Zoran Đurović Написано Јун 25, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 7 minutes ago, Zayron рече katolike Biblija sama po sebi nije aposlutni autoritet kao za protestante, prednost ima Tradicija, pravovjerni nauk Crkve. U interpretacijama Biblije aposlutni autoritet nad tim ima Crkva, insistiranje na doslovnim značenjima može odvesti u je Онда Мађи, Бјанки, Равази нису католици. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 23 minutes ago, Zoran Đurović рече Онда Мађи, Бјанки, Равази нису католици. To nije mojj problem šta su ili nisu, ja za njih ne odgovoram i nisam ih nigdje naimenovao. Isto kako su naimenovani tako mogu biti i opozvani kad se promjeni papa, recimo ovaj sadašnji se odrekne papinskog trona isto kao emeritni papa Benedikt i budemo potom imati 2 emeritusa i jednog uredujućeg papu. Kao što je opozvao papa Francisko ovog kardinala Raymond Leo Burke tako sljedeći može opozvati njih ukoliko to bude Burkeov istomišljenik ili sam kardinal Burke lično ukoliko u momentu sazivanja Konklava budu imali vijek potreban za pravo glasa - ne budu stariji od 80 godina: To je stvar dakle crkvene politike a ne Nauka Crkve: Papež odvolal konzervativního kardinála Burkea z nejvyššího soudu ve Vatikánu Tradicionalistický kardinál Burke končí v kúrii Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zoran Đurović Написано Јун 25, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 37 minutes ago, Zayron рече To nije mojj problem šta su ili nisu, ja za njih ne odgovoram i nisam ih nigdje naimenovao. Isto kako su naimenovani tako mogu biti i opozvani kad se promjeni papa, recimo ovaj sadašnji se odrekne papinskog trona isto kao emeritni papa Benedikt i budemo potom imati 2 emeritusa i jednog uredujućeg papu. Kao što je opozvao papa Francisko ovog kardinala Raymond Leo Burke tako sljedeći može opozvati njih ukoliko to bude Burkeov istomišljenik ili sam kardinal Burke lično ukoliko u momentu sazivanja Konklava budu imali vijek potreban za pravo glasa - ne budu stariji od 80 godina: To je stvar dakle crkvene politike a ne Nauka Crkve: Papež odvolal konzervativního kardinála Burkea z nejvyššího soudu ve Vatikánu Tradicionalistický kardinál Burke končí v kúrii Мислим да су 2 ствари изашле на видело из ове дискусије. 1) Ч. се не може темељити на Писму, што сам и рекао у уводном тексту, него само на предаји, што си и ти потврдио јер си се нашао у немогућности да тумачиш Писмо, па си прибегао предању. Ја немам никакав поремећај мозга па да тврдим како Ч. не постоји код неких Отаца, као што једнако одговорно тврдим да га нема у Писму. 2) Ови католички аутори савршено познају учење о Чистилишту. Бјанки и вели да је пре био талибан као и ти. После се оправославио. Мени није јасно зашто бих ја више требало да верујем теби него њима? Кажеш због Катихизма? Па то је ваш проблем, не мој. Он може да буде неки официјални документ, али за нас потпуно необавезујући. И ти катихизми су се мењали. У самој КЦ. У древним катихизмима западне Ц. га нема. У источним још мање. И шта ћемо сада да кажемо? Да су сви источњаци завршили у паклу јер и док смо били 1 црква нисмо имали доктрину о Ч? Не буди смешан. Или пак да кажемо како западњаци иду у пакао јер верују у ову доктрину? Јер ми имамо св. Марка Ефеског, који је по нама у рају, а негирао је отворено учење о Ч. Или ми да кажемо да је св. Тома Аквински у паклу јер је говорио против источњака? Да ли ти је јасно да док болујемо и једни и други од тридентинског рака нећемо имати јединства, да је екуменизам химера? Зато Писмо мора нама да буде основа, а не традиције. Нико их не одбацује, поготово се не сме негирати да је Дух Свети тај који дише у црквама, али ушанчивање у бесмисленим доктринама не води никуда. Као што ми ладно можемо да живимо без митарстава. Учење о Ч. је као и дисциплина о целибату. Увукло се у неко доба али није догмат. Тако и ово учење о Ч. се може алегоризовати. Као што се данас покушава реинтерпретирати доктрина о незаблудивости папе. Истина Добри дух Каспер је јеретик, јер је и он заквашен православним квасцем (предиван као човек, бриљантан као теолог) па се труди у том смеру. Ви, тридентинци, у католичким и у православним редовима сте проблем. Због вас претрајава овај скандал раскола. Џуманџи, Paradoksologija, Јелена011 and 1 члан је реаговао/ла на ово 4 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 5 minutes ago, Zoran Đurović рече Мислим да су 2 ствари изашле на видело из ове дискусије. 1) Ч. се не може темељити на Писму, што сам и рекао у уводном тексту, него само на предаји, што си и ти потврдио јер си се нашао у немогућности да тумачиш Писмо, па си прибегао предању. Ја немам никакав поремећај мозга па да тврдим како Ч. не постоји код неких Отаца, као што једнако одговорно тврдим да га нема у Писму. 2) Ови католички аутори савршено познају учење о Чистилишту. Бјанки и вели да је пре био талибан као и ти. После се оправославио. има сте проблем. Због вас претрајава овај скандал раскола. On se oprotestantizirao a ne opravoslavio, ahahahaha. Ni mnoge druge stvari nisu striktno navedene u Svetom Pismu i ne možemo ih tamo naći niigdje doslovno napisane ali daju se izdedukovati i u njih vjerujemu jer su dijelom Crkvenog Nauka a o njihovom postojanju znamo iz konteksta crkvenih učenja tj. iz tradicije. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zoran Đurović Написано Јун 25, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 7 minutes ago, Zayron рече On se oprotestantizirao a ne opravoslavio, ahahahaha. Ni mnoge druge stvari nisu striktno navedene u Svetom Pismu i ne možemo ih tamo naći niigdje doslovno napisane ali daju se izdedukovati i u njih vjerujemu jer su dijelom Crkvenog Nauka a o njihovom postojanju znamo iz konteksta crkvenih učenja tj. iz tradicije. Ти си католик или грко-католик? Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 29 minutes ago, Zoran Đurović рече Ти си католик или грко-католик? Ja sam katolik moravski obreda rimskoga Crkve češke i moravske Zoran Đurović је реаговао/ла на ово 1 Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
kopitar Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 Bolne rane razlika između Pravoslavne i Katoličke Crkve i put njihova zacjeljenja | Bitno.net https://www.bitno.net/vjera/razlike-izmedu-katolicke-i-pravoslavne-crkve/#.V25UO8_k-M4.whatsapp Ja sam ovdje razumio da predaja i Pismo imaju jednaku vrijednost i da se dopunjuju . Problem čistilišta za katolike je mnogo veći jer je dogma i obvezujuće je , dok ste vi slobodni po tom pitanju. Ja bih isto volio da to nije dogma , jer sam skloniji nekakvoj svojoj polovičnoj viziji , prolaska kroz tamnu noć , jer kako će mo se inače su oblačiti sa kristom. Zayron and Zoran Đurović је реаговао/ла на ово 2 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 Na primjer kardinal Burke, njemu ide na živce što se na nedavnoj Sinodi o porodičnim pitanjima tako malo tj. rijetko spominjao pojam grijeha tj. GRIJEH! Izgleda da je to slijedeći pojam na redu odmah poslije limba i čistilišta koji treba zamest pod tepih da bi novotari bili spokojeni. Víkendovka Karola Lovaša: Sedemdesiat sukieň mala, a predsa sa nevydala Takodjer je obespokojen jer su feminizirana crkva i ministrantke uzrokom nedostatka svećenićkih zvanja a svećenici koji su bili sexualno dezorijentirani i zbunjeni su prouzrokovali tu groznu pedofilnu krizu u crkvi. Kardinál Burke říká, že "feminizovaná církev a ministrantky jsou důvodem nedostatku kněží" A taj Lumir dole ga je nazvao zombijem iz srednjeg vijeka i kosturom prošlosti i usporedjuje ga sa pajacem. Lumir odpověděl(a) (29.1.2015 14:21) Burke je zombi středověku. Kostlivec minulosti, který baví dnešní věřící. Vykopávka do komixů. Ať si dá ušít zase nějaký kostýmek, krajkami a zlatem ať nešetří a nechá se natočit na YouTube, ať se máme čemu zasmát. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zoran Đurović Написано Јун 25, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 10 minutes ago, Zayron рече Na primjer kardinal Burke, njemu ide na živce što se na nedavnoj Sinodi o porodičnim pitanjima tako malo tj. rijetko spominjao pojam grijeha! Izgleda da je to slijedeći pojam poslije limba i čistilišta koji treba zamest pod tepih da bi novotari bili spokejeni. Takodjer je obezpokojen jer su feminizirana crkva i ministrantke uzrokom nedostatka svećenićkih zvanja a svećenici koji su bili sexualno dezorijentirani i zbunjeni su prouzrokovali tu groznu pedofilnu krizu u crkvi.A taj Lumir dole ga je nazvao zombijem iz srednjeg vijeka i kosturom prošlosti i usporedjuje ga sa pajacem. Добар Лумир!:))) Мислим да вам остају као једина нада Лефевр и Артемије... Само, који је од њих двојице права црква, то ти не бих знао рећи... Panthera Leo је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
utopija Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 5 hours ago, Zoran Đurović рече Можда си прескочио, ево ти двојица католичких еминентних теолога који негирају Ч. Даље, ја нисам негирао да учење о Ч. не постоји код неких Отаца. Зато је бесмислено ово што ми износиш. Ти и Зајрон нећете да се замислите над Мађијем и Бјанкијем. Дух Свети води цркву, али не силује људске слободе, па сте тако научавали лимб који сте сада одбацили... Можда да вратите и индулгенције? Што би фалило? Цркве су заблудиве, да нису не би било оволико хереза до дана данашњег. +!Komentar komentara: 1. Besmisleno je citiranje "eminentnih teologa", koji negiraju 'čistilište', pa makar se smatrali 'katolicima' kao i citiranje neeminentih 'teologa', koji imaju potvrdno mišljenje o tom duhovnom stanju. 2. Ne citiram Oce, a što stavljam na forum je samo radi 'obogaćivanja teme' onima, koji žele čitati. 3. Osobno bih se volio zamisliti nad Učiteljevim riječima radije i više nego nad 'teološkim mišljenjem' nekog "eminentnog teologa". 4. U Crkvi je bilo 'teologa', koji su pisali o 'limbu' (teološko mišljenje). I što onda? 5. Indulgencija (oprost) nije ukinuta, ali je bilo zloporabe. 6. Crkva, koju vodi Duh Sveti, nije zabludiva, ali 'teolozi' mogu biti zabludivi, ako ne naučavaju Nauk Crkve, a ti, ljubljeni prijatelju i svećeniče Kristov, ne moraš sebe smatrati zabludivim po pitanju 'čistilišta', dok slobodno možeš smatrati zabludivim sve one, koji vjeruju u to privremeno duhovno stanje. Tema: Mt 5,25-26 "Nagodi se brzo s protivnikom dok si još s njim na putu, da te protivnik ne preda sucu, a sudac tamničaru, pa da te ne bace u tamnicu. Zaista, kažem ti, nećeš izići odande dok ne isplatiš do posljednjeg novčića." Evo, sada te direktno i ponizno molim, ljubljeni prijatelju, da napišeš svoje mišljenje o ovome što govori Kralj nad kraljevima! Nevažno za temu: Nisam 'teolog', a nažalost nisam baš ni neki 'teofil', a trenutno ni 'katolik', ali se nadam, da neću biti 'ekskomuniciran' s ovoga foruma. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zoran Đurović Написано Јун 25, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 46 minutes ago, utopija рече +!Komentar komentara: 1. Besmisleno je citiranje "eminentnih teologa", koji negiraju 'čistilište', pa makar se smatrali 'katolicima' kao i citiranje neeminentih 'teologa', koji imaju potvrdno mišljenje o tom duhovnom stanju. 2. Ne citiram Oce, a što stavljam na forum je samo radi 'obogaćivanja teme' onima, koji žele čitati. 3. Osobno bih se volio zamisliti nad Učiteljevim riječima radije i više nego nad 'teološkim mišljenjem' nekog "eminentnog teologa". 4. U Crkvi je bilo 'teologa', koji su pisali o 'limbu' (teološko mišljenje). I što onda? 5. Indulgencija (oprost) nije ukinuta, ali je bilo zloporabe. 6. Crkva, koju vodi Duh Sveti, nije zabludiva, ali 'teolozi' mogu biti zabludivi, ako ne naučavaju Nauk Crkve, a ti, ljubljeni prijatelju i svećeniče Kristov, ne moraš sebe smatrati zabludivim po pitanju 'čistilišta', dok slobodno možeš smatrati zabludivim sve one, koji vjeruju u to privremeno duhovno stanje. Tema: Mt 5,25-26 "Nagodi se brzo s protivnikom dok si još s njim na putu, da te protivnik ne preda sucu, a sudac tamničaru, pa da te ne bace u tamnicu. Zaista, kažem ti, nećeš izići odande dok ne isplatiš do posljednjeg novčića." Evo, sada te direktno i ponizno molim, ljubljeni prijatelju, da napišeš svoje mišljenje o ovome što govori Kralj nad kraljevima! Nevažno za temu: Nisam 'teolog', a nažalost nisam baš ni neki 'teofil', a trenutno ni 'katolik', ali se nadam, da neću biti 'ekskomuniciran' s ovoga foruma. Хвала, ово је заиста лепо писмо. Напокон дијалог. Зајрон је задрт, па неће да поштује Писмо. И онда каже да је Предање једнако вредно као Писмо. Неће бити. Без обзира што је Црква та која је одредила канон Писма. Јер ако прихватимо ту тезу, доћи ће неки папа који ће рећи да је Ис био бисексуалац. И онда имамо проблем. Тада ће доћи неко и рећи да је папа фијукнуо, па да није непогрешив. А ту доктрину о Ис бисексуалцу можемо извести на основу љубљеног ученика, на основу жене која му брише ноге косом и сл. Наравно, то су будалаштине (мада имамо оне који на основу љубљеног ученика изводе да је Ис био геј, па онда убаце голог младића са чаршавом...) Нејасно остаје ово "наук цркве", јер се он формира на отачким текстовима, тумачењима. За мене никакав документ СПЦ не може бити обавезујући. Код вас се може доживети таквим Катихизис. Мислим да је то лимитирано и разлоге сам већ изнео. Такође сам рекао да сте ти и Зајрон никакви ауторитети што се тиче интерпретације католичке теологије. Све то ја могу да избифлам. Ја сам читао све те текстове. Као и Бјанки и Мађи које ви ниподаштавате. Тако се вели и за Равазија или Каспера да су јеретици... Али, где ћемо онда стићи? Претворићемо цркву у секту. Овај катлички осећај за истину за официјалност неког учења није постојао у старој Цркви. На васионским саборима су се доносиле одлуке, које, захваљујући императору су постајале општеважеће. Мислим да папа Франциско покушава да вас отрезни (ми смо једнако распуштена банда што се види и на основу организовања овог сабора на Криту; зато је папа Јн 23, паметан и свет како га је Господ дао, сазвао бискупе у св. Павла ван зидина и рекао: имамо сабор!). Дакле, ти треба да разумеш да смо ми другачије насађени. Да остоје разлике у нашем и вашем осећају за раличите ствари, у приступу теологији. То не значи ништа лоше, јер имамо 99% ствари које нас спајају. И оне би требало да превагну. На твоје двојбе око јеванђелског текста ћу одговорити после. Морам да ручам и да се одморим. poelbuster је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 8 minutes ago, Zoran Đurović рече Хвала, ово је заиста лепо писмо. Напокон дијалог. Зајрон је задрт, па неће да поштује Писмо. И онда каже да је Предање једнако вредно као Писмо. Opet nesporazum, rekao sam da je Crkva ne jednaka nego čak iznad Pisma i Pismo interpretuje u skladu sa predanjem. Svaka interpretacija pisma koja nije u skladu sa predanjem se smatra jeretičkom. Takvo je učenje KC o odnosu sv. Pisma i Predanja i njihovog mjesta u Ctrkvi, Crkva je iznad i Pisma i Predanja. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 Sad postavim taj prvi najavljeni članak a potom i taj drugi ovdje na ovoj temi. Ukoliko taj teolog o kojem sam govorio, autor tog drugog članka pristane na raspravu onda tek otvorimo tu posebnu temu i ostavimo ovdje link na nju. Ovdje je to više iz pastoralnog aspekta aplikovane teologije a u tom drugom članku više iz apologetskog aspekta. Čistilište Čistilište je proizvodom razmišljanja ali … Striktni tumači Biblije kao jedinog izvora naših znanja o stvarima vjere ga odbijaju, zato što o njemu u Bibliji ništa ne možemo pročitati. Kritički katolik se zapita gdje se taj pojam stvorio i zašto? Taj koji se sreo s prilično realnim slikama čistilišta i čištilišnih muka (na primjer s veoma zzastrašujućim slikama u stihovima baroknog autora, inače takodjer autora mnogih ljupkih textova baroknih pjesama Adama Mihni iz Otradovic). A nekom možda takodjer padne na pamet kako to da danas mnogo hrišćana ne vjeruje u čistilište, ali lako i brzo povjeruje u reinkarnaciju. gdje je dakle izvor vjere u čistilište? Istorija je to relativno duga, ovdje ćemo je samo naznačiti (detaljno je o tom pitanju raspravljano u knjizi francuskog istoričara Jacquese Le Goffa: Rodjenje čistilišta, Vyšehrad 2003). Hrišćani u prvim destljećima života crkve računali su prije sa skorim drugim dolakom Isusa Hrista (dakle sa skorim koncem vremena) a tek potom su počeli postavljat dalja pitanja, koja su se ticala života na zemlji i dalje sudbine tih koji su umrli. Tako na primjer apostol Pavle i 1. poslanici Korinćanima u 15. poglavlju odgovara na pitanja Korinćana kako će to biti sa hrišćanima, koji se dožive Isusovog drugog dolaska a kako s tim koji su već umrli. Poslije perioda prvog proganjanja hrišćana ukazala se potreba traženja odgovora na pitanje kako se postaviti prema onima koji nisu izdržali progone i |Hrista su se javno odrekli ili su ga zatajili - mogu li se vratiti u crkvu? A još kanije su si mnogi postavljali pitanje, kako je to s ljudima, koji nisu živjeli tako loše, da bi bilo potrebno trazmišljati o njihovoj vječnoj propasti i na drugoj strani nisu proživjeli svoj hrišćanski život do tolike mjere ispravno, kako bi mogli takoreći kroz Dveri smrti ravno nogama do Neba.I tako se u petom vijeku kod svetog Avgustina pojavljuju uvažavanja o potrebi pročišćavanja poslije smrti, koja dobivaju u daljem razvoju podobučistilišta kao stanja (i mjesta) čišćenja upokojenih. jano izražen pojam čistilišta se pojavljuje u svakodnevoj upotrebi tek u srednjem vijeku, od konca 12 stoljeća. Popularna tumačenja o čistilištu iz 19. i prve polovine 20. vijeka bili su često teološki vrlo slabi, zato u svojim slikama dojmljivi. A tako nisu manjkala ni tumačenja dokazujući da čistilište mora biti pod zemljom, bila su slikovito prikazivane čistilišne muke a Boga se predstavljalo kao krutog mučitelja i tamničara ubogih duša u čistilištu. Naprotiv tome sadašnji Katihizis katoličke crkve govori veoma trezveno i vraća se izvornom početnom terminu, dakle k stanju ili procesu pročišćenja. “1030 Oni koji umru u milosti i prijateljstvu s Bogom, a nisu potpuno cisti, iako su sigurni za svoje vjecno spasenje, moraju se poslije smrti podvrgnuti ciscenju, kako bi postigli svetost nuznu za ulazak u nebesku radost. 1031 To konacno ciscenje izabranih, koje se posve razlikuje od kazne osudjenih, Crkva naziva Cistilistem. Nauk vjere s obzirom na Cistiliste Crkva je jasno izrazila posebno na Firentinskom i Tridentskom saboru. Crkvena predaja, pozivajuci se na neka mjesta Svetog pisma, govori o cistilisnoj vatri: Sto se tice nekih lakih pogresaka, treba vjerovati da prije opceg suda postoji cistilisna vatra, prema onome sto potvrdjuje Onaj koji je Istina, govoreci da onome tko izgovori hulu protiv Duha Svetoga nece biti oprostena ni na ovom ni u buducem svijetu (Mt 12,31). Prema toj pouci mozemo zakljuciti da se neke pogreske mogu oprostiti na ovom svijetu, a neke druge u buducem svijetu.“ III. Konacno ciscenje ili Cistiliste Ako prenosimo, projektujemo na Boga prilično mnogo ljudskih predstava, može se desiti da u oblasti vjere očekujemo nužnost potpune otplate zla, koje je čovjek počinio, i to tada kad mu je već bilo otpušteno. A tako smo potom blizu predstavi čistilišta kao mjesta Božije otplate, kao institucije, gdje nam Bog hoće “otplatit” te grijehe, za koje nas nije kaznio na Zemlji. To je predstava izvedena prije iz iskustava medjuljudskih odnosa (tako kako bismo se ponašali mi na mjestu Božijem). ljudski shvatljiva, ali u stvarnosti neispravna. bolje stvari razumijemo kad si posvijestimo, kakve “ostatke” (posljedice) poslije otpuštenih grijeha u nama ostaju: ne samo loša sjećanja na naš pad ali takodjer povrijedjeni medjuljudski odnosi, ranjeno povjerenje prema sebi samome i prema Bogu i slično. A kad se sami sebe zapitamo, kako bismo se s tim ostatcima svojih laži, želji za osvetom, nepoštenjem i agresivnošću osjećali postavljeni licem u lice apsolutnoj ljubavi, kojom je Bog valjda odgovorimo da sćemo se osjećati u toj situaciji najvjerovatnije vrlo loše. Zato očišćenje od preostataka zla, od toga što naše biće, stvoreno k slici i prilici Božijoj nagrdjuje, možemo takodjer shvatati našon sopstvenom potrebom. Slikovito rečeno: Božiji oproštaj nam otvara dveri k pristupanju pred Božije Lice. Mi medjutim osjećamo potrebu očišćenja kako bismo mogli pred njim u pokoju ustrajati. Nejde o to da bismo si nekako mogli zaslužiti oproštaj, otpuštenje grijeha, radi se o tome, da se na nama promjenjujuća Božija moć mora očitovati, kako bismo mogli u Božijoj blizini živjeti. Treba medjutim pošteno reći da bilo kakve naše predstave o našem stanju poslije smrti mogu biti samo slike, složene iz naših pozemskih iskustava a zatu su ne baš tačne ili direktno čak vode do raznih zabluda. Ziasta smo prepušteni vjeri u moć i snagu Božije ljubavi, koja nam ide u susret i sve mjenja. Ako medjutim to pročišćavanje i čistilište shvatimo tako kako je navedeno gore, uvidimo u čistilištu prije izraz Božije ljubavi nego čin, akt otplate ili “ljestvicu nesigurnosti”. Pretpostavlja to medjutim da čistilište nećemo shvatat kao akt Božije osvete ili kao “pakao na dobu odredjenu (privremeni pakao)”. ili kao instituciji gdje ljudske molitve za duše u čistilištu “premognnu”, “nagovore” Božiju pravednost kako bi duša do Neba doputovala. Nažalost niz narodnih (folklornih) predstava i loših postarijih popularnih tumačenja o čistilištu ima upravo ovakvu podobu. naprotiv tome na primjer mistički prožitci svetog Jovana od Krsta govore o čistilištu kao o mjestu projavljivanja beskonačne Božije ljubavi, sa kojom se duša želi spojit ali ne može ju još dosegnuti - a u tom je to njeno pročišćujuće trpljenje. Molitva za duše u čistilištu nesumnjivo ima svoj smisao, samo treba paziti na to da je čovjek ne shvati kao nekakvu namjeru “pretlačit” dragog Gospoda Boga sa pozicije suda (Pantokrator) do pozicije milosrdja (Pastor Bonus). Te miolitve su prije izrazom naše ljubavi k upookojenim, izrazom naše svijesti da i poslije smrti pripadamo jedni drugima. Kad si dakle vjerujući čovjek posvijseti bol duga ljubavi prema bližnjima a najžešće prema bližnjima koji su umrli i po koje se ovdje na zemlji neda više ništa učiniti (cvijeće i spomenici mnogo toga ne poprave) može biti dobro disponovan, raspoložen da im izrazi svoju uzjamnu bliskost ljubav poslije smrti molitvom. A takodjer tada, kad postanemo svjesni, da smo na primjer ostali mnogo toga dužni tim za koje smo imali nekakvu odgovornost a oni nisu živjeli takodjer radi naše nemarnosti tako dobro kako bi mogli, (nismo se starali o stare roditelje sasvim dobro kako smo mogli) možemo naći u molitvi “ za duše u čistilištiu” pošteno rješenje tih problema. Ima li medjutim neko predstavu da je čistilište nekakav zatvor gdje Gospod Bog duše “zaključa” a mi ih imamo svojim molitvama iz tog zatvora osloboditi (ili u drugom slučaju ima to sredit nekakav svetitelj ili Bogorodica svojim utjecajem) potom je jasno da o moći Božije ljubavi projavljivane prema ljudima mnogo ne zna. Ili da ima slaboduhu predstavu o moći i sili iskupljenja kroz Hrista. Izgleda da smo kao katolici prošli u posljednjih sto godina zanimljivim razvojem, zatim što većina katolika pred sto godina Bibliju praktično k svojoj vjeri nije upotrebljavala a ni trebala, danas su i medju katolicima mnogi koji imaju dojam da se može uzimat u vjeri za ozbiljno samo ono što doslovno nadjemo u Bibliji. A ne računaju sa prostom činjenicom, da ako se vjera živionda se nužno dalje domišlja. Čistilište kao takvo je zaista “produkt razmišljanja”, ali njegove polazne tačke: svetost Božija, potreba iskupljenja i nespojivost grješnosti čovjeka sa svetosti Boga su objavljeni kameni temeljci vjere koju Pismo jasno izriče. Od njih je nauka o čistilištu izgradjena. Da želja po nazornosti, očiglednosti i namjera odgovoriti na radoznala pitanja, koja čovjek postavlja, vodi mnogo puta k netačnim a nekad i opskurnim predstavama je opakovanim iskustvom u životu crkve. Zato je dobro držati se trezvenih i jasnih tumačenja (koja se nalaze nna primjer u sadašnjem Katihizisu katoličke crkve) a isnpirovani njima a ne nikako sumnjivim izvorima onda izgraditi našu pobožnost. Izvor: Očistec? Očistec je produktem přemýšlení, ale… Autor članka: Ing. Aleš Opatrný ThD Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zoran Đurović Написано Јун 25, 2016 Аутор Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 1 hour ago, Zayron рече Opet nesporazum, rekao sam da je Crkva ne jednaka nego čak iznad Pisma i Pismo interpretuje u skladu sa predanjem. Svaka interpretacija pisma koja nije u skladu sa predanjem se smatra jeretičkom. Takvo je učenje KC o odnosu sv. Pisma i Predanja i njihovog mjesta u Ctrkvi, Crkva je iznad i Pisma i Predanja. Ова тврдња је једнако глупа као што је историјски неоснована. Тако јехове имају своје Писмо, не прихватају оно опште. Исто си ти устврдио, само из католичког табора. Увек ти остаје да се са Артемијем договориш ко је у праву. Кад се договорите, онда питајте Акакија да ли се слаже са вама, а онда позовите Лефевра. Цариградска црква је више пута падала у јерес. Црква је папу Хонорија, не трепнувши, осудила као јеретика. О каквој то цркви причаш? То не постоји. Као што не постоји незаблудиво црквено учење. Џуманџи, poelbuster, Volim_Sina_Bozjeg and 1 члан је реаговао/ла на ово 4 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Јун 25, 2016 Пријави Подели Написано Јун 25, 2016 5 minutes ago, Zoran Đurović рече Ова тврдња је једнако глупа као што је историјски неоснована. Тако јехове имају своје Писмо, не прихватају оно опште. Исто си ти устврдио, само из католичког табора. Увек ти остаје да се са Артемијем договориш ко је у праву. Кад се договорите, онда питајте Акакија да ли се слаже са вама, а онда позовите Лефевра. Цариградска црква је више пута падала у јерес. Црква је папу Хонорија, не трепнувши, осудила као јеретика. О каквој то цркви причаш? То не постоји. Као што не постоји незаблудиво црквено учење. Crkva ne može pasti u jeres, u jeres mogu pasti neki njeni članovi. Potom bi i glava Crkve Isus Hristos "pao u jeres". Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука