Jump to content
  • Поуке.орг - инфо
    Поуке.орг - инфо

    E pur si evolve!

    Galileo-Galilej-Nature.jpg
     
    Након маја 2017. године кроз медије информисања проциркулисали су текстови (епископ крушевачки Давид 2019, Пено 2017, 2018, 2019) у којима су богословским (светоотачким) наслеђем изнети „аргументи“ против теорије еволуције. На основу њих се извео закључак да Адам, првостворени човек „просветљена тела“ није могао настати од примата – еволуцијом. Углавном због овог спорног антрополошког момента код нас се за јерес прогласило уважавање теорије еволуције. У свету, пак, постоји дијалог између науке и теологије по овом питању (Ladouceur 2013, 2018) у коме се не расуђује по принципу искључивости, као што су то учинили аутори анти-еволуционих текстова.
     
     
    Уместо тога, врло примењиво и неопходно јесте начело комплементарности данског физичара Нилса Бора (Бор 1985), или начело антиномичности које је заступао философ Борис Вишеславцев (Вишеславцев 2010). Јер, наизглед супротстављени принципи (нпр. научни парадокс класичне и квантне физике) у стварности се не искључују међу собом; потребно је само да се на неком вишем нивоу изнађу начини формулационог обједињавања, уопштавања. То је потребно  управо из разлога што је теорија еволуције логички оправдано добила статус општег закона природе јер је један од најпроверенијих у историји науке, попут закона кретања планета око Сунца (Хелиоцентрични систем), ширења Универзума (Велики прасак), квантних ефеката (упетљаности и начела неодређености) итд.
     
    Постоје стотине радова објављених у стручним peer review часописима у којима се доказују еволуциони принципи разноврсним аналитичким техникама. Анти-еволуциони текстови, с друге стране, тек у научно-популарним часописима и новинама имају пролазност, не због политике, већ услед недостатка проверљивих доказа против теорије еволуције. Како се онда створило уверење у јавности да је теорија еволуције недоказана, да не може да одговори на многа питања?
     
    Просто, као резултат застареле протестантско-креационистичке пропаганде која је код нас још од 1990-тих вршена врло интензивно уз помоћ псеудо-научних документарних филмова и интернет текстова.  Но, никако се не може тврдити да сви анти-еволуциони ставови долазе на основу наведеног утицаја. Спомињани професор Лазар Милин јесте имао запитаности, лична мишљења и довођења у питање истинитости теорије еволуције. Али, није имао тако пренаглашено ауторитативно-одричан став према теорији еволуције. Насупрот томе, овакво савремено интелектуално анатемисање и претње „потпаљеном ломачом“ озбиљно угрожавају слободу мишљења и могућност стваралачки обогаћујућег односа између науке и теологије.
     
    Да ли приврженост некој научној теорији (која ће се испоставити и погрешна) оправдано може да се карактерише као јерес, истоветно јересима из ранијих периода које су биле црквено-догматске, а не природно-научне, ма колико биле теолошко-антрополошки проблематичне? Има и научника еволуциониста који су теисти. Такви су били, на пример, Св. Лука Војно-јасенецки, отац Сергеј Булгаков, философ Николај Фјодоров и чувени генетичар Теодосијус Добжански кога је проф. Милин веома ценио; сви споменути су били изузетно посвећени православној вери, а при томе и еволуционисти. Дакле, нису иступали као било какви, декларативни теисти: „познати еволуционисти као што је Добжански били су изразити верници у персоналног Бога. Добжански лично говорио је о Богу који ствара кроз еволуцију и сматрао је себе причасником Православне Цркве” (www.wikipedia.org). Такви су и неки наши савременици: знаменити и духоносни теолог Калистос Вер, наши најеминентнији научници Милан Ћирковић, Миодраг Стојковић, Андреј Тарасјев, Александар Зечевић, Влатко Ведрал… Тешко је замислити да тако поштене и посвећене људе оцрнимо као јеретике…
     
    Изгледа да је по среди научна необавештеност. Споменути анти-еволуциони текстови садрже осврте на еволуционе дилеме из прошлог века, без сагледавања научних сазнања из последњих деценија која су дала вишеструке потврде еволуционих механизама. Треба знати, устајући против теорије еволуције противречи се читавом корпусу научних дисциплина: савременим генетичким истраживањима, пројекту хумани геном, биоинформатици, молекуларној биологији, вирусологији, новијим палеонтолошким открићима, неуронаукама (el-Showk 2019), медицини која указује на еволуционе принципе при настанку болести. Зар се могу игнорисати савремена научна посматрања брзине и комплексности еволуционе динамике у природи (Yong 2019), па и путем лабораторијских експеримената (Nehar & Walczak, 2018)?! Затим, проналазак и савремене анализе 90 одсто очуваног аустралопитекуса „Little foot“ чије је ископавање трајало последњих 20 година (Barras 2018), као и оних из Денисове пећине на планини Алтај у Русији (Warren 2018)?! Показује се, чак, да генезе језика (Steels & Szathmáry 2018), музикалности (Schulkin & Raglan 2014, Savage 2019) и осећаја за ритам (Todd & Lee 2015, Yong 2019) имају биолошко-еволуционе претпоставке.
     
    Нек имају на уму владике да нису само натицање и природна селекција у основи еволуције. Фундаменталнија је кооперација. Без кооперације нису могући комплексни и конструктивни биолошки процеси, структуре, организације као што су јата, ројеви, колоније, па и језик који је производ, а на крају еволуције, и средство кооперације. У живом свету, од инсеката до људи, кооперација је свеприсутна, тако да је кључни принцип складног функционисања (Novak et al 2010, Ohlson 2012).
     
    Објава о божанском стварању у Библији изражена је у оквиру геоцентричне космолошке представе. Православнима то уопште није проблематично јер тексту Постања не приступају као научном или историјском документу, како то чине протестантски литералисти (буквалисти). Галилео Галилеј је, сагласно православним теолозима, вероватно први научник који је сугерисао да библијска указивања на астрономске догађаје не треба схватати буквално, јер су библијски писци упростили описе како би били разумљиви обичним људима; а да религиозни ауторитети који су тврдили другачије нису били компетентни за [научно] просуђивање. Оно што је понајзначајније је Галилејева тврдња да Хелиоцентрични модел заправо и није некомпатибилан са Библијом (Abbot 2019), што се, такође, с правом може констатовати и за теорију еволуције. На то је указивао и Добжански спомињући да Свети Списи нису настали да би се користили као уџбеници астрономије, геологије, биологије или антропологије (Dobzhansky 1973). 
     
    Интересантно, скоро попут Галилеја и о. Сергеј Булгаков био је оптужен пред црквеним судом за јерес, али не због тежње да помири светоотачко богословље Постања са теоријом еволуције (Ladouceur 2013), већ због  црквено-догматске теме (софиологије). Ни једно ни друго није се испречило да Булгаков, због својих фундаменталних богословских доприноса, постане понајзначајнији православни, васељенски теолог.
     
    Ако наша Црква заузме искључив став према теорији еволуције, плашим се да ће починити историјску грешку попут римокатоличке инквизиције која је инсистирала на геоцентричној, у научном смислу, нетачној теорији. 
     
    Спалимо (огњем критике) вештицу која се сујеверно противи просветљености вере и знања, али ниједну другу до ону у нама самима.
     
    Зоран Матић
     
     



    Повратне информације корисника

    Recommended Comments



    пре 1 сат, Благовесник рече

    Због тога што прилагодљивост има своје физиолошке границе унутар створеног  колико може да промени  своју физиологију или увежба нешто.  

    Moraš ovo potkrepiti nečim. Kakvi biohemijski procesi stoje iza toga? 

    Kao kad bi ja tvrdio, kamila ne može da se provuče kroz iglene uši, jer zato ima svoje limite...a to nije odgovor nego, iglene uši su široke 1 milimetar, a kamila je široka 1500 milimetara. 

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    пре 6 часа, Благовесник рече

    Због тога што прилагодљивост има своје физиолошке границе унутар створеног  колико може да промени  своју физиологију или увежба нешто.  

    Kako znaš da su te granice fiziološke, a ne magične?

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    On 23.8.2019. at 8:02, Justin Waters рече

    TE nije proglašena teorijom samo zbog toga, nego zbog stotine i hiljade činjenica zbog kojih je izdržala test da ne bude oborena. Naprimjer, ako je TE tačna trebali bi da pronađemo takve i takve prelazne fosile (ne nužno sve koji su postojali jer je to nemoguće- nego bilo koji od tih mnogih) i oni su pronađeni. Ako je TE tačna, nikad nigdje gdje su vršena iskopavanja fosila nebi smjelo da se desi da u istom geološkom sloju pronađemo dinosauruse i primate, i to se još nije desilo. Ako je TE tačna, nikad nigdje ne bi smjeli pronaći kako živo biće, tako i fosil sisara koji ima krljušti na koži...i nije pronađeno itd....itd....

    Dakle ne radi se uopšte o "100%" niti nauka išta proglašava teorijom jer je "100%" tačno. Nauka ne traga za istinom, nego za objašnjenjem fenomena u prirodi, i to tako da nastoji da ih ospori, i ako ih ne može osporiti što je više takvih "padova" i omašaja u nauci, to se neka hipoteza približava teoriji, a TE kao takva jedna od hipoteza koja je prebrodila najviše padova i zato jeste teorija jer najbolje objašnjava razvoj života na zemlji. 

    Da, ali iz ,,ne mogu da nadjem" ne sledi ,,ne postoji". Nije to isto kao kad pretrazis novcanik pa vidis para ima ili nema, Zemlju ne mozes celi pretraziti. Takodje, nema eksperimenta, tako da vise lici na hipotezu, ili barem na granici teorije, s obzirom da na verovatnocu.

     

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    On 23.8.2019. at 11:39, Avocado рече

    Dokaz za to nisu samo prelazni fosili... šta više, današnji biolozi često kažu da bi znali da je TE ispravna čak i kad ne bismo imali ni jedan jedini prelazni fosil... dokazi iz genetike su npr. mnogo ubedljiviji, a imaš i dokaze u mnogim drugim naučnim disciplinama (komparativna anatomija, molekularna biologija, itd)... Takođe, možeš da zamisliš i situaciju u kojoj bismo imali sve fosile za koje danas znamo, pa da to bude dokaz protiv TE - a to je kada bismo te fosile nalazili random u Zemljinoj kori, a ne raspoređene na način kako su raspoređene.

    Kao što neki naučnik reče kada su ga pitali šta bi ga ubedilo da TE nije ispravna - samo nađite fosil zeca u kambrijumskim stenama. A ne radi se samo o fosilu zeca... postoje bukvalno milijarde fosila čije nalaženje na "pogrešnom" mestu bi osporilo TE u postojećem obliku ili u svakom obliku.

    Isto važi i za sekvenciranje gena različitih vrsta... ne da je TE proverljiva i osporiva... nego zapravo ima baš mnogo najrazličitijih načina da se ospori jer daje objašnjenje za zaista ogroman broj podataka (samo zamisli koliko ima vrsta, koliko te vrste imaju gena, anatomskih osobina i to sve mora da se uklopi u TE, pri čemu te vrste moraju i da se pojave u određenom periodu). Takođe, možeš da osporiš to da se genotip populacija menja sa generacijama, možeš da nađeš biološki mehanizam koji bi sprečavao da se promene akumuliraju u toj meri da dođe do specijacije... i slično... tj.  možeš da osporiš i neke od mehanizama koji su neophodni za evoluciju...

    Da, al pazi, genetske i anatomske slicnosti jesu direktna obzervacija, ali prelazi nisu direktna obzervacija, vec ekstrapolacija, pretpostavka, najrazumnija moguca, ali i dalje pretpostavka. Tako da deluje da je na granici izmedju hipoteze i teorije.

     

    On 23.8.2019. at 11:39, Avocado рече

    Ništa od toga za sada nije osporeno... a već raspolažemo sa tolikim brojem podataka koji se savršeno uklapaju u ovu teoriju da je zanemarljivo mala verovatnoća da će biti nađeni neki koji se ne uklapaju... zato su naučnici toliko ubeđeni u valjanost ove teorije.

    Upravo to! Nas zakljucak je najverovatniji, ali ne i direktna obzervacija.

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    On 23.8.2019. at 10:11, Ronald рече

    Bitno je sto preciznije odrediti broj simptoma, kako su umrezeni, itd. Moze se reci da postoji ugrubo nekih 50-60 simptoma, koji se mogu pokrenuti i uticati jedan na drugi, ali i ne moraju. Sto se tice uzroka, i oni su brojni, ali za naucnike je da objasne zasto slicni uzroci razlicito uticu na ljude koji pate od depresije. Ne postoji nista specijalno iz okruzenja. Sad sa ekspanzijom neta i drustvenih mreza, na instagramu uzrok depresije za mnoge je kontinuirana opterecenost da moraju napraviti dobru fotografiju a zatim je i fino obraditi. Drugoj osobi koja pati od depresije taj uzrok je smijesan.  Zapamti da je stavio pod navodnike " brain disorders" upravo zbog konteksta koji je Kevin Mitchell ispod objasnio, struktura razlicitosti izmedju na primer kancera i sizofrenije. Pitanje je ako je naslednost gotovo nepostojeca ili krajnje minimalna kako se desava disbalans. Kevin bi takodje rekao da je to emergentan i konvergentan fenomen koji je u stvari isprepletan odnos biologije, ljudskog razvoja i faktora okruzenja koji to prate. Na primer u nekoj porodici, evo moje drugarice mi mozemo da vidimo  naslednost, od babe, preko majke pa do nje. Medjutim njihova depresija je sa slabim kontinuitetom, rijetke epizode tokom zivota, a kod nje dosta cesca, takodje uzroci su im totalno razliciti. Sa druge strane vidimo daleko vise familija gdje nema naslednosti, roditelji ili starija pokolenja imaju a djeca ili unuci ne. Primer jedne moje drugarice koju je zatvorenost u kuci iz odredjenih razloga skoro dovela do sizofrenog napada, a za oporavak joj je bilo potrebno da izadje iz kuce, druzi se i komunicira, bez ikakve terapije. 

    Sto se tice biologije, odnosno genetike, mozga, Kevin Mitchell je to lijepo objasnio i tu:

    Unlike a condition like cancer, which really reflects an altered state of gene expression at a cellular level, psychiatric conditions like schizophrenia do not. They reflect altered states of distributed brain circuits and systems. Genetic variation may cause such a state to emerge, but there may be nothing in the molecular functions of the affected genes that specifically relates to that state in any acute or on-going fashion.

    The predictive precision of polygenic scores will always be low for individuals – this is a limit in principle, not just in practice. […] So, for psychiatric conditions, polygenic scores will likely be useful for some kinds of research, but less so for clinical purposes.

    Ok, znači ne zna se, samo se govori protiv preuranjenih zaključaka.

    Kad pomenu depresiju, zanimljivo je da se predispozicija menja kroz izloženost prolaznoj depresiji. Nakon par depresivnih epizoda, iz kojih čoveč prirodno izađe, u mozgu se nešto menja i čovek teži da ostaje duže u depresiji i ne izlazi sam od sebe.

    Pogledaj ovo na tu temu:

     

    Što se tiče gena:

     

    Vidim da ima i predavanje o šizofreniji, al to me mrzi da gledam, pa ako odgledaš prepričaj na, ne bilo ti teško :)  

     

    • Волим 1

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    пре 19 часа, Иван ♪♫ рече

    Da, al pazi, genetske i anatomske slicnosti jesu direktna obzervacija, ali prelazi nisu direktna obzervacija, vec ekstrapolacija, pretpostavka, najrazumnija moguca, ali i dalje pretpostavka. Tako da deluje da je na granici izmedju hipoteze i teorije.

    Upravo to! Nas zakljucak je najverovatniji, ali ne i direktna obzervacija.

    Nije nužno da neposredno posmatramo određeni fenomen da bismo imali naučnu teoriju o istom (dovoljno je da posmatramo posledice fenomena i da izvedemo najrazumniji zaključak o tome)...

    Razlika između hipoteze i naučne teorije nije u tome da li postoji direktno posmatranje nekog fenomena...

    • Волим 1

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    @Desiderius Erasmus

    Ovo je citat iz Pisma koji ukazuje na to da je cela tvorevina postala propadljiva usled Pada:

    8:10 A ako je Hristos u vama, onda je telo mrtvo greha radi a duh živ pravde radi.
    8:11 A ako li živi u vama Duh Onog koji je vaskrsao Isusa iz mrtvih, Onaj koji je podigao Hrista iz mrtvih oživeće i vaša smrtna telesa Duhom svojim koji živi u vama.

    8:19 Jer čekanje tvari čeka da se jave sinovi Božiji.
    8:20 Jer se tvar pokori propadljivosti (ne od svoje volje nego za volju onog koji je pokori) na nad,
    8:21 Da će se i sama tvar oprostiti od ropstva raspadljivosti na slobodu slave dece Božije.
    8:22 Jer znamo da sva tvar uzdiše i tuži s nama do sad.
    8:23 A ne samo ona, nego i mi koji novinu duha imamo, i mi sami u sebi uzdišemo čekajući posinjenje i izbavljenje telu svom.

    A ono iz Rimljana 5 je uža perskeptiva tj govori se samo o posledicama koje su vezane za ljude. To je ujedno i najbitnije jer sve je za čoveka, zato je i Bog postao čovek.....

    • Свиђа ми се 1

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    Пре сат времена, Tumaralo. рече

    @Desiderius Erasmus

    Ovo je citat iz Pisma koji ukazuje na to da je cela tvorevina postala propadljiva usled Pada:

    8:10 A ako je Hristos u vama, onda je telo mrtvo greha radi a duh živ pravde radi.
    8:11 A ako li živi u vama Duh Onog koji je vaskrsao Isusa iz mrtvih, Onaj koji je podigao Hrista iz mrtvih oživeće i vaša smrtna telesa Duhom svojim koji živi u vama.

    8:19 Jer čekanje tvari čeka da se jave sinovi Božiji.
    8:20 Jer se tvar pokori propadljivosti (ne od svoje volje nego za volju onog koji je pokori) na nad,
    8:21 Da će se i sama tvar oprostiti od ropstva raspadljivosti na slobodu slave dece Božije.
    8:22 Jer znamo da sva tvar uzdiše i tuži s nama do sad.
    8:23 A ne samo ona, nego i mi koji novinu duha imamo, i mi sami u sebi uzdišemo čekajući posinjenje i izbavljenje telu svom.

    A ono iz Rimljana 5 je uža perskeptiva tj govori se samo o posledicama koje su vezane za ljude. To je ujedno i najbitnije jer sve je za čoveka, zato je i Bog postao čovek.....

    Da, slažem se da može da se tumači i tako kako ti kažeš. Ali je moguće i da je Bog tvar stvorio smrtnom (pokorio je propadljivosti), znajući da će čovek izabrati greh. Adam je imao šansu da svojim izborom oprosti tvar propadljivosti, odnosno Eshaton je mogao da dođe mnogo brže. Ali, izabrali su nešto drugo, i sada tvar uzdiše i tuži čekajući novo Nebo i novu Zemlju.

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    пре 3 часа, Desiderius Erasmus рече

    Da, slažem se da može da se tumači i tako kako ti kažeš. Ali je moguće i da je Bog tvar stvorio smrtnom (pokorio je propadljivosti), znajući da će čovek izabrati greh. Adam je imao šansu da svojim izborom oprosti tvar propadljivosti, odnosno Eshaton je mogao da dođe mnogo brže. Ali, izabrali su nešto drugo, i sada tvar uzdiše i tuži čekajući novo Nebo i novu Zemlju.

    Ne bi to bilo fer.

    Onda bi Bog ispao nepravedan.

    Uz to, svaka dilema o predestinaciji bila bi razrešena...

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    пре 12 часа, Tumaralo. рече

    Ne bi to bilo fer.

    Onda bi Bog ispao nepravedan.

    Uz to, svaka dilema o predestinaciji bila bi razrešena...

    Zato što posmatraš vreme linearno, umesto ontološki. Ti isto veruješ u Boga koji je tako uspostavio stvari da ako čovek pogreši tvorevina će postati smrtna i propadljiva. Zašto ti je onda toliko neprihvatljivo da je Bog, unapred znajući da će čovek odabrati greh, stvorio smrtnu, ali izuzetno funkcionalnu, tvorevinu? (A, uzgred, Psalam 103 eksplicitno i kaže da je Bog stvorio mesoždere.)

    Ako Hristova Žrtva i Vaskrsenje obuhvataju i ljude koji su živeli pre Njegovog rođenja na Zemlji, zašto onda Adamov greh ne bi mogao da obuhvati i tvorevinu pre njegovog pojavljivanja na sceni?

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    пре 20 минута, Desiderius Erasmus рече

    Zato što posmatraš vreme linearno, umesto ontološki. Ti isto veruješ u Boga koji je tako uspostavio stvari da ako čovek pogreši tvorevina će postati smrtna i propadljiva. Zašto ti je onda toliko neprihvatljivo da je Bog, unapred znajući da će čovek odabrati greh, stvorio smrtnu, ali izuzetno funkcionalnu, tvorevinu? (A, uzgred, Psalam 103 eksplicitno i kaže da je Bog stvorio mesoždere.)

    Sve u Bibliji ukazuje na to da vreme treba posmatrati linearno. Upravo je hrišćanstvo unelo u Evropljane takvo posmatranje vremena (do tada su kao i svi ostali indo-evropljani posmatrali vreme ciklično. Ciklično su ga posmatrali i mnogi drugi narodi.)

    Zašto bi Bog stvorio kaznu pre sagrešenja? Iako je znao da če ovaj sagrešiti, zašto Bog ne bi sačekao da ovaj zaista i sagreši?

    1:29 I još reče Bog: Evo, dao sam vam sve bilje što nosi seme po svoj zemlji, i sva drveta rodna koja nose seme; to će vam biti za hranu.
    1:30 A svim zverima zemaljskim i svim pticama nebeskim i svemu što se miče na zemlji i u čemu ima duša živa, dao sam svu travu da jedu. I bi tako.
    1:31 Tada pogleda Bog sve što je stvorio, i gle, dobro beše veoma. I bi veče i bi jutro, dan šesti.

    Iz ovoga bismo vrlo lako mogli zaključiti da nije bilo mesne hrane. Kaže evo svim zverima i svemu što se miče na zemlji travu da jedu! I posle kaže da dobro beše veoma. Dobro jer nema smrti, nema mesoždera.

    Odakle piscu Biblije da svim zverima i svim pticama da travu za ishranu?!

    Posle Potopa Bog je dozvolio Noju i ostalima da jedu meso. Iz toga možemo pretpostaviti da je došlo do promene u životinjskom svetu. Posle opšte Kataklizme menjaju se uslovi života pa i što se tiče ekosistema u tom smislu što nastaju i mesožderi. Možemo Psalmistu i Petra tumačiti u tom kontekstu. Da je Bog adaptirao organizme posle Pada i posle Potopa.

    To je ima više smisla nego ovo sa ontološkim vremenom. Vidi, kada već usvojiš verovanje da je Bog stvorio sve, da prirodni svet ima natprirodno, božansko poreklo i da je to onaj Bog koji se objavio u Bibliji, onda ne bi trebalo mnogo da te buni i ovo ostalo.

    • Свиђа ми се 1

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    пре 48 минута, Tumaralo. рече

    1:29 I još reče Bog: Evo, dao sam vam sve bilje što nosi seme po svoj zemlji, i sva drveta rodna koja nose seme; to će vam biti za hranu.
    1:30 A svim zverima zemaljskim i svim pticama nebeskim i svemu što se miče na zemlji i u čemu ima duša živa, dao sam svu travu da jedu. I bi tako.
    1:31 Tada pogleda Bog sve što je stvorio, i gle, dobro beše veoma. I bi veče i bi jutro, dan šesti.

    Iz ovoga bismo vrlo lako mogli zaključiti da nije bilo mesne hrane. Kaže evo svim zverima i svemu što se miče na zemlji travu da jedu!

    Pitanje je samo da li su te reči izgovorene u Edemu ili van njega. Ja smatram da je u Edemskom vrtu vladalo opšte biljojedstvo, a na ostatku Zemlje ovo što nam je poznato.

    пре 48 минута, Tumaralo. рече

    I posle kaže da dobro beše veoma. Dobro jer nema smrti, nema mesoždera.

    E, to već ne piše. Psalmista baš pominjući mesoždere kaže da je sve stvoreno premudro i veličanstveno.

    пре 48 минута, Tumaralo. рече

    Posle Potopa Bog je dozvolio Noju i ostalima da jedu meso. Iz toga možemo pretpostaviti da je došlo do promene u životinjskom svetu.

    Ne piše za životinje, piše samo da se Noju daju sve životinje kao trava za hranu.

    пре 48 минута, Tumaralo. рече

    Posle opšte Kataklizme menjaju se uslovi života pa i što se tiče ekosistema u tom smislu što nastaju i mesožderi.

    Ne bi mogao da funcioniše ekosistem od stvaranja do potopa ako nije bilo mesoždera. Šta se dešavalo sa truplima životinja kada uginu? 

    пре 48 минута, Tumaralo. рече

    Možemo Psalmistu i Petra tumačiti u tom kontekstu. Da je Bog adaptirao organizme posle Pada i posle Potopa.

    To je ima više smisla nego ovo sa ontološkim vremenom. Vidi, kada već usvojiš verovanje da je Bog stvorio sve, da prirodni svet ima natprirodno, božansko poreklo i da je to onaj Bog koji se objavio u Bibliji, onda ne bi trebalo mnogo da te buni i ovo ostalo.

    Ali, psalmista i Petar baš kažu da je mesožderstvo stvoreno, ne adaptirano. I u Jovu, kada se govori o stvaranju, piše se o mesožderima kao o stvorenima takvim.

    пре 48 минута, Tumaralo. рече

     

    Vidi, kada već usvojiš verovanje da je Bog stvorio sve, da prirodni svet ima natprirodno, božansko poreklo i da je to onaj Bog koji se objavio u Bibliji, onda ne bi trebalo mnogo da te buni i ovo ostalo.

    Ali, prihvatanje biblijskog Boga ne podrazumeva da treba da ignorišemo ono što vidimo u drugoj Božijoj knjizi, koja se zove Priroda. U toj knjizi zatičemo biološku smrt u svim geološkim slojevima, mnogo pre pojave čoveka na sceni. Takođe, u njoj ne zatičemo tragove opšteg Potopa. I ne možemo sad da zabijamo glavu u pesak pred tim i da pravimo sličnu grešku koju su pravili neki hrišćani sa Galileom, a sve pozivajući se na Bibliju (čiji pisci su očigledno prihvatali geocentrizam).

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    пре 11 минута, Desiderius Erasmus рече

    Pitanje je samo da li su te reči izgovorene u Edemu ili van njega. Ja smatram da je u Edemskom vrtu vladalo opšte biljojedstvo, a na ostatku Zemlje ovo što nam je poznato.

    Zar se Edem ne obrađuje u 2. glavi?

    пре 11 минута, Desiderius Erasmus рече

    E, to već ne piše. Psalmista baš pominjući mesoždere kaže da je sve stvoreno premudro i veličanstveno.

    Da, to bi bilo naše tumanječenje "dobro je, dakle nema umiranja". Ali ne bi nam to plao na pamet tako da rečenicu pre nije napisano da su zveri i ptice jele travu. Koje zveri i ptice jedu travu??

    A ovo drugo bismo takođe tumačili u svetlu transformacije. Dakle to bi bio naš skok, interpretacija. Ne piše eksplicitno. Baš kaže da su stvorene. Ali siguran sam da su i u drevna vremena tumačili tako: dok je sve bilo dobro zveri su jele travu (eksplicitno piše) danas posle Pada vidimo da se zveri proždiru (direktno posmatramo tako) dakle, došlo je nekakve promene, transformacije, a Bog svedržitelj tj. svime tako rukovodi. On je sve tako stvorio.

    пре 17 минута, Desiderius Erasmus рече

    Ne piše za životinje, piše samo da se Noju daju sve životinje kao trava za hranu.

    Istina, ne piše. Noje postaje mesojed.  Imamo, dakle, izveštaj o tome kada se javio prvi čovek mesojed. Da li je jedini mesojed? Ne znamo. Ali kasnije Petar i Psalmista... možemo tumačiti kao što sam naveo već pri čemu ne pravimo veliki skok.

    пре 20 минута, Desiderius Erasmus рече

    Ne bi mogao da funcioniše ekosistem od stvaranja do potopa ako nije bilo mesoždera. Šta se dešavalo sa truplima životinja kada uginu? 

    Prema tom tumačenju, nije bilo smrti. Takođe, ekosistem je bio potpuno drugačiji nego današnji. Znaš detalje...

    Ne do potopa već do Pada. Tada bi se javili mesožderi. Naravno, mislim da je trebalo sve to da bude eksplicitnije opisano u Bibliji i detaljnije ali nikada prirodni svet nije bio u fokusu teologije već spasenje i moralna pitanja..

    пре 24 минута, Desiderius Erasmus рече

    Ali, prihvatanje biblijskog Boga ne podrazumeva da treba da ignorišemo ono što vidimo u drugoj Božijoj knjizi, koja se zove Priroda. U toj knjizi zatičemo biološku smrt u svim geološkim slojevima, mnogo pre pojave čoveka na sceni. Takođe, u njoj ne zatičemo tragove opšteg Potopa. I ne možemo sad da zabijamo glavu u pesak pred tim i da pravimo sličnu grešku koju su pravili neki hrišćani sa Galileom, a sve pozivajući se na Bibliju (čiji pisci su očigledno prihvatali geocentrizam).

    U nauci svakako imamo problem indukcije. Nauka ne može da ti garantuje ni to da li živiš u kompjuterskoj simulaciji a kamoli šta se zbivalo pre x hiljada i miliona godina.

    That being said... slažem se, mnogo je fenomena koje ako interpretiramo sa čistim razumom dolazimo do stare zemlje. Npr ona ostrva sa Havaja ne mogu da se skontaju u okviru Young Earth.

    Što se tiče geoloških slojeva, ne znam, kreacionisti su ranije govorili da ti slojevi ne idu redu kako piše u udžbenicima i da "isti fosili nisu uvek u istim slojevima". To je neistina? Kako danas kreacionisti objašnjavaju čitavu geološku priču?

     

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима

    пре 21 минута, Tumaralo. рече

    Zar se Edem ne obrađuje u 2. glavi?

    U drugoj glavi se kamera pomera na stvaranje čoveka i detaljnije nam objašnjava ono što se desilo 6. dana. Pa govori o stvaranju Adama, Edema, itd. Tako ja to vidim. Inače ako druga glava nije o stvaranju Edema nego svega, imamo problem sa potpuno drugačijim redosledom stvaranja nego u prvoj glavi. 

    пре 26 минута, Tumaralo. рече

    Da, to bi bilo naše tumanječenje "dobro je, dakle nema umiranja". Ali ne bi nam to plao na pamet tako da rečenicu pre nije napisano da su zveri i ptice jele travu. Koje zveri i ptice jedu travu??

    To "sve dobro beše veoma" je konstatacija pred kraj 6. dana stvaranja; dakle, komentar koji se odnosi na sve stvoreno.

    пре 29 минута, Tumaralo. рече

    Ali siguran sam da su i u drevna vremena tumačili tako: dok je sve bilo dobro zveri su jele travu (eksplicitno piše) danas posle Pada vidimo da se zveri proždiru (direktno posmatramo tako) dakle, došlo je nekakve promene, transformacije, a Bog svedržitelj tj. svime tako rukovodi. On je sve tako stvorio.

    Nisam siguran. Vasilije Veliki, na primer, jasno govori o stvaranju mesoždera kao takvih. Psalmistu, Petra i Jova (to jest, Gospoda koji govori Jovu) sam već navodio. Ok, moglo bi nekako da se nategne, pa da se kaže: "Sve si premudro stvorio jer si stvorio takve životinje koje će i u slučaju Pada moći da se transformišu i opstaju i dalje", ali to je već onako malo gimnastika i nekako mi ne deluje baš verovatnim da je Psalmista to hteo da kaže.

    пре 33 минута, Tumaralo. рече

    Ne do potopa već do Pada. Tada bi se javili mesožderi. Naravno, mislim da je trebalo sve to da bude eksplicitnije opisano u Bibliji i detaljnije ali nikada prirodni svet nije bio u fokusu teologije već spasenje i moralna pitanja..

    Aha, mislio sam da smatraš da do Potopa nije bilo mesožderstva, jer nailazio sam i na takvo mišljenje, da nije samo Noju data dozvola da jede meso, nego i životinjama. A tu je prošlo oko 1500 godina (po masoretima, a po LXX i više). Ako je Pad uzrokovao transformaciju celokupne Prirode iz besmrtne u smrtnu, onda su valjda morale životinje da umiru tokom tih 1500 godina. Sad, jedino ako zagovornici toga ne smatraju da su i one imale neki enorman životni vek, ali čak ni ljudi nisu živeli po 1500 godina, nego najviše 900 i nešto.

    пре 42 минута, Tumaralo. рече

    Što se tiče geoloških slojeva, ne znam, kreacionisti su ranije govorili da ti slojevi ne idu redu kako piše u udžbenicima i da "isti fosili nisu uvek u istim slojevima". To je neistina? 

    Naravno, svugde gde se zakopa, bilo gde na planeti, nailazi se na identičan geološki stub.

    пре 43 минута, Tumaralo. рече

    Kako danas kreacionisti objašnjavaju čitavu geološku priču?

    Oni pošteniji priznaju da je to veliki problem za young-earth kreacionizam, a oni manje pošteni se prave ludi.

    Evo, imaš ovde kako Hugh Ross, old earther, saranjiva young-earthere:

     

    Share this comment


    Link to comment
    Подели на овим сајтовима




    Please sign in to comment

    You will be able to leave a comment after signing in



    Пријави се одмах

×
×
  • Креирај ново...