Тачност Библије?

[kordun]

Aman... prati me sad

 

E-VO-Lu-CI-JA

PRA-TI

RAZ-VOj

A

Ne 

PO-STA-NAK

!-!

 

 

Nastanak zivota nema AMA BAS nikakve veze sa evolucijom. Zasto imas problem da shvatis ovoliko proste stvari?! Kako mislis da skapiras neke komplikovane zivotne nauke ako se saplices kod ovakvih jednostavnosti? Neverovatno...

dobro, zasto ne prati razvoj dnk, to je prije zivog organizma a cijela počiva na dnk....

dnk nije nezavisno živo biće, ali je itekako biološka stvar nije mi jasno zasto se biološka teorija evolucije ne bavi razvojem dnk i iz vremena prije 1 orgaizma, posto se bvai samo razvojem dnk nakon njega

[kordun]

Postoji jedna i jedina teorija evolucije a ona nastaje sa Darvinom, dakle, pre genetike... Darvinova teorija evolucije nije nikakva preteča neke današnje drugačije teorije evolucije. Darvin je izneo svoje hipoteze daleko pre nego što će ih genetika u potpunosti potvrditi... što je zaista neobična slučajnost ukoliko su njegove hipoteze pogrešne.

 

Genetika (Gene theory) je samo jedna od teorija o nasleđivanju... doduše, jedina ispravna teorija o nasleđivanju. To što su ljudi imali ideje o nasleđivanju osobina nije nikakva preteča genetike. Nismo mi putem genetike saznali DA LI se osobine nasleđuju, već smo saznali KAKO se osobine nasleđuju.

 

postoji jedna teroija evolucije u koju se skupilo 10 000  hipoteza od kojih su neke kontradiktorne, to ti je ta jedna jedinna TE...

inače darvin nije nista o genima pričao ?

[cloudking]

dobro, zasto ne prati razvoj dnk, to je prije zivog organizma a cijela počiva na dnk....

dnk nije nezavisno živo biće, ali je itekako biološka stvar nije mi jasno zasto se biološka teorija evolucije ne bavi razvojem dnk i iz vremena prije 1 orgaizma, posto se bvai samo razvojem dnk nakon njega

 

zato sto DNK nije organizam. DNK spada  u molekularnu biologiju i ako imas neke nedoumice oko nastanka zivota obrati se biologiji. Ostavi vise TE na miru...

 

Da li se uredjivac enterijera bavi postankom cigle? Ne. Zasto ne? Zato sto su to dve POTPUNO razlicite stvari!

[cloudking]

postoji jedna teroija evolucije u koju se skupilo 10 000  hipoteza od kojih su neke kontradiktorne, to ti je ta jedna jedinna TE...

inače darvin nije nista o genima pričao ?

 

Haha... ti ipak nisi trol!

 

 

Ekstra

[Avocado]

postoji jedna teroija evolucije u koju se skupilo 10 000  hipoteza od kojih su neke kontradiktorne, to ti je ta jedna jedinna TE...

 

 

Ne znam odakle ti tako blesave ideje, pa ne mogu ni da ih komentarišem...

 

 

inače darvin nije nista o genima pričao ?

 

Naravno da nije kad je reč gen prvi put upotrebljena 1909. kao "fundamentalna jedinica nasleđivanja" a sam DNK je otkriven nakon 1940. godine.

 

Darvin je imao neke svoje hipoteze o nasleđivanju, tj. pričao je o tzv. gemulima. LINK

[kordun]

Haha... ti ipak nisi trol!

 

 

Ekstra

 ne nego ti znaš o evoluciji sa onog jadnog sajtića  ko i vas par ostalih pa onda ovdije ispirate narodu mozak nekom pojednostavljenom ispranom teorijom evolucije a uopste i ne shvatate koliko je to suluda teorija i koje sve mane ima...

evo ovo cu sada kopirati sa vikipedije, posto ja ne mogu ni da izgovorim kako se sve razliciti pravci u TE nazivaju i niču ko pečurke iza kiše:

 

Osnovna su pitanja po kojima se darvinizam i lamarkizam razilaze pitanje nasljeđivanja stečenih svojstava i problem biološke svrhovitosti. Za lamarkiste je osnovno načelo evolucijskoga procesa neki teleološki postulat, »unutarnja svrha«, pa u svezi s time oni umanjuju ili sasvim ignoriraju ulogu prirodnog odabira, a to je po darvinizmu odlučujući faktor biološke evolucije.

Na temelju lamarkizma razvio se cio niz idealističkih mehanicističkih, tzv. neolamarkističkih hipoteza, koje se mogu svrstati u dvije skupine: psiholamarkizam i mehanolamarkizam.

Psiholamarkizam je utemeljio 1871. E. D. Cope i po njemu je glavni pokretač evolucije psihička energija, koja se kod nižih životinja očituje u »nastojanju pod utjecajem nužde«, kod viših životinja u »izboru«, a kod razumnih životinja u »svjesnom izboru«.

Mehanolamarkizam se razvio na osnovi nazora engleskog filozofa Herberta Spencera (1820–1903), koji je evoluciju organizama tumačio prijelazom tvari iz jednoličnog i indiferentnog stanja u raznolično i diferencirano stanje. U skupinu mehanolamarkističkih strujanja ulazi i teorija Theodora Eimera (1843–98), poznata pod imenom Eimerova ortogeneza. Po toj je teoriji evolucijski proces koji ima sam po sebi točno određen smjer (tzv. usmjerena evolucija).

Nasuprot različitim lamarkističkim smjerovima i hipotezama, koje podcjenjuju ili negiraju Darwinovo načelo prirodnog odabira, zoolog A. Weismann ne priznaje nikakve druge faktore evolucije osim prirodnog odabira. Ta se teorija naziva neodarvinizamili vajsmanizam. Weismann proširuje načelo prirodnog odabira i na procese koji se zbivaju u samom organizmu. On smatra da je nasljedna tvar ili zametna plazma sastavljena od niza nasljednih jedinica koje su okupljene u jezgri stanice. Najvažnije od njih bile bi posebne materijalne jedinice, »determinante«, koje određuju svojstva pojedinih stanica. Determinante se mogu k tome mijenjati, i to pojedinačno, neovisno o drugima, tako da cijeli organizam postaje mozaik pojedinih svojstava. Na taj način Weismann svu raznolikost evolucijskoga procesa svodi na kombinaciju nasljednih elemenata.

Weismannove determinante prihvatio je botaničar H. de Vries i postavio svoju mutacijsku teoriju evolucije. Po toj teoriji organizmi se mijenjaju samo u iznenadnim, skokovitim promjenama (mutacijama), a one se javljaju neovisno o utjecaju okoline. Te mutacije nenadano proizvode nove vrste, koje su odmah stalne.

Na temelju novih naučnih činjenica Stephen Jay Gould i Niles Eldredge dali su nov model evolucijskih promjena koji su nazvali isprekidanom ravnotežom (engl. punctuated equilibria) ili punktualizmom, prema kojem se evolucijske promjene događaju naglo, nakon dugotrajna razdoblja stagnacije, za razliku od gradualizma – mišljenja da se evolucijski proces odvija postupno kroz dugo vrijeme.

Osim navedenih, postoji još cio niz evolucionističkih hipoteza, smjerova i pravaca. Sva su ta strujanja dala poneki doprinos razvoju biologije, ali kao evolucijske teorije imaju uglavnom historijsko značenje.

Sintetička teorija o evoluciji plod je istraživanja niza suvremenih učenjaka (R. A. Fischer, J. S. Huxley, S. Wright, H. J. Muller, Th. Dobzhansky, E. Mayr, G. G. Simpson, R. Goldschmidt, N. V. Timofejev-Resovski, N. P. Dubinjin, Ivan Ivanovič Šmaljgauzen), a napustila je sve one hipoteze koje svojim spekulativnim primjesama priječe ili ograničavaju mogućnost egzaktnog istraživanja i eksperimentalnog provjeravanja. Baza je te moderne teorije darvinizam, u koji su se, uz neke izmjene, mogli izvanredno ugraditi rezultati moderne biologije.

Evolucija živih bića saglediva je: a) kao historijska činjenica koja je imala svoj tok i b) kao proces kojemu su na svoj način i sada podvrgnuta živa bića i po čemu se može dobiti uvid u njezine faktore. Kao historijska činjenica ona je dokumentirana mnogobrojnim paleontološkim nalazima i komparativnim proučavanjima. Na temelju toga materijala uspješno su rekonstruirani tijekovi razvoja nekih biljnih skupina, nekih odjeljaka životinja, osobito kralježnjaka, a među njima specijalno najviših sisavaca i čovjeka. Ima i pokušaja prikazivanja drveta (stabla) života sa svim prijelaznim oblicima od njegovih prvih početaka do čovjeka. Te rekonstrukcije pružaju često dobru opću orijentacijsku sliku, ali vrijede samo kao bolje ili slabije obrazložene spekulacije o razvoju, jer su rađene bez fosilnih dokaza.

Budući da prvi oblici života nisu mogli ostaviti tragova, evolucijska se proučavanja stalno nalaze pred problemom kako su se i u kojim okolnostima pojavila najjednostavnija živa bića. Problem ostaje i razvoj jednostaničnih organizama, npr. ameba, u kojima već postoje svi osnovni procesi karakteristični za živa bića. G. G. Simpson smatra da je razvoj od prvih jednostavnih bića do amebe bio najteži i najkompleksniji, te da je vjerojatno trajao najmanje onoliko vremena koliko i razvoj od amebe do čovjeka.

U pitanju razvoja višestaničnih organizama, neki znanstvenici tvrde da put od jednostaničnih do višestaničnih ide preko kolonija jednostaničnih bičaša; zoolog J. Hadži zastupa teoriju celularizacije.

 

i ovo sve je nakon darvinove teorije...

[kordun]

Cekaj ti ozbiljno mislis da je ovo tacno sto si napisao? Onda nema dileme, jednostavno si neznalica (dobronamerna obzervacija)

daj argumente kada sudiš drugome ovako ispadaš neozbiljan

[kordun]

zato sto DNK nije organizam. DNK spada  u molekularnu biologiju i ako imas neke nedoumice oko nastanka zivota obrati se biologiji. Ostavi vise TE na miru...

 

Da li se uredjivac enterijera bavi postankom cigle? Ne. Zasto ne? Zato sto su to dve POTPUNO razlicite stvari!

prošli puta si imao glup primjer sa hljebom i pšenicom sad si malo napredovao al još ti je loša analogija....

onaj ko se bavi dizajnom interijera mora da zna šta može a šta ne može, ne može da dizajnira luster od vode ni kamin od drveta....

[Млађони]

evo ovo cu sada kopirati sa vikipedije, posto ja ne mogu ni da izgovorim kako se sve razliciti pravci u TE nazivaju i niču ko pečurke iza kiše:

 

 

Jos da si procitao malo to sto si iskopirao, i gledao tekst kao celinu pa video i ono "evolucija prema danasnjih shvatanjima".  DA si to uradio skapirao bi da to uopste nisu "razliciti pravci TE" vec diskusija o razlicitim mehanizmima po kojima evolucija funkciosnise.

I dan dana se smatra da pored prirodne selekecije u evoluciji postoji josh par mehanizama. Darvin je provalio najznacajniji - prirodnu selekciju, ali postoji josh par.

 

Ne znam kakve to veze ima sa bilo cime, sta si ti time hteo da kazes i kako to obara evoluciju?

[kordun]

Jos da si procitao malo to sto si iskopirao, i gledao tekst kao celinu pa video i ono "evolucija prema danasnjih shvatanjima".  DA si to uradio skapirao bi da to uopste nisu "razliciti pravci TE" vec diskusija o razlicitim mehanizmima po kojima evolucija funkciosnise.

I dan dana se smatra da pored prirodne selekecije u evoluciji postoji josh par mehanizama. Darvin je provalio najznacajniji - prirodnu selekciju, ali postoji josh par.

 

Ne znam kakve to veze ima sa bilo cime, sta si ti time hteo da kazes i kako to obara evoluciju?

ne , nego u okviru evolucije imas vise smijerova, svi ti smijerovi su nakon darvina i dan danas e guraju posebno ova skokovita evolucija eto ti je tu gore, zato sto ovi ostali mehanizmi ne mogu skoro nista da objasne, ne mogu da objasne kako nastaje kičma, ne mogu da objasne kako nastaju po prvi puta neki čitavi novi organi kojih raniej nigdje bilo nije, to mutacije i prrorodni odabir ne mogu objasniti zato se i pojavila teorija skokovite evolucije i genetskih kljuceva a ti pojma nemas sta su genetski kljucevi u evoluciji jer za to nisi nikada ni cuo dok ja nisam pisao na ovom forumu, zato sto u vasoj pojednostavljenoj evoluciji sa onog glupog sajta toga nema

[kordun]

najnovija stvar u evoluciji nakon mapiranja ljudskog genoma su tek dobili potvrdi da mehanizmi mutacija i prirodnog odabira ne dolaze u obzir kada je čovijek u pitanju kao izuzetno složen sistem, nego su u teškoj potrazi za nekakvim genetskim kljucevima koji čuče u nama do nekog za evolucioniste zgodnog momenta pa se prospu i obave zadatak i daju takvu prednost da je to strasno po ostatak populacije

[Avocado]

prošli puta si imao glup primjer sa hljebom i pšenicom sad si malo napredovao al još ti je loša analogija....

 

Primer je moj... a to što je neko dovoljno bezobrazan da mrtav ozbiljan tvrdi da se ne može umesiti hleb ako ne znaš ništa o pšenici više govori o toj osobi, nego o primeru... ali ti slobodno nastavi da se praviš blesav... dobro ti ide...

 

[kordun]

Primer je moj... a to što je neko dovoljno bezobrazan da mrtav ozbiljan tvrdi da se ne može umesiti hleb ako ne znaš ništa o pšenici više govori o toj osobi, nego o primeru... ali ti slobodno nastavi da se praviš blesav... dobro ti ide...

ne radi se o tome , ja koliko znam pekari uče sve o brašnu a dosta toga i o pšenici pošto imaš različite sorte pšenice za različite stvari, već sam ti rekao imaš pšenicu sa staklastim zrnom bogatiju proteinima ona se koristi za konditorske stvari, a opet imas sorte psenica koje su bogate skrobom i koriste se za hljeb, svaki pekar to mora da zna, ali taj primjer zanatski  nikako ne moze biti analogan sa naukom, zato ti kazem d ne moze to da se radi, ti poredis zanat sa naukom, ne ide to... ti si tvrdio da promjene na organizmima izazivaju samo mutacije i još si se čudio šta bi još moglo pored toga da pravi promjene jer ne poznaješ dovoljno genetiku da bi shvatio da postoje i druge stvari sem mutacija, ja sam ti to govorio  jednom sam te pitao da mi kažeš šta zida organizam, kako se zove taj uređaj biološki pa nećeš da odgovoriš, ljutiš se, milosavljević tvrdi da geni služe za štampanje proteina, kako čovijek sa vama da priča o evoluciji, vi gutate ono sto vam drugi serviraju i još imate potrebu da to naturate drugima a kad se neko pobuni protiv toga onda je on bezobrazan

[Megidon]

Овде имате о генетици и квантној физици у фези са ТЕ

http://genetika.blogger.ba/

[GeniusAtWork]

Овде имате о генетици и квантној физици у фези са ТЕ

http://genetika.blogger.ba/

 

Već prva rečenica u tekstu je glupost. Miler-Jurijev eksperiment nema nikakve veze sa evolucijom, nego sa abiogenezom, tj. nastankom života. I ne može da se koristi kao dokaz za ili protiv evolucije.