Jump to content

Ekumenska molitva u pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku

Оцени ову тему


Препоручена порука

Зајроне, можете ли са нама поделити неки пример католичке молитве за јединство свих хришћана?

 

Pa svaki put je to drugačije što zavisi od pomjesnih prilika i nivoa, ne postoji neka jedinstvena praksa ili molitva. Te stvari se dogovore unapred i te molitve budu potom svaki put nešto drugačije i iz neke druge obredne ili narodne tradicije. latinske, vizantijske, protestantske, irske, ruske, grčke itd. Pronađem vam recimo kako je to izgledalo ove ili prošle godine u Češkoj na primjer gdje postoje sve te največe hrišćanske konfesije i još neke koje ne postoje kod nas kao na primjer Československá Církev Husitska. I primjere molitvi na našem pronađem.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Одговори 423
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Ovje je recimo program za 2010. godinu za Češku   Křesťané se scházejí ke společným modlitbám

http://youtu.be/aVZq_EDHk6k

Alianční týden modliteb letos probíhá od 10. do 17. ledna.

Na něj pak naváže od 18. do 25. ledna Týden modliteb za jednotu křesťanů.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Вероватно је то мало збуњујуће, јер како се искрено молити са неким за јединство ако нам је унапред познато да нам се виђење пута до тог јединства веома разликује.

 

Некако изгледа као да се молимо да онај други промени своје мишљење и приклони се нашем поимању ствари.

Ово је и мени баш пало на памет. Колико пута је речено овде да од тог екуменског дијалога слабе вајде и да није неки помак направљен а овамо се молимо за јединство. Као кад би се неко молио да батали пушење а ништа на том пољу не ради, тако мени ово изгледа.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Prvi dan te molitvene osmine (molitba se zove osmina zato što se moli osam dana po sebi, oktava) pada na blagdan Bogorodice majke Jedinstbva hrišćana po katoličkom kalendaru a posljednji dan te osmine je 25.01.

 

Církevní kalendář 18.1. Panny Marie Matky jednoty křesťanů (Religious calendar)

http://youtu.be/pSUQhtHTrwI

Svátek , Panna Maria Matka jednoty křesťanů

Link to comment
Подели на овим сајтовима

 " Spominjem to jer je bilo i naših vjernika iz Dubrovnika koji su nakon toga rekli da se mi nemamo za što ispričati. Ja se slažem, u slučaju Dubrovnika to i jest tako – mi smo ovdje potpuno bezrazložno napadnuti, a u oslobodilačkim operacijama doista nije bilo zločina s naše strane " - део изјаве бискупа Мате Узинића

 

http://www.bitno.net/vjera/biskup-uzinic-otvoreno-o-odnosima-sa-srbima-don-ivanu-grubisicu-ulozi-crkve-u-hrvatskom-drustvu/

 

 

21.02.2010. - Prije rata u Dubrovniku i okolini živjelo je oko 4000 Srba, a danas ih je ostalo oko 1500. Dosta srpske imovine u posljednjem ratu je oduzeto i uništeno, ali se situacija posljednjih godina pobošljava. Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Dubrovniku Milorad Vukanović smatra da se situacija i položaj Srba polako popravlja, ali da treba još dosta toga uraditi, najviše na povratu oduzete imovine i društvenih stanova.

 

 

" Pred kraj posljednjeg rata čak je i lokalni list Dubrovački vjesnik pisao o prelasku Srba u katoličanstvo, a naslov teksta bio je « Kad Vaso postane Vlaho ». Tačni podaci o tome koliko se Srba prekrstilo u tim teškim vremenima ne postoje, ali dio je to uradio tajno, a mnogi i ne žele da se izjašnjavaju. Po popisu iz 2001. godine u Dubrovniku je bilo 1428 Srba i 240 Crnogoraca, ili 3% stanovništva, a prije rata bilo ih je oko 6%. Mnogi i ne žele javno da kažu da su Srbi, naročito u mješanim brakovima jer im je tako lakše.

U dubrovačkom Starom gradu postoji pravoslavna crkva koja je sagrađena 1877. godine, a u nju dolaze uglavnom stariji i osobe koje nemaju posao, a mladih ljudi je malo. Nešto više vjernika bude kada je Božić, Vaskrs ili neki drugi veći vjerski praznik, " veli Milorad Vukanović.

 

http://www.trebinjedanas.com/node/1572

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ово је и мени баш пало на памет. Колико пута је речено овде да од тог екуменског дијалога слабе вајде и да није неки помак направљен а овамо се молимо за јединство. Као кад би се неко молио да батали пушење а ништа на том пољу не ради, тако мени ово изгледа.

 

To samo tako izgleda, ne treba zabovariti da su najmanje 90% katolika imali sasvim iste takve nepomirljive stavove prije samo 50-60 godina kao neki vaši članovi na ovdje Forumu i danas a prema kojima su svi pravoslavni šizmatici i zabludjele ovčice, s njima se apsolutno nema šta a o čemu razgovarat a ni pregovarat, pogotovu ne zajednički šta molit, to ni slučajno. Može ih se maksimalno samo primiti nazad u krilo katoličke Crkve ako se pokajani vrate na koljenima moleći da nazad opet budu primljeni. Tako da je to s te naše strane znači nekim pomakom. takvih ljudi nije više preko 90% kao prije nego manje od 10%. Što se nas tiče to znači da su te molitve a i sve ostalo drugo što je učinjeno, na primjer II Vatikanski Koncil imale velikog značaja i dale svoj plod danas koji je vidjet. To znači što se tiče toga šta smo mi na tom polju već do sada uradili. Ja si ne mislim da je to tako malo, ustvari je to velikim uspjehom za tako kratku dobu, 50-60 godina je stvarno ništa za tako nešto i takav temeljni preokret. da te molitve nemaju efekta to može reći samo neko ko ne poznaje situaciju u posljednih 50-100 godina s tim što naravno zahtijeva veći kvantum informacija i znanja.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

 " Spominjem to jer je bilo i naših vjernika iz Dubrovnika koji su nakon toga rekli da se mi nemamo za što ispričati. Ja se slažem, u slučaju Dubrovnika to i jest tako – mi smo ovdje potpuno bezrazložno napadnuti, a u oslobodilačkim operacijama doista nije bilo zločina s naše strane " - део изјаве бискупа Мате Узинића

 

 

 

Гранатирање Дубровника од стране тадашње ЈНА јесте био злочин. Треба бити човек па то рећи, а не судити логиком ако су "наши" онда су сигурно у праву. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Гранатирање Дубровника од стране тадашње ЈНА јесте био злочин. Треба бити човек па то рећи, а не судити логиком ако су "наши" онда су сигурно у праву. 

 

 

Ко је рекао да уништавање, отимање и одузимање туђег - није злочин ?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ко је рекао да уништавање, отимање и одузимање туђег - није злочин ?

 

Чему онда твоје истицање бискупових речи?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Чему онда твоје истицање бискупових речи?

 

Шта ти мислиш - да ли у " ослободилачким операцијама " доиста није било злочина са њихове стране ?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Шта је то страшно? Хоћете рећи да је страшно молити се са неким?

 

МИ немамо литургијско јединство са римокатолицима, али имамо веру, наду и љубав. Баш би ме занимало како би ви делали који сте спремни да опљујете по +Григорију. 

 

Како је лако бранити веру из фотеље...

 

 

Запамтите ово:

 

 Са римокатолицима нема литургијског јединства а то је једино истинско и право јединство. Док тога не буде- нема ништа. Ово су све показатељи добре воље, Богу хвала. Владика Григорије то одувек чини и чиниће.

 

Мени није јасна констатација да ми имамо са римокатолицима исту веру, а немамо литургијско јединство? Колико знам, дијалог се и води да би дошли до исте вере. Велико је питање и да ли имамо исту љубав, и наду. Све то треба дијалог да реши, и да се разјасни: шта они воле (љубе), и чему се надају. Гледајући историју, могло би се рећи да воле власт, и материјално, земаљско бигатство, и да се надају да ће владати светом.

 

Друга ствар, је питање литургијског јединства. Овде видимо да се владика Григирије обукао у литургијску одежду, као и бискуп. Ово на чему је учествовао је литургијско богослужење. Литургија је "заједничко дело", молитва Цркве у храму. Није само Евхаристија.

 

Питања за свештенике, пастире:

1) Да ли можемо и ми, као и владика да учествујемо у молитвама и литургијском богослужењима у римокатоличким црквама?

2) Ако можемо, да ли то важи и за богослужења протестантских верских заједница?

3) Да ли можемо да учествујемо у богослужењу осталих "православних" верских заједница са којима немамо јединство, као нпр МПЦ, Артермијева верска заједница, разне "старокалендарске" верске заједнице?

 

Немам ништа против да је одговор да. Али ми је све то веома мутно, нејасно. Која се порука шаље овим чином? Даје се крила онима који цепају и мисионаре по СПЦ за своје парацрквене заједнице.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Шта ти мислиш - да ли у " ослободилачким операцијама " доиста није било злочина са њихове стране ?

 

Говоримо о Дубровнику, не уопштавај питање. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Bicu iskren ovdje i reci neke stvari. 

 

Iako ne simpatisem vladiku Grigorija, njegov postupak me ovdje ne tangira. Zato cu komentarisati uopsteno sve moltivene osmine. 

 

Znamo svi da rimokatolicima nije stalo do jedinsta. Evo pitajte Zajrona, on ce vam otvoreno reci da njima nije cilj prevazilazenje nejedinstva, vec posto su oni jedina prava Crkva po njima, njima je cilj da pravoslavni prizanju papu, prosto da postanu kao grkokatolici - unijati. Vatikanu je to dovoljno. Dovoljno bez usvajanja rimokatolickih dogmi, i sve ostalo se moze zadrzati.

 

Ne uzimajuci uopste u obzir bolnu istoriju koja nas veze sa rimokatilicima, preko nekih stvari se mora proci, ali zato je cinjenica jasna kao dan, oni nece jedinstvo, vec uniju. To je amin amina za njih i kome to nije jasno i lazno se nada da ce do jedinstva doci, mogu mu samo poruciti da se zestoko vara. 

 

S toga ove molitvene osmine su obicna cirkuska predstava ukoliko se stavlja izgovor za molitvu za jedinstvo, makar se nista konkretno ne cinilo poput ucesca u evharistiji i jednih i drugih. 

 

Ovako je bolje ne zamotavati nikakve cokolade kao mrmot, vec jasno i otvoreno reci, draga braco i sestre, ove molitve su zbog toga da imamo diplomatske odnose sa Rimom, radi politicke koristi, ili mi volimo rimokatolike ili nesto trece, ali izgovore poput jedinstva, to je nesto najsmjesnije sto moze da se izgovori. 

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Молитва про єдність християн (EWTN Україна)

http://youtu.be/QBwjeqClo4w

Evo primjera kako izgleda ta molitva u Ukrajini, kako sasm rekao svugdje je to nešto drugačije:

З 18 по 25 січня 2012 р. в Україні тривав тиждень спільних молитов за єдність християн.

Телебачення Віковічного Слова (українська версія католицького телеканалу EWTN)

пропонує відео цієї молитви. http://www.ewtn.org.ua/

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Говоримо о Дубровнику, не уопштавај питање. 

 

 

Dodatak 1:

U Drugom svjetskom ratu Srbi u Dubrovniku su dosta nastradali. Ustaški gradonačelnik Ivo Rojnica prvi je u zloglasnoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Dubrovniku donio dekret kojim se Srbima i Jevrejima zabranjuje izlazak poslije 20 časova iz kuća, korištenje javnog prevoza, javnog okupljanja i slično. Rojnica i glavni logornik Mladen Kaštelan najodgovorniji su sa veliki broj ubijenih dubrovačkih Srba i oduzimanje imovine i kuća. Rojnica je prošao nekažnjen i prije dvije godine umro je prirodnom smrću u Argentini, a Franjo Tuđman mu je po dolasku na vlast odao veliku počast

 

 

Dodatak 2:

Dubrovčani su se dugo vremena opirali izgradnji pravoslavne crkve u Dubrovniku i vjekovima nisu dali Srbima dozvolu da podignu svoju bogomolju. Ipak, nakon što je Rusija pobijedila Napoleona a ruski car Aleksandar postao najmoćniji i najuticajniji vladar u Evropi mudri Dubrovčani dali su Rusima dozvolu da u starom gradu sagrade pravoslavnu crkvu. Ona je završena 1877. godine, a u posljednjem ratu na pravoslavni Božić na nju je tokom liturgije bačena bomba. Poslije rata crkva je obnovljena.

 

 

Dodatak 3 :

Gotovo svakog ljeta Trebinjci u Dubrovniku imaju po neku nepriliku, a dosta vozila sa bh registarskim oznakama je polupano što govori da mržnja ekstremista nije prošla. Napadi se najčešće dešavaju na području Dubrovačke Župe, a broj napada u posljednje vrijeme je smanjen. Nikada nijednom Dubrovčaninu poslije rata nije oštećeno vozilo u Trebinju i nije zabilježen nijedan incident ili napad. Neki bogatiji Dubrovčani čak su kupili kuće u Trebinju jer je cijena nekretnina višestruko manja.

 

http://www.trebinjedanas.com/node/1572

 

Да - говоримо о Дубровнику.

 

Да ли у " ослободилачким операцијама " Дубровника доиста није било злочина са њихове стране ?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...