Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Ovdje možete vidjet neke umjetnine vezane za Arhanđela Mihaela tj. Arhanđela Mihajla iz Gargana: http://www.quotestem...o-be-exposed-to A ovdje je vrlo zanimljiv članak o bronzanim vratima crkvenim vizantijskim i zapadnim, rimskim, istorijatu itd. A ta treća odozgor vrata su crkve Sv. Mihaela Arhanđela iz Gargana, izrađena 1076. u Konstantinopolju: http://www.medievalw...ncane-vratnice/ Monte Sant’Angelo, Monte Gargano Ovdje je prikazan treći ikonografski plan za ulazak u Raj, na vratnicama u Italiji. Izrađene su u Konstantinopolu 1076. g., vjerojatno za istog Panteleonea koji je poklonio vratnice katedrali u Amalfiju. Prikladno ih je posvetio arkanđelu Mihaelu, pošto se nalaze na ulazu u njegovo najvažnije hodočasničko mjesto u zapadnoj Europi. Vrata su podijeljena na dvadeset i četiri polja, na dvadeset i tri su prikazana anđeoska dijela iz Starog i Novog Zavjeta, a na onom jednom preostalom nalazi se zavjetni natpis. Na lijevom krilu vratnica prikazani su događaji prije Kristova rođenja, počevši s izbacivanjem vraga iz Raja, te završivši s navještenjem Zahariji. Na desnom krilu prikazana su Mihaelova djela nakon rođenja Krista. Ovdje su prikazana i tri lokalna čuda: Mihael se ukazuje Lovri, biskupu Siponta (u vezi sa svečevom grobnicom ovdje), pomaganje sv. Martinu iz Toursa u uništavanju poganskog hrama, te krunjenje sv. Cecilije i Valerijana. Bez obzira na njihov prototip, vrata u Monte Sant’Angelu vode hodočasnike u svetište s porukom spasenja: kršćanin, koji će se voditi za vjerom ovdje prikazanih svetaca, biti će vođen od arkanđela Mihaela kroz preokrete zemaljskog života, što će ga konačno dovesti u Raj.11 Bizantske i Italo-bizantske vratnice u Italiji pokazuju vjernicima različite putove kojima mogu doći do vrata Raja: posredovanjem Bogorodice i svetaca, savjetom apostola, vodstvom arkanđela, te novim rođenjem putem krštenja u Kristu. Svaki od njih pokazuje i prethodnu Kristovu žrtvu, koja je simbolično prikazana križevima na vratima. Samo preko Krista se može doći u Raj, zato što on jest vrata Raja: „Ja sam vrata. Kroza me tko uđe, spasit će se: i ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti.“ (Ivan 10, 9)12 Više o tome ovdje: http://www.medievalw...ncane-vratnice/ Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Još jednom te dveri s Monte Angela tj. Monte Gargana iz crkve Sv. Mihajla Arhanđela ali veća slika s kompletnim ulazom u svetilište tj. u tu pećinsku crkvu na gori Garganu njemu posvećenu: Crkva i pećina Sv. Arhanđela Mihajla pripadaju izgleda kamaldolijanima tj. kamaldolezima iz Poljske, dakle Poljacima. Zanimljivo, ni ja nisam to znao da baš Poljaci tamo sjede, na tom brdu, ravno tamo preko puta Montenegra i Boke Kotorske. Oni su valjda najstroži pustinjački i isposnički red što kod nas postoji, ti kamaldolezi, vrsta cistercita. Monte Sant'Angelo is where the archangel Michael is supposed to have appreared. It is also the seat of a Polish order of Monks. Sanctuary of Monte Sant'Angelo http://en.wikipedia....Sant'Angelo http://www.quotestem...o-be-exposed-to Tih Poljaka je svuda, hahahaha! Dobro mjesto si zauzeli. .smesko. Euthyphro је реаговао/ла на ово 1 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Natpis pred ulaz u pećinu: "Strašno je ovo mesto; ovdje je dom Božji i vrata nebeska" Zayron је реаговао/ла на ово 1 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Našao sam lijep video o Opatiji S.M di Pulsano koja se nalazi blizu Monte Gargana, poslije postavim neki i o njemu: Abbazia Santa Maria di Pulsano Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Stvarno izgleda došla ta zadnja vremena, mi ikone postavljamo po crkvama i dveri s ikonostasima ponovo uvodimo a vi ih ukidate. Glavno da će opet sve bit kontra, mi s ikonama i s dverima, vi bez dveri i bez ikonostasa. To opet budu čudna vremena. 0409_feel Јанко је реаговао/ла на ово 1 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Pa jest, ja sasm bio u Italiji, tamo je sve ikona na ikoni, ko da si na Athosu. Monte Berico, tamo sam bio, ko u pravoslavnom hramu, mi se opravoslavljujemo a vi obrnuto. Gle Papinske akademije, kako to tamo izgleda, ikona tamo ko u Hilandaru. http://www.pami.info/pamiculturaleView.php?lg=it&id=281 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Evo vam jedna lijepa papinska ikona Sv. Luke odtamo s te njegove Akademije: Evo, kud god pogledaš ikona, nekakva tamo crkva parohijalna u Torinu:ogromne ikone Rođenja i Krštenja Hristova gore u apsidi. A dole na stranici dalje ikona Sv. Maksima, patrona Torina a to baš u zapadnom vizantinskom stilu: http://kairosterzomi...-25-giugno.html Stvarno zanimljivo, kad se sjetim vašeg Trebinja pa još pogledam ove sad naše crkve. Boba је реаговао/ла на ово 1 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Evo, Madona di Monte Vergine, Bogorodica s minđušama, to još nisam vidio, OMG! Gdje li mi šaljemo te svoje ikonopisce na školovanje, od koga su se to mogli naučit? Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Stvarno je s minđušama i sa tim perlama, o Gospe moja! http://www.itinerari...ontevergine.htm Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Šta to tamo ima i prsten i narukvicu nekakvu, ne smijem sad ni pogledat na prste, kakvi su to tamo nokti u Bogorodice. :291291291: Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Sad sam našao i ogromnu sliku, izgleda da taj nakit tamo stave na ikonu kao ukras umjesto tog zlatnog ili srebrenog pokrova što se inače stavlja a samo na velike Gospine blagdane. Dobro da još nije došlo i do lakiranja noktiju. Kažu da je ikona vrlo stara i sada je nedavno zrestaurovana. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Evo još jedna a vrlo vrijedna, za nju se vjeruje da ju je slikao svojom rukom sam sv. Luka, sad je to jasno, Talijani imaju takav svoj običaj vješat nakit po ikonama. Ja sam u Italiji bio ali izgleda ne baš u tim crkvama gdje su im te ikone s nakitom. I vidi se da sve što stignu tamo vješaju: lanćiće, prstenje, narukvice, ogrlice, krune. http://en.wikipedia....n_Luca,_Bologna Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Ponovo razgledam te materijale, ta ikona Bogorodice s tim naušnicama i ogrlicom od bisera, Madonna di Montevergine gore je strašno stara ikona iz VIII vijeka, po četvrti put restaurovana baš ove godine. Vrlo zanimljive stvari tamo o njoj pišu, znam nešto italijanskog pa prevedem to na onoj temi Sve lijepo o hrišćanstvu. Nazivaju je još i Mamma Schiavona što može da znači Majka Vizantkinja (Grkinja) ali i Majka Slavenka, ta riječ ima oba smisla. Ustvari znači Mama, Majka s Istoka, jer označava osobu koja je došla s Istoka. Madonna di Montevergine The queen of heaven: Mamma Schiavona (The black mother,) the madonna of the Pignasecca. http://web.tiscali.i...ntevergine.html http://www.comune.nu...on=index&p=1471 http://www.mariadina...ontevergine.htm Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Evo šta tamo piše o njoj: Tutti a celebrare l’apertura dell’anno giubilare Mariano che si concluderà il 25 giugno del 2013, un anno in cui a Montevergine sarà ancor di più protagonista Mamma Schiavona, la cui icona ha una storia emozionante ed epica. Secondo la leggenda, infatti, il quadro sarebbe stato direttamente dipinto da San Luca a Gerusalemme, per poi essere trasportato prima ad Antiochia e poi a Costantinopoli: nell’VIII secolo però con la salita al trono di Michele Paleologo e l’inizio dell’iconoclastia, il fuggitivo re Baldovino II recise il capo della Madonna dal quadro per metterla in salvo. Giunta a Caterina II di Valois per eredità, questa fece terminare l’opera da Montano d’Arezzo, per poi donarla ai monaci di Montevergine nel 1310, esponendola nella cappella gentilizia dei D’Angiò. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
miroslavm Написано Октобар 14, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 14, 2012 Михољдан, Миољдан, Свети Михољ, то су по Вуку Стефановићу Караџићу, називи за Арханђела Михаила. Настали су међу Србима на простору Аустроугарске. Тамо се, наиме, избегавало да Срби обележавају Митровске задушнице које су настале под утицајем Руске Цркве, већ су им као задушнице одређиване Михајловске, односне Михољске, које су падале у суботу пре римокатоличког празника Арханђела Михајла. Како су постале у тим крајевима уобичајене Михољске задушнице, тако је и празник који им следи у народу назван Миољдан. Баба је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука