ne trebaju biti alternativa župi“, nego joj „trebaju pomagati i nositi je naprijed“.

Kao primjer „župe u izlasku“ naveo je situaciju u Argentini gdje je običaj da se zaručnici prvo civilno vjenčaju, a potom i crkveno. Međutim, mnogi se ne ožene u crkvi zato što nemaju novca za veliko slavlje. Ali svećenici su domišljati, pa im kažu: „Ne, ne! Ja ću te čekati!“ „Tog dana, civilno se vjenčajte u 11, 12, 13 ili 14 sati: tog dana neću raditi siestu!“ I nakon civilnog vjenčanja dođu u crkvu, ožene se i odu u miru.

Problem izbjeglica: što je apsolutno, a što relativno?

Osvrnuo se i na problem izbjeglica i useljenika. „Govorim o onima koji dolaze k nama: bježe od rata, od gladi.“ Prema papi Franji, problem je u „izrabljivanju naroda i zemlje“ kako bi se zaradio novac. Postoje „ideološki“ i „umjetni ratovi koje su pripremili trgovci oružjem koji od toga žive“, koji daju oružje i jednoj i drugoj strani. Stoga Sveti Otac vidi korupciju kao temelji uzrok aktualne izbjegličke krize.

Govoreći što u tom kontekstu treba učiniti, rekao je da svaka zemlja „treba vidjeti kako i što“. „Nisu sve zemlje jednake“ – kazao je. „Nemaju sve države iste mogućnosti. Da, ali imaju mogućnost biti velikodušni! Velikodušni kao kršćani. Ne možemo intervenirati tamo, ali za ove koji dolaze… Koliko i kako? Ne može se dati univerzalan odgovor, zato što prihvat ovisi o situaciji u svakoj zemlji, kao i o kulturi.“

„Ali sigurno se može učiniti mnogo toga. Primjerice, molitva: jednom tjedno – klanjanje Presvetom sakramentu s molitvom za one koji kucaju na vrata Europe i ne uspijevaju ući“ – rekao je. Papa je k tome istaknuo da postoje zemlje koje su uspjele u projektu integracije, dok su se u drugim državama formirali geta. Potrebna je „reforma, na svjetskoj razini“ po pitanju prihvaćanja. „Ali je to u svakom slučaju relativan vidik: apsolutno je otvoreno srce i prihvaćanje. To je apsolutno! S molitvom, posredovanjem, činiti ono što mogu. Relativan je način na koji to mogu raditi: ne mogu svi to činiti na isti način“ – ustvrdio je papa Franjo.

'Užas' rodne ideologije u školama

Također je vrlo snažno osudio rodnu ideologiju. „U Europi, u Americi, u Latinskoj Americi, u Africi, u nekim azijskim zemljama, postoje prave ideološke kolonizacije. I jedna od tih – kažem to jasno s 'imenom i prezimenom' – je rodna [ideologija]! Danas se djecu – djecu! – u školi tome uči: da svatko može birati svoj spol. A zašto to uče? Zato što imaju knjige osoba i institucija koje daju novce. To su ideološke kolonizacije, koje podržavaju i vrlo utjecajne zemlje. I to je užasno“ – kazao je Sveti Otac.

Rekao je biskupima da mu je papa Benedikt jednom napomenuo kako živimo u „razdoblju grijeha protiv Boga stvoritelja“. „Bog je stvorio muškarca i ženu; Bog je stvorio svijet takvim-i-takvim… a mi činimo protivno“. Rekao je da iz nekultiviranog stanja oblikujemo kulture, da bi se potom s tim kulturama opet vratili na nekultiviranost.

'Molitva pokreće planine'

Osvrćući se na kraju još jednom na problem migranata, ustvrdio je: „Problem je tamo, u njihovoj zemlji. Ali kako ih prihvaćati? Svatko treba vidjeti kako. Ali svi možemo imati otvoreno srce i razmisliti da se u župama organizira jedan sat tjedno klanjanja i molitve za selioce. Molitva pokreće planine!“

[александар живаљев]

Papa se susreo s utemeljiteljem Facebooka, Markom Zuckerbergom

29/08/2016 14:50

 

Sveti Otac susreo se danas s Markom Zuckerbergom, utemeljiteljem i glavnim izvršnim upraviteljem Facebooka te njegovom suprugom Priscillom Chan – stoji u izjavi ravnatelja Tiskovnog ureda Svete Stolice, Grega Burkea. Razgovarali su o tome kako koristiti komunikacijske tehnologije da se ublaži siromaštvo, potakne kultura susreta i dođe do poruke nade, osobito za one u najtežem položaju.

Zuckerberg je ranije ove godine, povodom otvaranja papinskog računa na Instagramu, čestitao Svetome Ocu na tom medijskom potezu. „Dobrodošao na Instagram, papa Franjo!“ – napisao je tada utemeljitelj Facebooka, dodajući: „Bez obzira koju vjeru prakticirali, sve nas može nadahnuti poniznost i suosjećanje pape Franje. Radujem se praćenju Pape – i promatranju kako će nastaviti širiti svoju poruku milosrđa, jednakosti i pravednosti u svijetu“.

Susret se zbio u Domu sv. Marte gdje odsjeda i sam Papa. Zuckerberg je zadnji u nizu tehnoloških inovatora koji su se susreli sa Svetim Ocem. Ranije ove godine primio je glavnog izvršnog upravitelja Applea, Tima Cookea i bivšeg izvršnog upravitelja Googlea, Erica Schmidta.

[АлександраВ]

12 minutes ago, александар живаљев рече

Razgovarali su o tome kako koristiti komunikacijske tehnologije da se ublaži siromaštvo, potakne kultura susreta i dođe do poruke nade, osobito za one u najtežem položaju.

Како? Било би интересантно то негде прочитати.

[александар живаљев]

Поводом Дана Реформације: Папа у Лунду и Малмеу

30. Август 2016 - 10:54

Објављен програм Папине посете Шведској: Папа ће после мисе у Лунду допутовати у арену у Малмеу. – Овде ће у средишту стајати изјава привржености заједничком сведочењу и служењу римокатолика и лутерана у свету. – Представиће се заједнички пројекти на пољу рада са избеглицама.

Женева, 29.8.2016. – Овде је објављен програм великог екуменског обележавања Дана Реформације идућег октобра у Шведској. Светковине, у којима ће Папа делати као гост-домаћин, имаће у средишти обележавање 500-годишњице почетка протестантске Реформације, одн. од када је Лутер у Витенбергу окачио својих 95 теза о улазна врата ктамошње катедрале 31. октобра 1517. г.

Програм светковина 31. откобра у Лунду и Малмеу, према подацима Лутеранског светског савеза, одвијаће се под мотом „од сукоба ка заједничарењу – Повезани у нади“. Програм се састоји из два дела, навео је генерални секретар Лутеранског светског савеза Мартин Јунге на конференцији за штампу у Женеви.

Богослужење 31. октобра с Папом и предводницима Светског лутеранског савеза уЛунду почиње рано ујутру. Основицу овом богослужењу пружају екуменски извештај „Од сукоба ка заједничарењу“, који су још 2013. г. објавили Ватикан и Светски лутерански савез (СЛС)  и од стране и римокатолика разрађени поредак екуменског богослужења за ову прилику.
 

Истовремено са свечаношћу у Лунду, у арени Малмеа приредиће се велика светковина са око 10.000 учесника, за које ће се ово богослужење из Лунда преносити уживо. Председник СЛС бискуп Муниб Јунан и генерални секретар Јунге, као и папа Фрања у име Римокатоличке Цркве, доћи ће у наставку у ту арену, каже се у саопштењу. Овде ће у средишту стајати изјава привржености заједничком сведочењу и служењу римокатолика и лутерана у свету. Конкретно, представиће се неки заједнички пројекти будућег рада са избеглицама.

Наводи се да ће богослужење у Лунду преносити шведска ТВ, која га устпута свима ТВ станицама света. Поред овога, могуће га је пратити и уживо преко интернета.

Извор: Катпрес (с немачког Информативна служба СПЦ)

 

|

[kopitar]

Tko se smije pričešćivati u Katoličkoj Crkvi, a da nije katolik? | Bitno.net https://www.bitno.net/academicus/teologija/tko-se-smije-pricescivati-u-katolickoj-crkvi-a-da-nije-katolik/

[александар живаљев]

U Vatikanu se održava Prva globalna konferencija o športu i vjeri

06.10. 2016. Radio Vatikan

Papa Franjo je jučer popodne pozdravio sudionike konferencije „Šport u službi čovječanstva – Prva globalna konferencija o športu i vjeri“, koja se održava ovog tjedna u Vatikanu. Konferenciju organiziraju Papinsko vijeće za kulturu, Ujedinjeni narodi i Međunarodni olimpijski odbor. Dodajmo kako su na susretu s Papom bili i Ban Ki-Moon, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, te Thomas Bach, predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora.

„Šport je ljudska aktivnost od velike vrijednosti, sposoban obogatiti ljudske živote; njime se bave muškarci i žene svih nacija, etničkih skupina i vjeroispovijesti“, poručio je papa Franjo. „Naše vjerske tradicije dijele obvezu osigurati poštivanje dostojanstva svake ljudske osobe“, kazao je te nastavio: „Dobro je znati kako su svjetske športske institucije k srcu primile vrijednost uključivosti. Paraolimpijski pokret kao i druga slična športska udruženja su odigrali ključnu ulogu u pomaganju javnosti da prepozna te se divi izvanrednim postignućima športaša s drukčijim sposobnostima i mogućnostima.“

Papa je također htio istaknuti zadaću i izazov za sudionike susreta. „Izazov je održati iskrenost športa, čuvati ga od manipulacija i komercijalne zloporabe“, rekao je Sveti Otac te nastavio: „Za šport i čovječanstvo bi bilo tužno kad ljudi ne bi mogli vjerovati u istinitost športskih rezultata; ili kad bi cinizam i razočaranje ugušili entuzijazam ili radosno bezinteresno sudjelovanje. U športu – kao i u životu – ostvarivanje rezultata je važno, ali igrati dobro i pošteno je važnije!“, zaključio je papa Franjo.

[Нифада]

Meni je ova najbolja