Jump to content

о. Милан Топић: Не "економија", него "икономија"!

Оцени ову тему


Препоручена порука

Свештеник Милан Топић, старешина храма Свете Тројице на Врачару у улици Господара Вучића, беседио је данас на тему светог Јеванђеља прочитаног на недељној Литургији, како је рекао "речи које миришу на Божић". Говорећи само благо о врло сложеном питању богатства и сиромаштва, о. Милан је истакао да суштинско питање хришћанства није економија, него икономија (спасење). Отац је појаснио појам "иглених ушију", подсетио да је "Света Литургија ушће свих молитава наших" и напоменуо да је "једино и искључиво могуће да се спасимо благодаћу Духа Светога".

 

 

http://www.slovoljubve.com/sites/default/files/3003/15/12/21.12.15_-_rec_pastira_-_o.milan_topic_64kbps.mp3

 

 

http://www.slovoljubve.com/emisije/rec-pastira-o-milan-topic-ne-ekonomija-nego-ikonomija

''Старајте се да имате љубав. Иштите свакодневно од Бога љубав. Заједно са љубављу долази сво богатство добара и врлина. Волите, да бисте били вољени од других.''
(Св.Нектарије Егински)

ЖИВА ДЕЛА УТЕХЕ - искрено се надам да ће ова акција пробудити оно најбоље у нама

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Литургија је молитвени ход. Али Евхаристија никада није била молитва.

Евхаристија је делање Бога. И наше учешће у делању Бога кроз причешће.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ikonomija je leksicki isto sto i ekonomija. U engleskom se recimo ikonomija zove "economy of salvation", dakle ne iskrivljuje se izvorna grcka rijec οικονομία, samo jos dodaje salvation kako bi se termin bio jasan na sta ukazuje. U grckom jeziku οικονομία znaci bas to sto danas podrazumjeva, ekonomiju, organizaciju produktivnog rada. U tom slucaju ekonomija nema nikakve veze sa ikonomijom, oboje su potrebni ljudima i ne moze jedno biti iskljuceno na racun drugog. 

 

No ima kod nas svestenika koji su pod uticajem vladike Tase, pa se malo bave teoloskom leksickom gimnastikom, kao ono nije ekumenizam, vec ikumenizam.

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ikonomija je leksicki isto sto i ekonomija. U engleskom se recimo ikonomija zove "economy of salvation", dakle ne iskrivljuje se izvorna grcka rijec οικονομία, samo jos dodaje salvation kako bi se termin bio jasan na sta ukazuje. U grckom jeziku οικονομία znaci bas to sto danas podrazumjeva, ekonomiju, organizaciju produktivnog rada. U tom slucaju ekonomija nema nikakve veze sa ikonomijom, oboje su potrebni ljudima i ne moze jedno biti iskljuceno na racun drugog. 

 

No ima kod nas svestenika koji su pod uticajem vladike Tase, pa se malo bave teoloskom leksickom gimnastikom, kao ono nije ekumenizam, vec ikumenizam.

Kako spajaš ekonomiju čije je načelo interes,profit sa onim Hristovim da činiš drugome ne očekujići ništa za uzvrat?To je ako ćemo po ekonomski ravno samoubistvu.

Најдубља молитва јесте  молитва без икаквих речи када у тишини ума једноставно живимо у присуству Божијем. Архимандрит Сава Јањић

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Kako spajaš ekonomiju čije je načelo interes,profit sa onim Hristovim da činiš drugome ne očekujići ništa za uzvrat?To je ako ćemo po ekonomski ravno samoubistvu.

Gdje si nasao da je ekonomija to sto tvrdis??

Ekonomija je organizacija produktivnog rada, nikakve veze sa profitom nema. Jesi cuo za manastirsku ekonomiju? Kucnu ekonomiju, seosku ekonomiju? Imaju li te ekonomije ikakve veze sa profitom?

Ekonomija je znaci kako efektivno i produktivno izgraditi kucu, voditi seosko ili manastirsko domacinstvo, raspolagati sa kucnim budzetom itd...prema tome predstavlja jednu plemenitu disciplinu koja se nimalo ne kosi sa ikonomijom kao ucenjem o bozijem planu spasenja.

Cak i preduzetnicka ekonomija gdje sticanje profita igra vaznu ulogu ne predstavlja nista lose sve dok se profit ulaze na koristan nacin.

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

A čime puniš taj budžet ako ne naplatom svoje usluge ili proizvoda?Kakva je to ekonomija koja ne stvara profit(višak vrednosti) i kojoj to nije svrha?Ja nisam rekao da je ekonomija nešto loše već da je jednostavno nespojiva sa onim o čemu je Hristos govorio a to je da ti dam nešto bez ikakvih očekivanja i bilo kakve povratne vrednosti(novca u našem modernom smislu,ili može biti kompenzacija neka)

Најдубља молитва јесте  молитва без икаквих речи када у тишини ума једноставно живимо у присуству Божијем. Архимандрит Сава Јањић

Link to comment
Подели на овим сајтовима

A čime puniš taj budžet ako ne naplatom svoje usluge ili proizvoda?Kakva je to ekonomija koja ne stvara profit(višak vrednosti) i kojoj to nije svrha?Ja nisam rekao da je ekonomija nešto loše već da je jednostavno nespojiva sa onim o čemu je Hristos govorio a to je da ti dam nešto bez ikakvih očekivanja i bilo kakve povratne vrednosti(novca u našem modernom smislu,ili može biti kompenzacija neka)

 

Pa punis recimo platom. Sticanje plate nije nikakav profit. Mozda ako bi stednju smatrao profitom, ali to se u sturcnoj terminologiji ne zove obrtom ili profitom, vec prosto stednjom. Spomenuh kucu, kada gradis kucu cilj ti je da optimalno ulozis vremena, neces dugo da gradis, a ne mozes ni prekratko. Cilj ti je da optimizujes materijal, neces ni previse ni premalo materijala, i isto je sa radnom snagom. Sistemski nacin da organizujes izgradnju kuce na produktivan nacin, to ti je ekonomija. 

 

No da ne razglabamo previse, Hristove rijeci se odnose na svestenicku sluzbu, da se svete tajne besplatno daju, jer je i blagoslov da se one daju, dat besplatno. Dalje imaju stihovi oko pozajmice, gdje se od savrsenog hriscanina ne ocekuje da trazi nazad stvar koju je pozajmio itd...medjutim nigdje nije postavljen idela koji bi bio u suprotnosti sa nacelima ekonomije, i narocito kod privredjivanja radi zaradjivanja. 

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...