Папа Фрањо ограничио слављење латинске мисе

[Нифада]

Poglavar Rimokatolčke crkve Franja danas je ponovo ograničio slavljenje stare latinske mise, poništivši odluku svog prethodnika Benedikta Šesnaestog, zbog čega su ga odmah kritikovali tradicionalisti koji su taj potez osudili kao napad na njih i na drevnu liturgiju.

 

Ograničenja koja je Benedikt Šesnaesti ublažio 2007. godine, papa Franja je danas ponovo uveo, sa namerom da suzbije korišćenje stare latinske mise.

On je kazao da se na taj potez odlučio jer je Benediktova reforma postala izvor podela u crkvi i jer su je zloupotrebljavali katolici suprotstavljeni Drugom vatikanskom saboru, odnosno skupovima iz 1960-ih kojima su modernizovana Crkva i njena liturgija.

 

Kritičari navode da nikada ranije jedan papa nije tako temeljno poništio odluku svog prethodnika.

Potez pape Franje će izvesno usmeriti veći gnev desničara prema njemu.

Papa je proglasio novi zakon kojim se zahteva da biskupi odobravaju proslave stare latinske mise, dok novoimenovani sveštenici treba da dobiju eksplicitnu dozvolu od svojih biskupa da bi je slavili.

Prema novom zakonu, biskupi moraju da utvrde i da li grupe vernika privržene staroj misi prihvataju zaključke Drugog vatikanskog sabora koji je omogućio da se misa slavi na narodnom umesto na latinskom jeziku.

 

Te grupe ne mogu da koriste redovne crkve. Umesto toga, biskupi moraju da pronađu alternativne lokacije bez stvaranja novih parohija.

Papa Franja je rekao da je cilj njegovog poteza promovisanje jedinstva i zaceljivanje podela unutar Crkve koje su povećane od Benediktove reforme 2007. godine.

Naveo je da je oduku zasnovao na prošlogodišnjem anketiranju svih katoličkih biskupa u svetu, za čije je odgovore rekao da „otkrivaju situaciju koja ga okupira i žalosti i ubeđuje da postoji potreba za intervencijom“.

       "Данас",16.јул 2021,

[Нифада]

[Нифада]

Hrvatski

COOKIE POLICY

The portal Vatican News uses technical or similar cookies to make navigation easier and guarantee the use of the services. Furthermore, technical and analysis cookies from third parties may be used. If you want to know more click here. By closing this banner you consent to the use of cookies.

I AGREE

Radio Vatikan  

Hrvatski Program Vatikanskog Radija (21/07/2021 18:50)

 

 

RasporedPodcast

 

 

 

 

PAPA

Papa Franjo objavio nove odredbe o uporabi Rimskog misala iz 1962. godine

Papa Franjo objavio je Motuproprij “Traditionis custodes“ kojim redefinira načine korištenja predkoncilskog Misala. Prema Motupopriju, u njegovu korištenju veća je odgovornost na biskupima, a skupine povezane s misom po izvanrednom obliku rimskog obreda (tzv. tradicionalna misa) ne smiju isključiti legitimitet koncilskih reformi i rimskih prvosvećenika

 

Nakon savjetovanja s biskupima diljem svijeta, Papa je odlučio preinačiti odredbe koje se odnose na korištenje Misala iz 1962. godine. Motuproprij “Traditionis custodies” popraćen je pismom u kojem obrazlaže svoje odluke.

Odgovornost za reguliranje slavlja mise po izvanrednom obliku ima biskup koji je jedini nadležan za odobravanje upotrebe Rimskog misala iz 1962. u svojoj biskupiji, u skladu sa smjernicama Apostolske Stolice. Biskup treba potvrditi da skupine koje slave liturgiju prema Misalu iz 1962. ne poriču valjanost reforme II. vatikanskog koncila i rimskih prvosvećenika.

Mise koje se slave prema Misalu iz 1962. neće se više održavati u župnim crkvama, već će biskupi  odrediti mjesto i vrijeme kada će se slaviti. Zahtijeva se da liturgijska čitanja budu na narodnome jeziku, koristeći prijevode koje odobravaju biskupske konferencije. Predvoditelja delegira biskup.

Svećenici koji će biti zaređeni nakon objave Motuproprija, a žele slaviti misu po izvanrednom obliku rimskoga obreda moraju podnijeti službeni zahtjev biskupu, koji će se o davanju ovlasti savjetovati s Apostolskom Stolicom. Oni koji već slave misu po izvanrednom obliku trebali bi tražiti od svoga biskupa odobrenje za nastavak.

U popratnom pismu, Papa objašnjava kako su ustupci njegovih prethodnika u vezi s upotrebom Rimskog misala iz 1962. godine učinjeni prije svega zbog želje za zacjeljivanjem raskola uzrokovanoga pokretom mons. Lefebvrea.

Rezultati istraživanja koje je nedavno među biskupima provela Kongregacija za nauk vjere otkrivaju situaciju koja me brine i rastužuje te me potiču na intervenciju, napisao je papa Franjo te istaknuo da se želja njegovog prethodnika Benedikta XVI. da se osigura jedinstvo često ozbiljno zanemaruje.

Papa je  napomenuo kako je ražalošćen zbog zlouporaba u liturgiji sa svih strana. Žali i zbog toga što je nerijetko instrumentalna uporaba Misala iz 1962. godine povezana i s odbacivanjem ne samo liturgijske reforme, već i samog II. vatikanskog koncila, kao i neutemeljenim tvrdnjama da je izdala tradiciju i “pravu Crkvu”. Sumnjati u koncil, objašnjava Papa, znači sumnjati u namjere otaca koji su iskazali snagu svoje kolegijalnosti na svečan način “cum Petro et sub Petro” na ekumenskom koncilu i u konačnici, znači sumnjati u samog Duha Svetoga koji vodi Crkvu.

Sve je jasnija uska veza između izbora proslava prema pretkoncilskim knjigama i odbacivanja Crkve i njezinih institucija u ime onoga što se naziva “istinskom Crkvom”. Ovdje se radi o tvrdnji koja se protivi zajedništvu, potiče podjelu. U svrhu obrane jedinstva Kristova tijela, prisiljen sam opozvati ovlasti koje su dali moji prethodnici, zaključio je papa Franjo.

(Vatican News - pms)

[Нифада]

10. Je li na Drugom vatikanskom saboru zabranjen latinski jezik, gregorijansko pjevanje, orgulje i stav ad orientem u svetoj misi?

Nije. Sacrosanctum Concilium, konstitucija o svetoj liturgiji, nije zabranila korištenje ijedne od tih stvari.

Upravo suprotno: njome je sačuvan latinski kao službeni jezik latinskog obreda, i rekla je sljedeće o upotrebi latinskoga u sv. misi: „Moraju se poduzeti koraci kako bi i vjernici mogli govoriti ili pjevati na latinskom one dijelove ordinarija mise koji su za njih.”

Što se tiče gregorijanskoga pjevanja, kaže: „Crkva priznaje gregorijansko pjevanje kao naročito pogodno za rimsku liturgiju: dakle, ako se jednako pristupa drugome, treba zauzeti prvo mjesto u liturgijskim službama.”

Što se tiče orgulja, kaže: „U Latinskoj Crkvi orgulje se iznimno cijene, jer su one tradicionalni glazbeni instrument, koji dodaje divan sjaj crkvenim obredima i snažno uzdiže čovjekov um k Bogu i k višim stvarima.”

Ne govori ništa o liturgijskoj orijentaciji, to jest o tome slavi li svećenik misu ad orientem (prema oltaru) ili versus populum (prema narodu). Zapravo, mnoge su crkve uključile stav ad orientem u redoviti oblik mise.

Neslaganja o tim i daljnjim pitanjima uzrokovana su pogrešnom primjenom tekstova Drugog vatikanskog sabora, a ne samim tekstovima.

 

 

Drugi vatikanski sabor: 12 često postavljenih pitanja i odgovori na njih | Bitno.net

WWW.BITNO.NET

---

Drugi vatikanski sabor bio je 21. i (najrecentniji) ekumenski koncil Katoličke Crkve. Ovo su odgovori na 12 najčešćih pitanja o njemu

 

[Нифада]