Jump to content

Теологија - наука или боговиђење?


Препоручена порука

  • 4 months later...
  • Одговори 31
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

Teologija ni po cemu nije nauka, no isto tako ne znaci da je ljudsko duhovno stvaralastvo koje je dato samo ''izabranima". 

 

Теологија заправо по свему јесте наука, али не одговара дефиницији науке као нечега што обрађује објективну стварност и само због тога није наука. У том смислу ни математика није наука[1] иако је за многе управо математика појам науке, чак и "краљица наука". Тиме што неко систематизовано знање не одговара дефиницији науке не значи да је нешто интелектуално безвредно, јер се у теологији примењује научни метод, а саме студије по методологији и стицању знања се не разликују од било које друге друштвене науке или научне дисциплине.

 

[1] http://euclid.trentu.ca/math/sb/misc/mathsci.htmlIs Mathematics a Science?, Trent University, Canada, Department of Mathematics

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Теологија заправо по свему јесте наука, али не одговара дефиницији науке као нечега што обрађује објективну стварност и само због тога није наука. У том смислу ни математика није наука[1] иако је за многе управо математика појам науке, чак и "краљица наука". Тиме што неко систематизовано знање не одговара дефиницији науке не значи да је нешто интелектуално безвредно, јер се у теологији примењује научни метод, а саме студије по методологији и стицању знања се не разликују од било које друге друштвене науке или научне дисциплине.

 

[1] http://euclid.trentu.ca/math/sb/misc/mathsci.htmlIs Mathematics a Science?, Trent University, Canada, Department of Mathematics

 

Ne moze teologija biti nauka jer se ne bavim nikakvim pojavama i njihovim predvidjanjem, nego razmatra o Bogu/bogovima/bozanstvima u raznim religijskim spisima. 

Ona svakako koriste neke metode koje se nalaze u nauci, ali primena takvih metoda uopste nije kriterijum da se nesto oznaci kao nauka. 

 

I ne kazem da je bezvredna, naprotiv veoma je vredna i valjalo bi svako da se njome bavi a ne samo arstokratski izabranici u mantijama. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Проблем настаје оног тренутка кад се тај "мали богослов" истрипује. Е ту онда као коректив долази Црква као и школовани богослови. 

 

A kad se školovani bogoslovi istripuju?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

@, da i na to je episkop mislio kao bogoslovlje u smislu tog duhovnog iskustva iz kojeg onda izvode svoje teologije, pa kazu: Bog ovo, Bog ovakav, Bog onakav. Zapravo Sveti Oci kao ti neki autoriteti na koje se ljudi cesto pozivaju uopste nisu imali teologije koje su kompatibilne jedna sa drugom, znaci neke su bile u sukobu, a to lepo svedoci da njihovo duhovno iskustvo nema veze sa njihovom pamecu i da nisu nikakvi bogovi, vec da u mnogim od tih teologija postoje primese ljudskog umovanja. 

 

Naravno, ta iskustvena teologija je najlepsa kad neko uspe iz iskustva da objasni neke stvari, ali to objasnjenje nije od primarnog znacaja. Licni susreti i duhovna iskustva sa Bogom imaju egzistencijalni znacaj, menjaju licnost coveka i to je bitno za nas pa i samog Boga. Bas Njega briga da li smo mi procitali sva dela Svetih Otaca i znamo ih napamet kada ''ljubavi nemamo". Nasa inteligencija, nase mudrovanje Njemu nista ne znace. Znace nama, jer nam sluze za resavanje problema oko nas i snalazenja u svetu, to smo sve dobili iz prirode, evolucijom. Bas Njega briga da li mi mislimo da posle smrti ide Eshaton ili dusa odlazi na nebesa, on  se ne brine oko takve istine/neistine. On se brine oko Istine kao egzistencijalne kategorije, nije dosao da nam kaze: E deco moja, ne ide dusa posle smrti nigde nego spava ili Ne spava dusa posle smrti nego ide kroz mitarstva itd. nego je dosao da nam kaze: Deco moja ja sam Istina, Licnost kakva treba da budete, volite se bre deco, ljubite jedan drugog, prastajte, mirite se, to je bitno, nije bitno sta je posle smrti to za vas nema nikakav znacaj da li vam kazo ili ne kazo. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Deco moja ja sam Istina, Licnost kakva treba da budete, volite se bre deco, ljubite jedan drugog, prastajte, mirite se, to je bitno, nije bitno sta je posle smrti to za vas nema nikakav znacaj da li vam kazo ili ne kazo. 

 

S tim da to ne treba da bude opravdanje za neodgovornost i svojevrsnu anarhiju, raspuštenost, bahatost... "... ovo je trebalo činiti i ono ne ostavljati..."

 

Dakle, i jedno i drugo. A ne samo jedno, ili samo drugo, već ravnoteža.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

S tim da to ne treba da bude opravdanje za neodgovornost i svojevrsnu anarhiju, raspuštenost, bahatost... "... ovo je trebalo činiti i ono ne ostavljati..."

 

Dakle, i jedno i drugo. A ne samo jedno, ili samo drugo, već ravnoteža.

 

Na kakvu anarhiju, raspustenost i bahatost mislis?

 

 

Е ал ај  ти сад објасни некоме ово кад су се неки баш за то ухватили као пијан плота.

 

Polako, shvatice vremenom da je to temelj hriscanske vere i da te teoloske rasprave izmedju njih ne znace nista osim onako klasicne rasprave, kao kad odemo na kafu ili pivo i raspravljamo jel Sloba kriv ili nije. Znaci ovako je zanimljivo, moze da pruzi umno zadovoljstvo, meni barem pruza, ali za nas zivot nije od presudnog znacaja.  

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Na kakvu anarhiju, raspustenost i bahatost mislis? 

 

Na onaj stav: sve je manje više nevažno, bitno je voleti. Pritom, poprilično je neskromno smatrati sebe kao nekog ko je stekao ljubav. I onda se oslanjaš na tu neku ljubav koju ni nemaš, dobro, težiš ka njoj, u redu, ali sve drugo zabataljuješ, odnosiš se prema njemu sumanuto ležerno i slično. I ulaziš u poziciju u kojoj ti se čini da ti je dopušteno sve, jer eto, navodno si ovladao najvažnijim. I pomračuješ se, da tako kažem.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Da je teologija nauka u istoriji Crkve bilo bi mnoštvo bogoslova ali koliko znam ima ih samo nekolcina koji su stekli to zvanje.

Најдубља молитва јесте  молитва без икаквих речи када у тишини ума једноставно живимо у присуству Божијем. Архимандрит Сава Јањић

Link to comment
Подели на овим сајтовима

poprilično je neskromno smatrati sebe kao nekog ko je stekao ljubav.

 

Jesam li to negde naveo da sam stekao ljubav? Taman posla prijatelju, ja sam daleko od toga, ali da ne ulazim sad u svoje grehe i mane posto je to ostavljeno za Ispovest, samo sam izneo sta hriscanstvo uci i da je bas tako najbitnije za hriscanina da nauci da voli i Boga i svakog coveka, jer kad to dostigne apsolutno je sve nevezano, sta je posle smrti, jel se Zemlja okrece oko Sunca ili obrnuto, jel danas utorak ili sreda, jel sam ja doktor teologije ili imam samo osnovnu itd.  

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Теолог 21. века је дужан да поједноставља, и информације своди на минимум. То подразумева лично искуство, прави и непосредни однос са Богом, познање тројичног односа и учествовање у ,,заједничком делу'' - Литургији.

 

Знање које су Оци преносили књигама, није довољно без искуства које су Оци имали да би неко био теолог. Није довољно имати само знање као прегршт информација, интелектуалну увежбаност и добро памћење, јер све то бледи.

 

Аутентично сведочење Бога јесте доживљај тројичног постојања. Однос љубави који није слово голе академије јесте и остаће једини ,,магнетизам истине'', како каже владика Николај Жички, који ће привући друге истинитом Богу.

Наука верујућих каже:

Апсолутан је само Бог

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...