Sir Oliver Написано Октобар 13, 2012 Аутор Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Одговорено је да има везе са Архангелом Михаилом. super, ali kakve? "Sad je tren velikih odluka! Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi!" Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 super, ali kakve? Na današnji dan nekad je slavljen Sveti Mihailo arhangel, na zapadu. Boba је реаговао/ла на ово 1 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Одговорено је да има везе са Архангелом Михаилом. Naravno da ima veze sve to što sam postavio jer ilustrije doticaje i veze hrišćanskog istoka i zapada. Štovanje svetih Arhanđela se prenijelo sa istoka na zapad i zato često nalazimo zapadne pjeme svetom Mihajlu napisane u istočnom muzičkom slogu. Miholjdan kao praznik su slavili svi Sloveni i ti koji su bili pod zapadnom i istočnom jurisdikcijom, danas bismo rekli i katolički i pravoslavni Sloveni a i drugi narodi, naravno. Potom razdvajanjem kalendara je stvorena vremenska razlika 13 dana. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 super, ali kakve? Ima takve jer su štovanje Sv. Mihajla i svih ostalih svetitelja među Slovenima istočnim i zapadnim i južnim prvi započeli širiti i širili baš Sv. Ćiril i Metodije. Eto kakve veze ima! Bez njih ne bilo nikakvog Miholjdana! Hahahahaha! Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Pa u redu to imate, 12.10. ta razlika jest tačno 13 dana. Pomiješao sam to s nekim drugim praznikom, postoji jedan gdje je razlika iznimno 14 a ne 13 dana kako bi trebalo, Ivanje ili koji. Svi vam kasne po 13 dana ali ima jedan gdje je razlika 14 umjesto 13 dana. Mislio sam da je to taj Miholjdan. Drugi je u pitanju. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Justin Waters Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 super, ali kakve? 12 октобар по јулијанском пада тачно на 29 септембар по греогријанском календару. По грегоријанском, римокатоличка црква слави благадан "св.Миховила", тј архангела Михајла 29 септембра. Како су у старини обе цркве биле на јулијанском календару, Михајло се прослављао 12 октобра. А и данас би требао, мање више, Михољдан то и значи, Михаилов или Миховилов дан...само зашто сјећање на Михајла изблиједило на тај датум, а задржало се поштовае топлог времена, то је карактеристично за Србе. Тако се у народу сјећање на апостола Вартоломеја, слави као вратоломије или дан када требаш зазирати од сваког пеања на дрво или скакања у воду да не би сломио врат....Преображење Господње није толико познато колико преображење гора и вода, и Сретење Господње није толико познато колико сретење топлог и хладног времена што ће одредити вријеме током године... Boba and Sir Oliver је реаговао/ла на ово 2 Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 12 октобар по јулијанском пада тачно на 29 септембар по греогријанском календару. По грегоријанском, римокатоличка црква слави благадан "св.Миховила", тј архангела Михајла 29 септембра. Како су у старини обе цркве биле на јулијанском календару, Михајло се прослављао 12 октобра. Nije se nikad ni kod koga nigdje Miholjdan slavio 12.10. I kod vas je Miholjdan 29.09. samo je o 13 dana kasnije. Pogledaj u crkveni kalendar, koji je dan na gregorijanski 12.10 Uvidiš da je tamo opet isti taj dan, ko da si sjeo u vremeplov pa se vratio, 29.09. samo ga vi imali tek jučer. Naš kalendar je pokrenut unazad bio o 10 dana pri reformi, recimo bio 5.10. a papa naredio da se piše 15.10: Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtaka 4. listopada 1582. slijedi petak 15. listopada. tada je znači ta razlika bila samo 10 dana ali se do danas povećala za o još tri dalja dana, zato je sad tih 13 a ne samo 10 dana razlike, tih 10 je bilo i važilo u XVI vijeku. U XXI je 13 dana razlike, a za još kojih stotinjak godina bude razlika 14 dana. http://hr.wikipedia....janski_kalendar Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
antics Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Oни не кажу Михаило, него кажу Миховил, па је из великог поштовања арханђела и код православних дан светог Киријака остао дан светог Миховила, то јест михољдан Один монах вошёл в склеп к покойникам и крикнул: "Христос воскресе!" А они ему все хором: "Воистину воскресе!"--- / -.. --- -- .. -. . --..-- / -- .. ... . .-. . .-. .http://www.srdjanantic.blogspot.com/ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Evo, ovdje piše još nešto malo više o papi Leonu i o tom Velikom Egzorcizmu kako je ustvari nastao i o prazniku sv. Mihaela arhanđela na zapadu: http://www.katolici.org/molitve.php?action=c_vidi&id=12045 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Justin Waters Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Nije se nikad ni kod koga nigdje Miholjdan slavio 12.10. I kod vas je Miholjdan 29.09. samo je o 13 dana kasnije. Pogledaj u crkveni kalendar, koji je dan na gregorijanski 12.10 Uvidiš da je tamo opet isti taj dan, ko da si sjeo u vremeplov pa se vratio, 29.09. samo ga vi imali tek jučer. Naš kalendar je pokrenut unazad bio o 10 dana pri reformi, recimo bio 5.10. a papa naredio da se piše 15.10: Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtaka 4. listopada 1582. slijedi petak 15. listopada. tada je znači ta razlika bila samo 10 dana ali se do danas povećala za o još tri dalja dana, zato je sad tih 13 a ne samo 10 dana razlike, tih 10 je bilo i važilo u XVI vijeku. U XXI je 13 dana razlike, a za još kojih stotinjak godina bude razlika 14 dana. http://hr.wikipedia....janski_kalendar Битно је да је то некад био исти дан. Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Ev, našao sam zanimljiv tekst koji objašnjava zašto se Miholjdan slavi baš 29.09. / tj. 12.10 (29.09) prema julijanskom kalendaru i otkad ta proslava datira: http://cs.wikipedia....ael_(archanděl) Tekst je vrlo zanimljiv a nije nešto predug pa ga do sutra prevedem. Znači slavi se od kraja 5. vijeka, što je zaista davno, Apulia, Gargano, Sipont. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Tekst je vrlo zanimljiv a nije nešto predug pa ga do sutra prevedem. Znači slavi se od kraja 5. vijeka, što je zaista davno, Apulia, Gargano, Sipont. Eto, vezan je praznik za posvećenje crkve Svetog Mihaila na brdu Gargano. Tu se ukazao Sveti Arhangel i učinio mnoga čuda i taj događaj slave i pravoslavni. Na Garganu se nalazi nerukotvorena pećina i svetilište, a na ulazu piše: ’Strašno je ovo mjesto.’ Evo šta o ovom čudu veli avva Justin: Između Jadranskog Mora i planine Gargan nalazi se grad Sipont, udaljen od ove planine dvanaest hiljada stopa. U tome gradu bejaše jedan bogat čovek, čija stada pasijahu pod planinom Gargan. Jednom zaluta od stada jedan vo. Gospodar ga je sa slugama tražio i najzad ga pronađe na vrhu planine kraj otvora jedne peštere. ljut i umoran od dugog traženja, gospodar podiže luk i strelu i pusti je na svoga vola, sa namerom da ga ubije. No strela se iznenada vrati natrag i pogodi samoga strelca. Videvši to, oni što behu s njim uplašiše se, i ne usuđujući se približiti se toj pešteri oni se vratiše u grad i ispričaše šta im se dogodilo. Doznavši za to, episkop toga grada se pomoli Bogu da mu otkrije tu tajnu. I javi mu se u viđenju sveti Arhistratig Mihail i saopšti mu da je to mesto on izabrao sebi, i čuva ga, i želi da ga često posećuje i pomaže ljudima koji budu s molitvom dolazili tamo. Episkop obavesti o ovom viđenju ljude i celom gradu naloži trodnevni post. Posle toga episkop sa klirom svojim i sa celim narodom pođe ka toj planini. Kada se popeše na nju, oni nađoše u steni pešteru sa tesnim ulazom, i ne usudiše se ući unutra, nego obaviše molitve pred ulazom. Od toga vremena stadoše tamo često odlaziti ljudi, uznoseći svoje molitve Bogu i svetom Arhistratigu Mihailu. Jednom Neapoljci, koji još behu neznabošci, sabravši svoju vojsku, neočekivano padoše pod grad Sipont, sa namerom da ga uzmu i razore; i građani biše u velikom strahu. Tada episkop naredi građanima post: da tri dana ne okuse hrane, i da se usrdno mole za izbavljenje od neprijatelja koji ih je opseo. Uoči dana u koji su neprijatelji hteli svim silama da udare i zauzmu grad, Vojvoda Nebesnih Sila, Arhistratig Mihail javi se u viđenju episkopu i reče: "Sutra u deset sati pre podne naredi svojim građanima da se naoružaju i izađu iz grada protiv neprijatelja, i ja ću vam doći u pomoć". - Ustavši od sna, episkop ispriča svima svoje viđenje, i ljudi se veoma obradovaše obećanoj pobedi nad neprijateljima. A kada nastade deset sati prolomi se strahovita grmljavina, i podigavši oči ljudi ugledaše veliki oblak gde silazi na goru Gargan. U isto vreme pojaviše se, kao nekada na Sinaju, oganj, dim, munje i gromovi; te se sva gora tresijaše i oblacima pokrivaše. Videvši to neprijatelji se silno uplašiše i nagoše bežati; a građani, razumevši da im je došao u pomoć dobri čuvar i brzi pomoćnik, sveti Arhangel Mihail, sa svojim nebeskim vojnicima, otvoriše gradske kapije i stadoše goniti neprijatelje sekući ih kao pruće. I dok ih oni gonjahu otpozadi, sveti Arhistratig Mihail ih s visine poražavaše gromom i munjama, te pogibe šest stotina ljudi od groma i munje. Građani Siponta goniše neprijatelja sve do Neapolja, i pobedivši ih potpuno pomoćju Vojvode Nebeskih Sila oni se pobedonosno vratiše u svoj grad. Od toga vremena Neapoljci, poznavši snažnu ruku svemoćnoga Boga, primišs svetu veru. Sipontiski pak građani, sabravši se svi sa eiiskopom i s klirom, pođoše ka gori, na kojoj bi strašno javljenje, želeći da tamo uznesu blagodarnost Bogu i svome pomoćniku, svetom Arhistratigu Mihailu i svima Nebeskim Silama. Kada se oni približiše k ulazu one peštere, nađoše na mermeru trag male stope ljudske, dobro otisnute kao na blatnjavoj zemlji. I govorahu među sobom: "Gle, zaista sveti Arhistratig Mihail ostavi ovde znak svoje posete, jer sam on bejaše ovde izbavljajući nas od neprijatelja naših". - I poklonivši se oni celivaše te stope, i obavivši bogosluženje radovahu se što imaju takvog pokrovitelja i branitelja, i uznošahu blagodarnost Bogu. I tom prilikom rešiše da na tom mestu podignu crkvu u ime svetog Arhistratiga Mihaila. I kada se pripremahu da pristupe građenju, sveti Arhistratig se opet javi episkopu i reče: "Ne treba da se trudite oko građenja crkve, jer ja bez vašega truda ugotovih tamo hram sebi; samo uđite u njega. Ti pak drugoga dana odsluži u njemu svetu liturgiju i pričesti verne Svetim Božanstvenim Tajnama". Posle ovog viđenja episkop naredi svima ljudima da se pripreme za pričešće Svetim Tajnama, i pođe s njima tvoreći molebna pjenija. A kada dođoše na ono sveto mesto gde svete stope behu izobražene na mermeru, nađoše u kamenu istesanu malu crkvu, u vidu pećine; zidovi njeni ne behu glatki, a visina joj bejaše različita: negde si mogao glavom dodirnuti svod, a negde ga ni rukom nisi mogao dosegnuti. - Iz toga bi jasno ljudima, da Bog hoće u crkvi ne skupoceno kamenje već čisto srce. - Presto u ovoj crkvi beše pokriven purpurnim pokrivačem; episkop izvrši na njemu svetu liturgiju i pričesti verne Prečistim Tajnama. U oltaru na severnoj strani proteče voda - čista, ukusna, vrlo bistra i čudotvorna; pijući je, bolesnici dobijahu zdravlje; a tu vodu pijahu ljudi posle pričešća Svetim Tajnama; i bezbrojna čudesa bivahu u toj crkvi, i svi se neduzi isceljivahu molitvama svetog Arhistratiga Mihaila. Episkop sagradi pri crkvi kelije, i smesti tamo sveštenike, đakone, pevače i čtece, da bi se u njoj svakodnevno vršilo crkveno pravilo u slavu Boga i u čast svetog Arhistratiga Mihaila. feeble је реаговао/ла на ово 1 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Mnogi su srednjovekovni vernici imali toliko strahopoštovanje prema pećini u Garganu da bi hodočasteći došli do pećine poljubili ulaz i vratili se, ne usuđujući se da uđu unutra. De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Evo, našao sam i ja nešto da ne moram prevodit označio sam boldovanim to treće ukazanje prema kojem se slavi taj praznik: Ukazanja sv. Mihaela PRVO UKAZANJE (8.svibanj 490. g.) Godine 490. poslije Krista Gargano je bio surov i divlji kraj, a ljudi su još bili duboko uronjeni u poganstvo (moguće je da se upravo u svetoj pećini slavio kult boga Kalkanta). U to vrijeme pročuo se glas o čudesnom događaju: veliki bik, koji se udaljio od svog stada koje je paslo po tim neprohodnim mjestima i izgubio, pronađen je nakon tri dana kako kleči pred otvorom jedne velike pećine. Rasrđeni vlasnik buntovnog bika odapeo je na njega strijelu, ali se ona čudesno okrenula i ranila strijelca. vijest o tom izvanrednom događaju došla je do mjesnog biskupa Lorenza Maiorana, koji je nakon tri dana posta i molitve bio počašćen prvim ukazanjem Arhanđela: "JA SAM U PRISUTNOSTI BOŽJOJ... JA SAM ODABRAO PEĆINU I ONA MI JE SVETA... U NJOJ ĆE SE OTPUŠTATI GRIJESI I ZADOBIVATI SVE ŠTO SE MOLITVOM BUDE TRAŽILO..." Tako je nastalo prvo "anđeosko" Svetište Zapada. Poslije toga događaja zbili su se i drugi ne manje važni čudesni događaji, te je svjetlo svetoga Mihaela zasjalo i na drugim privlačnim i vlažnim mjestima kao u svetištu Val di Susa i na poluotoku Mont Saint Michel u Normandiji. DRUGO UKAZANJE (12. rujna 492. g.) I Arhanđeo , novi stanovnik Gargana, uskoro je pokazao svu svoju moć. Dvije godine kasnije, budući da je Sipont bio opsjedan od Odoakrovih barbara, biskup Lorenzo ponovno se obratio nebeskomu duhu koji mu je u drugom ukazanju obećao zaštitu i pobjedu. A bilo je to ovako: potpomognuta potresima i munjama što se sručiše na opsadnike, vojska Sipontina natjerala je barbare u bijeg. Stanovnici Siponta su u znak zahvalnosti sv. Mihaelu otišli do Gargana, ali se zbog straha nisu usudili kročiti u pećinu, nego se zaustaviše na ulazu Svetoga Mjesta. Nisu se usudili ući u tu veliku i tajnovitu pećinu. TREĆE UKAZANJE (29. rujna 493.g.) Prošla je još jedna godina, a biskup se još nije odlučio konačno priječi prag čudesne pećine i posvetiti je, kako mu je bilo naloženo pri njegovom prvom razgovoru s nebeskim duhom. Arhanđeo mu se ponovno ukazao pozvavši ga da uđe unutra zajedno sa svim puljiškim biskupima gdje će slaviti Božja otajstva, ali bez posvećivanja mjesta jer ga je On već bio posvetio svojom rukom. Taj put Lorenzo je napokon poslušao arhanđela i kad je ušao u pećinu, našao je već pripravljeni oltar prekriven crvenim platnom sa kristalnim križem, kako mu je Mihael i rekao. Otisak dječjeg stopala utisnut na kamenoj stijeni svima je dao opipljiv dokaz Arhanđelove prisutnosti. Lorenzo je dao sagraditi crkvu na ulazu u pećinu i posvetio je… Tako je nastalo jedinstveno Svetište, u kojem oltar nikada nije imao posvećeni kamen JER JE SVAKI KAMEN NA TOM MJESTU SVET, a dva nadnevka vezana uz prvo i treće ukazanje postala su blagdani priznati od Svete Crkve i to Ukazanje sv. Mihaela na Garganu i Posvećenje jedne stare bazilike u Rimu na Salarijskoj cesti, podignute u njegovu čast. ČETVRTO UKAZANJE (22. rujna 1656.g.) Godine 1656. zbio se jedan događaj u vrijeme kada je kuga kosila svoje žrtve po cijeloj Italiji. Sipontinski nadbiskup, Alfonzo Puccinelli zazvao je još jedanput pomoć sv. Mihaela. On se je ukazao u zoru 25. rujna, upravo u trenutku kada se nadbiskup nalazio u nadbiskupskoj palači na Monte Sant´Angelo: Ja sam Mihael Arhanđeo… Tko god bude upotrebljavao kamenje iz moje pećine, od tebe blagoslovljeno i sa urezanim križem i mojim imenom, bit će oslobođen kuge. I tako je i bilo. Još i danas se ti kamenčići koje hodočasnici traže s vjerom i odanošću, nose u procesiji i posiplju na četiri glavne postaje da bi dali plodnost poljima i da bi sačuvali grad od prirodnih nepogoda. http://blog.dnevnik.hr/srdasce1/2007/11/1623704242/ukazanja-svmihaela.html Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Euthyphro Написано Октобар 13, 2012 Пријави Подели Написано Октобар 13, 2012 Tako se iz Gargana kult Arhangela Mihaila širio zapadom i došao i do naših krajeva. U predslovensko vreme u našim su krajevima bile mnoge crkve posvećene Arhangelu. Pomenuo sam Prevlaku kod Tivta, zatim postoje ostaci bazilike u Martinićkoj Gradini kod Spuža, blizu Ostroga, iz 9. je vijeka, gde je nađen zapis u kamenoj plastici: Michaele Ar. – na osnovu koga se pretpostavlja da je crkva bila njemu posvećena. Ovde je po nekom predanju kasnije rođen Sv. Simeon Mirotočivi. Episkopsko sedište u Doljanima kod Podgorice iz 6. veka sadržavalo je jednu veliku baziliku posvećenu Arh. Mihailu. Tako da ima smisla pretpostaviti da je kult Sv. Mihaila iz Gargana se proširio primorjem, te je otuda ’miholjdan’ odjek jednog dosta drevnog kulta Sv. Arhangela sa Gargana. Zayron је реаговао/ла на ово 1 De Maria Numquam Satis Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука