Aleksandra Parojcic Написано Октобар 10, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 10, 2016 Radim na Neuroloskoj klinici KCS i bavim se neuropsiholoskom i psiholoskom dijagnostkom. Neuropsihologija povezuje mozak i ponasanje u bolesti i zdravlju. Neuropsiholoska dijagnostika podrazumeva primenu visoko standardizovanih testova kojima se procenjuju kognitivne funkcije. To znaci objektivnu,testovnu proceduru za ispitivanje pamcenja, govora, orijentacije u vremenu i prostoru, paznje, vizulelnih sposobnosti itd. Primenjuje se svuda gde postoje zalbe i sumnja da postoji problem, posebno kod demencija, normalnog starenja, kao i raznih neuroloskih i psihijatrijskih bolesti - povreda mozga, stanja posle mozdanog udara, epilepsije, multiple skleroze, depresije... Милан Ракић, JESSY, ВИЛМА and 14 осталих је реаговао/ла на ово 17 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
ivona Написано Октобар 10, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 10, 2016 Pa ovo je predivna vest!Nadam se da forumasi kapiraju kakva je privilegija imati ovakvu priliku dobiti savete od ovakvog specijaliste! Милан Ракић, АлександраВ, RYLAH and 9 осталих је реаговао/ла на ово 12 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Милан Ракић Написано Октобар 10, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 10, 2016 10 minutes ago, Aleksandra Parojcic рече Radim na Neuroloskoj klinici KCS i bavim se neuropsiholoskom i psiholoskom dijagnostkom. Neuropsihologija povezuje mozak i ponasanje u bolesti i zdravlju. Neuropsiholoska dijagnostika podrazumeva primenu visoko standardizovanih testova kojima se procenjuju kognitivne funkcije. To znaci objektivnu,testovnu proceduru za ispitivanje pamcenja, govora, orijentacije u vremenu i prostoru, paznje, vizulelnih sposobnosti itd. Primenjuje se svuda gde postoje zalbe i sumnja da postoji problem, posebno kod demencija, normalnog starenja, kao i raznih neuroloskih i psihijatrijskih bolesti - povreda mozga, stanja posle mozdanog udara, epilepsije, multiple skleroze, depresije... У име чланова Форума, уредничког тима и лично, желим да Вам пожелим добродошлицу на ову нашу агору, те да се овде добро осећате и да својим знањем и стручношћу помогнете саветима онима којима су потребни. Sanja Т., Јелена011, Ненад Р. and 11 осталих је реаговао/ла на ово 14 Тко вриједи лети, тко лети вриједи, тко не лети не вриједи... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
александар живаљев Написано Октобар 10, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 10, 2016 Драга Александра, Неколико питања са којим мислим да се често срећеш: 1) Какав је (колиги) пад памћења везан са депресијом и колико је реверзибилан (може ли се вратити пун когнитивни капацитет пацијентима са тежом депресијом у ремисији)? 2) Колика су отприлике оштећења когнитивних функција и воље (конације) код алкохоличара, то наизглед сви знамо. Можеш ли нам ту тему приближити са освртом на неуропсихолошку рехабилитацију алкохоличара - њене домете? 3) Како на тестовима (изузимајући наравно клинички преглед) успостављате разлику између васкуларне деменције и Алцхајмерове болести и какав је даљи третман у случају једног или другог облика деменције? 4) У неуропсихолошком дијагностицирању ви често радите читаву батерију тестова (од интелигенције, до, да тако назовем "инвентара структуре личности" до утврђивања когнитивних функција. Има ли пацијент који се првенствено јавља због проблема са когнитивним функцијама, објективну потребу да се додатно плаши, читавог поступка тестирања? Хвала. "Tamo daleko", JESSY, АлександраВ and 4 осталих је реаговао/ла на ово 7 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Михаило Луковић Написано Октобар 10, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 10, 2016 Уважена Др Александра, 1. Можете ли нам нешто рећи како психијатрија гледа на самосвест. 2. Постоје ли регионална оштећења мозга која могу да дају поремећај везан за губљење свести о себи. 3. Постоји ли нешто што се зове колективни дух и да ли је он нечим и чиме условљен. Наравно, био бих задовољан и да ме упутите на литературу без конкретних одговора Унапред Хвала, Михаило Луковић "Tamo daleko", АлександраВ, JESSY and 2 осталих је реаговао/ла на ово 5 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
АлександраВ Написано Октобар 10, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 10, 2016 Веома ме је обрадовало овакво појачање Придружујем се добродошлици. JESSY, RYLAH, александар живаљев and 1 члан је реаговао/ла на ово 4 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Гости Guest Написано Октобар 10, 2016 Гости Пријави Подели Написано Октобар 10, 2016 @Aleksandra Parojcic Поштована докторко, хвала Вам што сте са нама... Имам доста питања, али полако... Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дејан Написано Октобар 11, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 11, 2016 Dobrodošli doktorka ! Dugo godina radim samo noću i mislim da imam hronični umor. Nekada, dok nisam radio noću, sam polagao po 4 ispita u roku, u toku studija sam počeo da radim i jedva sam završio fakultet, koncetracija, pamćenje i sl su veoma oslabili. Nadam se da ću u skorije vreme presati sa ovim poslom, šta mi savetujete da radim kako bih se što pre oporavio? Дијана., АлександраВ and Ненад Р. је реаговао/ла на ово 3 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Aleksandra Parojcic Написано Октобар 11, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Октобар 11, 2016 Hvala administratorima na recima dobrodoslice i clanovima kpji su tako brzo pokazali intetesovanje za ovu malo poznatu temu. Trudicu se da odgovaram tempom koji mi vreme dozvoljava. Za pocetak mozete mi se obracati imenom,da ne bi bilo nespirazuma,posto nisam lekar. Ja sam neuropsiholog a po osnovnom obrazovanju psiholog. Diplomirala sam na Filozofskom fakultetu na odeljenju za psihologiju. Moje dalje usavrsavanje odvijalo se na Medicini gde sam magistrirala iz naucne oblasti Neuropsihologija i specijalizirala Klinicku psihologiju. александар живаљев, Ненад Р., "Tamo daleko" and 1 члан је реаговао/ла на ово 4 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Aleksandra Parojcic Написано Октобар 12, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Октобар 12, 2016 Posto je bilo dosta pitanja pocela bih od onog koje me je nasmejalo,a to je da li pacijenti treba da se plase testiranja i procene. Moj odgovor je,naravno,da ne treba, jer trstiranje ne boli. Ali to je odgovor iz pozicije ispitivaca i pozicije zdravlja. Potpuno razumem pitanje i strah. Cesto nije svejedno, a nije ni uobicajeno da vas neko ispituje i procenjuje vase sposobnosti, izuzev ako verujete u svoju izuzetnost pa zelite to i da potvrdite. Pa i tada se,neretko, javlja izvesna napetost. Nelagodnost je jos veca, a i strah, ukoliko sami primecujete da nesto nije u redu i da ne pamtite dobro,da ne mozete da se setite nekog poznatog imena,reci... Ali, neuropsiholog nikada nece pronaci i "otkrit" ono cega nema. Moze vam samo pomoci da razjasnite o cemu se radi. Tegobe mogu biti znak uobicajenog kognitivnog pada koji prati proces starenja i koji se ocekuje, mogu biti podledica neraspolozenja i depresije, akumulacije stresa, informacione preopterecenosti i umora, ali i bolesti. Ako to saznamo, mozemo da preduzmemo korake ka samopomoci i pomoci od strane strucnjaka (lekara, psihologa, terapeuta). O samoj proceduri u sledecem postu! "Tamo daleko", АлександраВ and александар живаљев је реаговао/ла на ово 3 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Aleksandra Parojcic Написано Октобар 13, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Октобар 13, 2016 Neuropsihologija je nauka koja se bavi ponasanjem ljudi i psiholoskim procesima i funkcijama tako sto ih povezuje sa mozgom tj. strukturama i delovima mozga koji su za njih odgovorni, odnosno zaduzeni. Tako, npr. neuropsihologija daje odgovore na pitanja da li je za neki problem ili stanje kao sto je promena ponasanja ili pamcenja odgovorna promena u strukturi tj.samom mozgu. Neuropsihologija je usko vezana za neurologiju i za psihologiju. Neurologija daje znanja o mozgu i njegovim funkcijama, a psihologija je doprinela konstruisanjem testova kojima se na objektivan nacin "mere" sposobnosti. Tako da svako ko se bavi ovom oblascu mora da poseduje siroka znanja iz neurologije, neuronauka kao sto je npr. neuroanatomija, te psihologije, psihijatrije... Mozdane funkcije kao sto su paznja i koncentracija, pamcenje, inteligencija i njena primena u zivotnom funkcionisanju (egzekutivnost), snalazenje u prostoru i vremenu, konstruktivne funkcije, motorika i brzina reakcija, te govor i jezik, pa i raspolozenje ispitujemo tako sto primenjujemo odredjene testove i tehnike. Uz to, naravno, vodimo razgovor sa osobom, opserviramo nacin na koji govori i radi, koliko se investira i trudi, kako saradjuje i kako vidi sebe i svoj ucinak. Rezultate ocenjujemo i poredimo ih sa standardima koje imamo, sto znaci da ih kompariramo sa onim sto se ocekuje za prosecnog coveka istih godina i obrazovanja. Tako, necemo porediti rezultat pamcenja npr. brojeva coveka od 70 i studenta od 20 god, niti numericke sposobnosti dipl.matematicara sa racunanjem nekog ko se bavi npr. poslom nastavnika srpskog jezika. Rezultat neuropsiholoskog pregleda je u stvari skener vase funkcionalnosti u raznim domenima. Neuropsiholog vam moze reci da li je sve u redu sa vasom.kognicijom, da li negde postoje odstupanja, kolika su ta odstupanja i da li eventualno ukazuju na neko stanje koje zahteva lecenje i tretman. АлександраВ, александар живаљев and "Tamo daleko" је реаговао/ла на ово 3 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Михаило Луковић Написано Октобар 17, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 17, 2016 Уважена Др Александра, Замолио бих Вас да одговорите на моја питања. Хвала, Михаило Луковић Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Михаило Луковић Написано Октобар 18, 2016 Пријави Подели Написано Октобар 18, 2016 Уважена Др Александра, Зашто сам поставио наведена питања? Зато што је то место одакле креће формална логика. Једна ствар је једнака самој себи (идентитет -А=А); један суд не може да буде идентичан себи и својој негацији (непротивречности -А^А); и једна ствар не може да буде истовремено идентична себи и својој негацији (искључење трећег -AvA ). (Овде треба додати још један закон довољног разлога који нема директне везе са мојим питањем). Та четири закона су темељи формалне логике, а Ви се заправо бавите између осталог и процесима сазнавања, јер да би неко могао да се орјентише у времену, простору и према другим људима, мора да почне од ова прва три наведена закона. Хвала унапред и извините ако сам непримерено радознао, или ако у вашем одговору нисам препознао и одговор на моја питања. Михаило Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Aleksandra Parojcic Написано Октобар 21, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Октобар 21, 2016 Postovani Mihajlo, izvinjavam se na tempu i neuvremenhenosti mojih odgovora,ali sam u uvodu naglasila da je to moja realnost. Vasa pitanja,moram da kazem,donekle izlaze iz okvira mojih kompetencija,buduci da su vise namenhena psihijatrima,podebno onim sa afinitetom ka filozofiji. Ja Vam mogu dati odgovor na pitanje svesti i svesnosti koju mi neuropsiholozi shvatamo kao skup svih mentalnih funkcija. Tu se musli na percepciju,opazanhe,paznju,mislhenje,osecanja, pamcenje... Za te funkcije i njohovu integraciju zaduzene su velikomozdane hemisfere. To je kvalitativna svest ili ono sto zovemo psihicki zivot. Procenjujemo je na osnovu pravilne orijentacije osobe prema sebi, sto ukljucuje i samosvest,okolini,vremenu i prostoru. Posto sam pomenula kvalitativnu,napomenula bih da se kvantitativna svest odnosi na budnost za sta su odgovorni nizi delovi centralnog nervnog sistema. Dakle za svest su kljucne kora mozga i mozdano stablo. Poremecaje i krize svesti dovodimo u vezu sa cirkulacijom krvi u mozgu, epilepticnim napadima, pritiskom,poremecajima spavanja. Nisu retki ni gubici svesti ciji je uzrok psiholoski. Oni lice na epilepticne ali je u njihovoj osnovi ne poremecaj struktura mozga vec psiholiski konflikt. александар живаљев је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Aleksandra Parojcic Написано Октобар 21, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Октобар 21, 2016 Izvinite zbog greske u imenu Mihailo,kao i gresaka u kucanju! Ali nadam se da je tekst citljiv i razumljiv. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука