Sve sto ste htjeli da znate o monastvu istocnom i zapadnom!

[Владан]

ako imaš volje čitati na engleskom. Trapista nema u Hrvatskoj.

ал зато има у Бања Луци... мајкл      мајкл мајкл мајкл

[Aristotel]

ako imaš volje čitati na engleskom. Trapista nema u Hrvatskoj.

ал зато има у Бања Луци... bleh      joooj

4chsmu1

[Zayron]

Opatija Himmerod - Abtei Himmerod

Opatija Himmerod - slavna njemačka kćerka činorodne bosanske majke Opatije Mariastern

Vjerovali ili ne, ovaj veliki i krasni manastir u Njemačkoj su obnovili, dakle ponovo postavili i izgradili banjalučki monasi trapisti iz manastira Marija Zvijezda, Mariastern u Banja Luci 1922 - 1962 godine na ruševinama, totalnim razvalinama gdje je bio prastari cistercitski manastir, jedan od prvih koji je osnovao sam Sveti Bernard iz Clairvouxa o kojem je već bilo riječi ovdje u nekoliko postova prije. Sad vidite kako su ti banjalučki trapistički monasi stvarno bili vrlo posebno vrijedni Božiji ljudi s ogromnom harizmom koji su sve čega su se dotakli pretvarali u zlato.

Cistercitski monasi se vrlo nerado dopuštaju snimati i ometati, zato je ovo jedan od rijetkih snimaka. Izgleda da ih je snimio neki stariji čovjek prema tome kako mu se tresla ruka pri kraju snimanja. Zato se izvinjavam za kvalitet snimka, ali zvuk je sasvim dobar a taj je važniji. Morao je to biti u najmanju ruku biskup, episkop taj što ih je snimao jer teško da bi nekom drugom tako to dozvolili, ovako nisu imali izbora, biskup je ipak viša šarža! Hehehe! Opat nije taj monah u zelenom ornatu što sjedi sam na stolici pred desnim korom to su te klupe, u pravoslavnim crkvama je valjda to pjevnica - to je jedan od monaha predmolitelja koji će na kraju većernje službe časova Vespera predvoditi adorativnu liturgiju - klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu, kojim se ona završava. Dakle hebdomadar, lektor, predmolitelj: http://de.wikipedia.org/wiki/Hebdomadar

Opat je taj što stoji u pjevnici desno prvi pred vama, pred njim je opatska berla, to je taj štap s tim savinutim spiralovitim vrhom a na prsima ima veliki pektoral, opatski naprsni križ. krst. Upravo te godine kad je ovaj snimak sniman dakle 1991 je izabran opatom, zove se Bruno Fromme a opatom je sve do danas. Inače kod redova utemeljenih na pravilu Svetog Augustina ili Svetog Benedikta se opat bira doživotno a ima čak specijalno pravo nositi neke simbole biskupske, episkopske časti kao vladike, opatski prsten i opatsku berlu, štap. Dakle kod njih ne vlada "demokratija" kao kod takozvanih prosjačkih i propovjedničkih redova koji su nastali poslije u srednjem vijeku, franjevci, dominikanci i gdje se organi uprave biraju glasanjem i na određeno vrijeme 4 godine, dakle mjenjaju, funkcije nisu doživotne. Ovdje možete vidjeti kako izgleda pravi katolički manastir tačno tako kako treba biti sa svim svuda što treba imati. Može se reći s malo "pretjerivanja" da tako to izgleda "katolički Esfigmen", latinski je i dalje u upotrebi a možete vidjeti kako sve te latinske psalme iz Psaltira i Časoslova pjevaju na pamet, knjige im služe samo radi orijentacije da znaju redosljijed psalama i molitvi u Časoslovu za taj dan. Naravno da to nisu nikakvim katoličkim zilotima kao ti u Esfigmenu štu su pravoslavnim ali tko je htio vidjeti kako to zaista izgleda u tradicionalnom katoličkom manastiru onda neka pogleda ovo. Imaju vrlo lijep način pjevanja gregorijanskog korala, vrlo dostojanstven, svečan i sjajno uvježban. Dole se nalazi istorijat samostana sa objašnjenjima i lijepim slikama.

Lateinische Sonntagsvesper mit sakramentalem Segen

in der Zisterzienserabtei Himmerod am 2. Juni 1991.

Latinska nedeljna večernja služba Časoslova s izlaganjem

Presvetog Oltarskog Sakramenta u opatiji Himmerod 2.6.1991.

Cistercian monks Himmerod Vespers 1/4

KqVWdoeEZRA

Cistercian monks Himmerod Vespers 2/4

xGYm3CYhPHc

Cistercian monks Himmerod Vespers 3/4

x8Z9DXn0eY0

Cistercian monks Himmerod Vespers 4/4

gH26eCuW5SY

U manastiru se često održavaju koncerti duhovne muzike,

na primjer 07.04.2011. će tamo gostovati hor Svetog Jovana

Damaskinskog iz Essena i izvesti bizantske liturgijske molitve

i pjesme na crkvenoslovenskom jeziku.

Dole možete pročitati više on tome.

KONZERT – Johannes-Damascenus-Chor Essen - "Bogorodice devo" (das kirchenslawische "Ave Maria")

Das Fest "Mariae Verkündigung", das nach byzantinischem Kalender am 7. April gefeiert wird, ist Anlass zu der Zusammenstellung, in welcher das kirchenslawische "Ave Maria" ("Bogorodice devo") in Vertonungen verschiedener Komponisten vorkommt wie Arvo Pärt, S. Rachmaninow, I. Strawinski, P. Tschaikowski…

Diese Gegenüberstellung erscheint besonders reizvoll.

Samstag, 9. April 2011, 18.30 Uhr – Abteikirche Himmerod

Moderation und musikalische Leitung: Wolfgang Endrös

http://www.johannes-damascenus-chor.de

http://www.gaestefuehrer-eifel.info/gaestefuehrer-eifel_cms/?p=1153

Također u manastiru djeluje manastirska Schola, tamnošnji crkveni hor

   

   

Kloster Himmerod Ruine Eifel

http://www.phila3000.de/advanced_search_result.php/keywords/kloster/sort/3d/language/de/page/86?osCsid=52dfa1458cb2b9de7771e6b528b77707

http://www.phila3000.de/product_info.php/products_id/504573?osCsid=350891f4731f6ed1fb4c8d3cd53e9504

http://www.phila3000.de/product_info.php/products_id/504579?osCsid=52dfa1458cb2b9de7771e6b528b77707

1134 Gründung des Klosters durch den hl. Bernhard von Clairvaux

1179 Weihe der romanischen Basilika

12./13. Jh. Himmerod wird bedeutendes geistiges und kulturelles Zentrum

1453 zählt die Bibliothek um die 2000 Bände

1751 Weihe der Barockkirche, die nach der Säkularisation (1802) mit dem Kloster als Steinbruch verwendet wird

1919 Wiederbesiedlung

1925-1927 Wiederaufbau der Klostergebäude

1952-1960 Wiederaufbau der Kirche

40 jahre Klais Orgel

Die 1138 durch Erzbischof Albero von Trier gegründete und von Mönchen aus Clairvaux besiedelte Abtei Himmerod in der Vulkanelfel – die einzige persönliche Neugründung des Hl. Bernhard von Clairvaux auf deutschem Gebiet, die heute noch als Mönchskloster besteht - war nach Kloster Orval im heutigen Belgien die zweite Niederlassung der Zisterzienser in der ehemaligen Erzdiözese Trier. Noch im Gründungsjahr begannen die Mönche des um die Wende vom 11. zum 12. Jahrhundert im französischen Citeau gegründeten Reformordens, der sich unter der geistigen Führung des Hl. Bernhard rasch in ganz Europa ausbreitete, mit dem Bau einer steinernen Kirche samt Klosteranlage nach Plänen des Hl. Archard. 1178 erfolgte die Weihe der nach "Bernhardinischem Plan" errichteten Kirche, einer dreischiffigen Säulenbasilika auf kreuzförmigem Grundriss mit geradem Chorschluss.

1739 bis 1751 wurde dann nach Plänen des aus Sachsen stammenden Baumeisters Christian Kretschmar († 1768) die baufällig gewordene romanische Kirche durch eine dreischiffige, barocke Hallenkirche - "die bedeutendste der Rheinlande" - ersetzt. (Bernd Brauksiepe /Anton Neugebauer: Klosterlandschaft Eifel. Historische Klöster und Stifte zwischen Aachen und Bonn, Koblenz und Trier, Regensburg 1994, S. 72.)

Doch der Einmarsch französischer Revolutionstruppen, die 1794 das Trierer Land bis zum Rhein besetzten, bedeutete das vorläufige Ende des Klosters, das im späten Mittelalter mit 2000 Bänden eine der bedeutendsten Bibliotheken beherbergte. 1802 erfolgte die Aufhebung und Kloster Himmerod wurde auf Abbruch verkauft.

1919 wurde "die schönste Ruine der Eifel" (Bernd Brauksiepe / Anton Neugebauer: Klosterlandschaft Eifel, a.a.0..) - Westfassade, Teile des Chors und die Giebelwand des südlichen Querschiffs waren erhalten - den aus der Abtei Mariastern (Bosnien) vertriebenen Trappisten zur Gründung eines neuen Konvents überlassen. Nachdem man in den Jahren 1925 bis 1927 zunächst das gänzlich zerstörte Klostergebäude nach Plänen des Kölner Architekten Josef Lehmenkühler wieder errichtet hatte, wurde schließlich in Anlehnung an den ehemaligen Barockbau in den Jahren 1952 bis 1960 die heutige Klosterkirche errichtet.

Bundespräsident Heuss informiert sich bei Abt Vitus Recke über den Wiederaufbau der Kirche

Informationen zur Geschichte des Klosters

http://www.abteiorgel.de/geschichte.html

Highlights der vergangenen Jahre

http://www.abteiorgel.de/highlights.html

Abtei Himmerod - Opatija Himmerod - Oficijalni sajt

http://www.abteihimmerod.de/

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/

Abtei Himmerod - Opatija Himmerod

Istorijat - na srpskom

Himmerod je cistercitski manastir u vestfalskoj njemačkoj porajnskoj oblasti, smješten u Eifelu, mjestu u dolini bivše kneževine Salm. Dakle blizu Triera, u trierskoj oblasti prema belgijskoj granici i Luxembourgu.

Prvo osnivanje

Opatija Himmerod je osnovana 1134. godine samim Svetim Bernardom kao direktna grana Clairvauxa. Sama Opatija Himmerod je dalje osnovala kćerinsku zajednicu, Opatiju Heisterbach 1189. godine. Barokna crkva je dovršena 1751 g. ali poslije sekularizacije 1802. godine pod Francuskom okupacijom je propala i pretvorila se u ruinu.

Drugo osnivanje

1922 godine manastir je vrlo pažljivo restauriran njemačkim monasima koji su došli iz manastira Mariastern Marija Zvijezda u Banja Luci. Crkva je bila ponovo izgrađena pod opatom Vitusom Recke-om (opat od 1937 do 1959) i dovršena 1962 godine a u njoj su bile instalirane čuvene orgulje od Johannesa Klaisa.

Manastir Himmerode je dalje osnivačem poznate kćerinske zajednice, Opatije Svetog Križa, Itaporanga blizu Sao Paulo u Brazilu 1936 godine.

Sadašnja zajednica (2006) ima 14 članova, trapističkih monaha. Opatija raspolaže također malim muzejom, izložbenim prostorima, prodavnicom knjiga i umjetničkih suvenira. Dalje su tamo café, prenoćište za goste, restoran i ribnjak s ponudom svježih riba i  mjesnih specijaliteta. Imaju još i svoje manastirsko vino Klostergut Himmerode, Spätburgunder Trocken, Mosel.

Sadašnji opat (2011) je Bruno Fromme, za opata je bio postavljen 1991. godine.

Izdavačka djelatnost

Opatija ima također svoju izdavačku kuću, "Himmerod štampariju", koja je do 2006 objavila preko 50 radova mnogih autora, naroćito oca Stephana Reimunda Sengea, monaha iz Himmerode člana njihovog bratstva. Časopis "Naše Gospe od Himmerode"("Unsere Liebe Frau von Himmerod", "Our Lady of Himmerod") izlazi tri puta godišnje a novine "Himmeroder Rundbrief" - "Himerodski okružnik" koji uređuje o. Stephan oko 10 puta godišnje.

Također je značajna njihova angažovanost na humanitarnim akcijama u Njemačkom i u svijetu, naročito u Sudanu organizovana paterom Stephanom Reimundom Sengeom.

http://www.initiative-sudan.de/

http://de.wikipedia.org/wiki/Stephan_Reimund_Senge

Otac Stephan Reimund Senge

ENGLISH - ENGLESKI:

History of the monastery Himmerod

Himmerod Abbey (Kloster Himmerod) is a Cistercian monastery in the community of Großlittgen in the Verbandsgemeinde of Manderscheid in the district of Bernkastel-Wittlich, Rhineland-Palatinate, Germany, located in the Eifel, in the valley of the Salm.

First foundation

Himmerod Abbey was founded in 1134 by Saint Bernard and is a direct foundation of Clairvaux. In its turn it founded a daughter house, Heisterbach Abbey, in 1189. The Baroque church was completed in 1751, but after secularisation from 1802 under French occupation fell into ruin.

Second foundation - Himmerod Abbey church

In 1922 the monastery was re-founded by the settlement here of German Cistercian monks from the former monastery of Mariastern in the present Bosnia. The church was re-built under Abbot Vitus Recke (abbot from 1937 to 1959), and completed in 1962, and contains a famous organ by Johannes Klais.

The new abbey founded the Abbey of the Holy Cross, Itaporanga near São Paulo in Brazil, in 1936.

The present community (as of 2006) consists of 14 monks. The abbey has a museum, a book - and art shop, a café, a guesthouse and retreat-house and a fishery.

The present abbot (as of 2006) is Bruno Fromme, in post since 1991.

Publishers

The abbey also has its own publishing house, the "Himmerod Drucke", which to date has published over 50 works by a number of authors, especially Father Stephan Reimund Senge, a monk at Himmerod. The journal "Unsere Liebe Frau von Himmerod" ("Our Lady of Himmerod") appears three times a year, and the newsletter "Himmeroder Rundbrief" (ed. Father Stephan) about 10 times a year.

http://www.initiative-sudan.de/

http://de.wikipedia.org/wiki/Stephan_Reimund_Senge

Abbot Bruno Fromme - Opat Bruno Fromme

http://cms.bistum-trier.de/bistum-trier/Integrale?MODULE=Frontend.Media&action-ViewMediaObject&Media.PK=6834&Media.Object.ObjectType=full

http://www.paulinus.de/index.php?id=153

http://www.orden-online.de/wissen/f/fromme-bruno/

Opat Bruno se bavi pisanjem knjiga o monaškom životu i monografija o manastiru Himmerode.

Ovdje je par njegovih knjiga koje se mogu kupiti kod njih u manastirskoj knjižari ili preko interneta.

http://www.paulinus.de/index.php?id=148&tx_ttproducts_pi1[backPID]=153&tx_ttproducts_pi1[product]=363&cHash=aa67e2b94e

Hic vere claustrum est Beatae Mariae Virginis

Himmerods Spuren in Raum und Zeit - Abt Bruno Fromme (Hg.)

In seiner über achthundertjährigen Geschichte erlebte die Abtei Himmerod manch Höhe und Tiefe. Der Katalog zur Sonderausstellung des Abteimuseums "Alte Mühle" gibt Einblicke in die wechselvolle Geschichte einer der traditionsreichsten Abteien des Landes.

Hier präsentiert eine interdisziplinäre Expertengruppe ihre Forschungsergebnisse zur Abtei Himmerod. Dabei wird das Klosterleben aus ganz unterschiedlichen Blickwinkeln betrachtet. So werden einzelne Höhepunkte der Klosterhistorie oder herausragende Persönlichkeiten portraitiert.

168 Seiten, Broschur mit Farbabbildungen 17 x 24 cm ISBN 978–3–7902–0208–3 Preis: EUR 10,00*

http://www.paulinus.de/index.php?id=148&tx_ttproducts_pi1[backPID]=153&tx_ttproducts_pi1[product]=362&cHash=6255fa8e70

Die neue Spiritualität der Zisterzienser im 12. Jahrhundert

Ein Sinnangebot für heute - Abt Bruno Fromme OCist. (Hrsg.)

Die hier vorgelegte Dokumentation einer Tagung im Kloster Himmerod im Rahmen

der 875-Jahr-Feiern zeigt auf, worin konkret die spezifisch „neue Spiritualität“ der

Zisterzienser im 12. Jahrhundert besteht: in Theologie, Bibelexegese, Architektur, Gemeinschaftsleben, Psychologie und Ökologie. Sie versucht eine Antwort auf die Frage, ob und inwieweit diese neuen Impulse auch noch heute, im 21. Jahrhundert, innerhalb und außerhalb der Klostermauern von Bedeutung sind.

92 Seiten, Broschur mit Schwarz-weiß-Abbildungen 16 x 24 cm ISBN 978-3-7902-0209-0 Preis: EUR 8,00*

http://farm3.static.flickr.com/2107/1512184669_456906d45a.jpg

http://view.stern.de/de/picture/1078560/Kirche-ltdbrain-Kloster-Apfelbaum-Himmerod-Eifel-Architektur-510x510.jpg

http://farm3.static.flickr.com/2068/1503175069_5d41a4c2ff.jpg

Kliknite na link dole za velikoformatnu fotografiju interijera crkve:

http://www.staedte-fotos.de/1024/abtei-himmerod-eifelinnenansicht-kirchemai-2005-17631.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/189341_159068727484886_100001452805164_652227_332679_n.jpg

U ovoj maloj manastirskoj zgradi stanovali su banjalučki trapisti iz Marije Zvijezde neposredno po svom dolasku u Njemačku. Sve dok nisu sagradili ponovo veliku manastirsku zgradu i obnovili crkvu to im je bio privremeni manastir. Na tim velikim slikama iz visine se lijepo vidi taj prvi mali i novi veliki manastir,

sad su tamo razne pomoćne zgrade i prenoćište za goste i slučajne putnike namjernike.

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-001/April%200810%20Magnolie2%20007.jpg

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-001/Himmerod%201.jpg

http://www.heimatsammlung.de/topo_unter/54_ab_02/images_01/kloster-himmerod-217.jpg

http://www.heimatsammlung.de/topo_unter/54_ab_02/images_01/kloster-himmerod-217.jpg

http://www.agenturhaus.de/pressedienst/images/Projektgruppe_Buergerservice_ueberreicht_Kaesten_Abt_Bruno_Fromme.JPG

http://www.agenturhaus.de/pressedienst/news.php?action=fullnews&id=294

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-001/heizung%20Inbetriebnahme.jpg

Opat Bruno i manastirska bratija se često u okvirima svojih mogućnosti uključuju u haritativne i društveno korisne akcije. Ovdje je opat Bruno na prezentaciji projekta s nezaposlenim i pri otvaranju tvorničkog pogona.

http://farm3.static.flickr.com/2253/1503185897_d496bad996.jpg

http://farm3.static.flickr.com/2231/1504046036_2a0fc1067b.jpg

http://farm3.static.flickr.com/2075/1503180413_496b81cb69.jpg

http://farm3.static.flickr.com/2267/1504035416_5152bfd8f9.jpg

http://a7.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/199586_159068730818219_100001452805164_652228_6612773_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/199785_159070057484753_100001452805164_652252_8188457_n.jpg

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/198231_159069024151523_100001452805164_652235_311123_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/199586_159068734151552_100001452805164_652229_7890755_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/198231_159069017484857_100001452805164_652233_814480_n.jpg

http://www.gymnasiumsteglitz.de/cms/wp-content/uploads/2009/08/himmerod2007-03.jpg

http://www.oberesourtal.info/schneifel-oberesourtal-schwarzermann-eifel_blog/wp-content/uploads/museum.jpg

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-002/CRW_0305.jpg

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-002/CRW_0311.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3280/2964089346_c0bf3a95f4_m.jpg

Ovo je jedan momak koji ih je također posjetio manastir Himmerod

i bio im gostom.Tako s tim tragačom je prošao izgleda pola svijeta,

na tom njegovom linku možete vidjet gdje je već svuda putovao i bio.  

http://www.flickr.com/photos/eifeelgood/

Ovdje možete vidjeti prirodne ljepote trirskog regiona:

http://michael.philipp-online.de/eifel.71.html  

http://farm4.static.flickr.com/3373/3253070011_0bf2512125.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3012/2938906845_bcc143d5da.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3564/3431175068_96879d0c98.jpg

Eifelsteig, Scottish Highlands, Abtei Himmerod, ovo su manastirske kravice.

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-003/IMG_0108.jpg

Manastirska pečenka i vino s njemačkim, trirskim knedlikama

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-003/IMG_0193.jpg

Pogošćenje na ribnjaku - iz manastirskih ostava

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-003/IMG_0039.jpg

Manastisrki njemački domaći kolač s bademima.

http://www.abteihimmerod.de/abtei-kloster-himmerod-eifel-mosel_cms-de/wp-content/gallery/abtei-himmerod-001/Oktober0803%20Apfelkeller%20015.jpg

Njihove manastirske jabuke

http://michael.philipp-online.de/eifelsteig-bei-himmerod-2009.download.065143c929127a9c9b248cd67aa607bd.jpg

Lijepa priroda u okolini manastira Himmerod

[Guest]

zanimljivi podaci , mislio sam da ima više franjevaca .

Ima. 

Naime, jedinstveni red kojega je osnovao sveti Franjo Asiški (Francesco d'Assisi) se kasnije podijelio u više grana, tako da danas postoje četiri organizacijski nezavisna franjevačka reda.

Ovi koje sam spomenuo čine matičnu i najveću granu, matični red.

Postoje još tri osamostaljene grane: franjevci kapucini, franjevci konventualci i franjevci trećoredci. Svi oni imaju istog osnivača i istu karizmu, vrlo malo se razlikuju.

Ako se zbroje svi franjevci skupa, onda bi bili najbrojniji red.

Možda si Ti očekivao više franjevaca jer oni dominiraju među redovnicima u Bosni i daleko su najbrojniji u Hrvatskoj? To je posljedica povijesti (stoljetnih istorijskih okolnosti): u Turskom carstvu franjevci su bili jedini katolički svećenici koji su mogli u njemu legalno djelovati.

Mogu još spomenuti da, na primjer, u Hrvatskoj ima više franjevaca nego u Njemačkoj. Katolička crkva je vrlo raznolika, a mi Hrvati u njoj činimo samo između 0,3 i 0,4 posto.

[Душко Дугоушко]

Manastirska pečenka i vino s njemačkim, trirskim knedlikama

Zar redovnici smeju da jedu meso ?

[Zayron]

Zar redovnici smeju da jedu meso ?

Što se tiče konkretno tih trapista u Himmerode: oni sami su vegetarijani a meso na tim slikama je to koje oni imaju u ponudi svojeg manastirskog restorana i hotela/prenoćišta za hodočasnike. Svaki manastir nastoji biti materijano sasvim neovisnim i samostalnim a takozvani hodočasnički turizam je vrlo važan kao izvor prihoda manastirkoj zajednici. Inače kuhinja za goste je savim odvojena od manastirske i po pravilu u njoj ni ne radi niko od monaha već mjesni ljudi koji su tamo zaposleni u normalnom radnom odnosu. A i te slike sam uzeo sa stranica kojim ustvari oni reklamiraju tu svoju ugostiteljsku djelatnost. Inače prostorije konačišta, konaka ili prenoćišta za hodočasnike i goste su sasvim odvojene od manastirskih zgrada s kelijama u kojim vlada stroga klauzura i mirjani muškarci tamo nemaju nikakvog pristupa, o ženama da i ne spominjem.

Objašnjenje:

U katoličkoj crkvi razlikujemo prvo redovnike i monahe, monaški redovi su stariji od ostalih jer su nastali u ranom srednjem vijeku, benediktinci na primjer sedam ili osam stoljeća prije franjevaca i dominikanaca. Monasi obdržuju većinom pravilo Svetog Benedikta i Svetog Augustina, njihovi samostani ili manastiri se nazivaju opatijama jer im na čelu manastira stoje opati. Prema pravilima su oni znači većinom vegeterijani ali se razlikuju u primjeni i strogosti pravila. Mislim da su benediktinci po pitanju mesa tu najmanje strogi a najstroži su cisterciti/ trapisti i kartuzijani. Benediktinci mislim da imaju odobreno meso nedeljom i na velike blagdane, trapisti imaji nekakve manje iznimke možda kod bolesnika i rekonvalescenata a kartuzijani su po pitanju mesa i vegeterijanstva strašno tvrdi i dosljedni isto i danas kao i u vrijeme svog osnutka. Kartuzijani imaju u svojim pravilima izričito uvedeno da se NIKADA na njima NIŠTA ne smije mjenjati ni ublažavati, pa kad je nekom od Papa mislim u XVII stoljeću palo na pamet da im pokuša malo ublažiti rigoroznost kartuzijanskih pravila jer ih je smatrao drastično oštrima, kartuzijani su u Rim doveli stotinjak monaha iz raznih manastira širom Evrope, nikom nije bilo manje od 80 godina, nitko od njih nije bio bolestan, svi su bili vrlo čilog zdravlja i molili Papu na koljenima da im ništa na tim pravilima ne mjenja, tako je on od tog odustao. U posljednje vrijeme paradoksno rastu na popularnosti ti redovi sa strožim dodržavanjem pravila Svetog Benedikta. Za razliku od monaha kakvim su benediktini, trapisti ili cisterciti i kartuzijani imamo još i redovnike koji nisu monasima u smislu regule Svetog Benedikta ili Svetog Augustina pa čak i kad mnogi od njih za osnovu svog reda imaju pravilo Svetog Benedikta ili Svetog Augustina kao na primjer dominikanci. Najpoznatijim takvim redovima su dakle franjevački, dominikanski i jezuitski a vođeni su prema pravilima koja su za njih napisali njihovi osnivači kao kod franjevaca i isusovaca Sveti Franjo Asiški i Sveti Ignacije Lojolski ili kao dominikanci imaju istina kao pravilo reda pravilo svetog Avgustina ali pored toga i svoje vlastite konstitucije koje im omogućuju prilagoditi pravili svojim potrebama misionarenja, propovijedanja i života u svijetu. Redovnici za razliku od monaha nemaju striktnu zabranu mesa tj. obavezu vegeterijanstva. Na primjer franjevci prije 200-300 godina su imali kao i danas 4 grane, franjevce konventualce, opservante (to su ti bosanski na primjer), kapucine i tercijare (trećorece) od kojih su pravim vegetarijanima bili samo kapucini kao najdosljedniji obdržavatelji izvornih franjevačkih pravila. Ustvari cisterciti i trapisti su nastali unutrašnjim reformama benediktinskog reda koji je kao najveći red u ranom srednjem vijeku počeo patiti od prevelike komfortnosti jer praktično svi ljudi koji su htjeli biti redovnici su se našli u jednom jedinom redu, neki od opata su bili rigoroznijim a neki opet liberalnijima u dodržovanju pravila. Istini za volju danas kod benediktina je takva situacija da od manastira do manastira, od opatije do opatije najviše u zavisnosti od toga kakav je opat vodi, u vas pravoslavnih bi se reklo u zavisnosti od tipika su ta pravila kod jednih stroža a kod drugih blaža. Benediktini su vrlo slični bazilijanima jer iako svi imaju isto pravilo - regulu, u svakoj opatiji imaju svoj tipik i prema starom monaškom pravilu:"kad si u gostima u nekom drugom manastiru ne nosi svoj tipik  sa sobom!". S crkveno pravne strane razlikujemo monaške i nemonaške redove, ti nemonaški se pojednostavljeno rečeno dijele još na tradicionalne, klasične povijesne redove i novovjeke kongregacije. Što se tiče konkretno tih trapista u Himmerode: oni sami su vegetarijani a meso na tim slikama je to koje oni imaju u ponudi svojeg manastirskog restorana i hotela/prenoćišta za hodočasnike. Svaki manastir nastoji biti materijano sasvim neovisnim i samostalnim a takozvani hodočasnički turizam je vrlo važan kao izvor prihoda manastirkoj zajednici. Inače kuhinja za goste je savim odvojena od manastirske i po pravilu u njoj ni ne radi niko od monaha već mjesni ljudi koji su tamo zaposleni u normalnom radnom odnosu. A i te slike sam uzeo sa stranica kojim ustvari oni reklamiraju tu svoju ugostiteljsku djelatnost. Inače prostorije konačišta, konaka ili prenoćišta za hodočasnike i goste su sasvim odvojene od manastirskih zgrada s kelijama u kojim vlada stroga klauzura i mirjani muškarci nemaju nikakvog pristupa, o ženama da i ne spominjem.

O trapistima u Banja Luci:

http://www.bhdani.com/arhiva/265/t26513.shtml

[Душко Дугоушко]

Kada bi kod nas pravoslavnih za svaki tipik, kao kod vas, imali razliciti monaski red, imali bi monaskih redova koliko imamo manastira, i vise. Imamo ih cak i po zapadnim tipicima (Benedikt i Kolumva).

http://stcolumbamonastery.org/ - Po malom tipiku Svetog Kolumve, a ostalo ne znam po kom tipiku je uređeno

http://www.christminster.org/ - Po tipiku prepodobnog Benedikta

[Zayron]

Kada bi kod nas pravoslavnih za svaki tipik, kao kod vas, imali razliciti monaski red, imali bi monaskih redova koliko imamo manastira, i vise. Imamo ih cak i po zapadnim tipicima (Benedikt i Kolumva).

http://stcolumbamonastery.org/ - Po malom tipiku Svetog Kolumve, a ostalo ne znam po kom tipiku je uređeno

http://www.christminster.org/ - Po tipiku prepodobnog Benedikta

Pa tako je to oduvijek bilo i dan danas je to tako kod benediktina, oni tačno imaju to što i bazilijani, svi imaju isto pravilo ali i svaki manastir još svoj vlastiti tipk. U samoj toj činjenici to nije nikakav problem. taj problem se ukazao sasvim negdje drugdje. Kao što znaš glavno pravilo benediktinskog reda je " Ora et labora", " moli i radi". Kako su oni od samog svog postanka bili ekonomski vrlo aktivni tako su vremenom postali i vrlo bogati ne kao pojedinci ali kao red, dakle kao redovnička zajednica - kolektivno su postali vrlo imućni. Imali su vrlo velika imanja, zemlju koju su obrađivali, svoje kmetove u feudalizmu, pa čak i cijela sela ili oblasti, ribnjake, šume. lovišta sa visokom lovnom divljači, stoku, novac i zlato dakle gotovinu itd.itd. Sve to je vodilo priličnom popuštanju i komfortizaciji pravila a mnogi opati i monasi bili su oštro protiv tome obogaćivanju i zaobilaženju pravila. Međutim nisu imali među sobom nikakve duhovne vođe koji bi se izborili za njihova prava i njihovu želju za što dosljednijim dodržovanjem pravila. Ali i to se promjenilo kad su se pojavili sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan (Etienne) Harding, sv.Bernard iz Clairvauxa i sv. Bruno iz Kelna ili opat Armand Jean le Bouthillier de Rancé iz manastira La Trappe koji su potom oko sebe okupili takve opate i monahe spremne prestati s tom takvom svuda prisutnom benevolencijom i široko zastupljenom praksom nedosljednog dodržovanja i "zaobilaženja" pravila Svetog Benedikta svojim lokalnim liberalnim opatima i "mekanim" tipicima u matičnom benediktinskom redu. Tako su oni bili inicijatorima velikih reformi: benediktinski red je iznutra obnovljen i reformiran najviše zaslugom Svetog Bernarda koji iako sam nije osnivačem cistercita je njihovim velikim propagatorom i širiteljem, ti cisterciti su dalje još jednom bili i pooštreni opatom Armandom Jean le Bouthillier de Rancé iz La Trappe a Sveti Bruno je išao svojom vlastitom cestom. Tako je ustvari potvrđivanje ovih "reformiranih" redova bilo ustvari načinom kako legalizirati njihovo legitimno pravo na dosljedno dodržovanje izvornih monaških pravila. U ovom smislu reforma znači povratak izvornom dodržovanu pravila, dakle je to konzervativna, nikako liberalna reforma. Ti benedektinski opati i manastiri koji nisu prihvatili te reforme ostali su dakle i dalje tim istim izvornim benediktinima kao do tada a ti koji su te reforme prihvatili počeli su se nazivati cistercitima, kartuzijanima i trapistima.

Ovdje je ukratko napisano o najvažnijim i najpoznatijim katoličkim redovima:

http://www.ordo-templi.com/redovi.html

Kartuzijanci ((lat.): Ordo Cartusiensis (OC)), rimokatolički crkveni red nastao poput kamaldolijanaca i klinijevaca, reformiranjem benediktinskog reda 1084. godine.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Bruno

http://hr.winelib.com/wiki/Kartuzijanci

Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red. Osnovali su ga sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan (Etienne) Harding, a ne kako se pogrešno misli sv. Bernard, reformiranjem benediktinaca, 1098. godine Citeaux. Najznačajniji doprinos za širenje Reda u Europi dao je sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bernard_iz_Clairvauxa

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cisterciti

Armand Jean le Bouthillier de Rancé, (1626–1700), franc. redovnik; opat samostana de la Trappe (Francuska); osnivač strogoga kat. reda trapista.

http://en.wikipedia.org/wiki/Armand_Jean_le_Bouthillier_de_Rancé

Trapisti ili Red Cistercita strožeg opsluživanja OCSO nastali su reformom koju je u francuskoj opatiji La Trappe 1657. izvršio opat Armand-Jean Le Bouthiller de Rance. Razni samostani Cistercita koji su prihvatili Ranceovu reformu oformili su kasnije Red reformiranih Cistercita, zvanih po samostanu u kojem se dogodila reforma La Trappe, TRAPISTI.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trapisti

http://es-es.facebook.com/group.php?gid=485001940163&v=wall

[ČtecMiloš]

Kakav je način života Zapadnog monaštva? Kakav im je režim ishrane? Da li smiju imati vlastitu svojinu?

[Zayron]

Kakav je način života Zapadnog monaštva? Kakav im je režim ishrane? Da li smiju imati vlastitu svojinu?

Ovdje možete pročitati barem nešto za početak o tome, ja sad momentalno do navečer neću imati vremena ništa dalje pisati jer imam nekog neodložnog posla ali čim stignem napišem nešto više o tome.

Sv. Benedikt i njegovo Pravilo

http://www.trapisti.com/Ostalo/Pravilo-sv--Benedikta.aspx?Page=1

Ovdje nešto o Svetom Benediktu od koga je poteklo svo zapadno monaštvo

i o tim izvornim dakle još nereformiranim benediktincima:

http://en.wikipedia.org/wiki/Benedict_of_Nursia

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Benedikt

http://hr.wikipedia.org/wiki/Benediktinci

Na toj stranici možete pročitati zaista mnogo toga što se tiče trapista

kakvim su ustvari i ti monasi u Banja Luci ili Himmerode.

http://www.trapisti.com/Naslovnica.aspx

A ako počnete čitati ovu temu od samog početka tj. od prvog posta tamo je strašno mnogo zanimljivih linkova na našem i na engleskom a nešto sam već i bio napisao o Svetom Bernardu jednom od najvažnijih cistercitskih monaha, tako važnih da se ubraja praktično u njihove ocove utemeljitelje, fondatore iako de facto on nije osnovao cistercitski red ali je učinio strašno mnogo na njegovom širenju i spiritualnosti i Svetom Bruni, jednom od sedmorice osnivača kartuzijana..

https://www.pouke.org/forum/index.php/topic,11043.0.html

[Zayron]

Trapisti ili Ordo Cisterciensis Strictioris Observantiae

Bratija manastira Marija Zvijezda Banja Liuka

"Otvorimo svoje oči božanstvenom svjetlu

i pažljivim uhom poslušajmo opomene

što nam ih božanski glas

svagdano dovikuje:

da danas glas mu poslušate,

ne budite srca tvrda!"

( dio iz "Monaškog Pravila sv. Benedikta iz Nursije" )

(O.C.S.O.) pripadaju monaškoj obitelji koja slijedi Krista živeći po Pravilu sv. Benedikta iz Nursije, oca zapadnog monaštva. Nadimak "trapisti" dobili su po reformskom pokretu koji je započeo u 17. stoljeću u francuskom cistercitskom samostanu Notre Dame de La Trappe u Normandiji, pod vodstvom opata Armanda Jeana le Bouthilliera de Rancea.

Taj je reformski pokret bio nadahnut obnoviteljskim pokretom koji je počeo 500 godina prije u samostanu Cîteaux pokraj Dijona u Francuskoj. Tim se pokretom nastojalo utjecati na promjenu dotadašnjega labavog načina života redovnika u mnogim francuskim samostanima. Trapisti su zapravo reformirani cisterciti koji su svoje djelovanje započeli kao neznatan mjesni reformski pokret, a danas u svijetu djeluju u više od 100 samostana. Manje je poznato da trapisti imaju i žensku granu koja ima 72 samostana, najviše u Europi. Trapisti su kontemplativan red u Katoličkoj crkvi koji služi Bogu i braći ljudima šutnjom, molitvom i tjelesnim radom. Ti tihi monasi i monahinje cijeli svoj život posvećuju Bogu na životnom putu kojim upravlja križ.

http://www.trapisti.com

http://www.trapisti-banjaluka.org

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trapisti

http://www.facebook.com/group.php?gid=485001940163&v=wall

[Душко Дугоушко]

Mozes li da objasnis razliku izmedju: samostana, manastira, priorata, opatije, konventa ? Cini mi se da je konvent zenska opatija, ali nisam siguran. Takodje mi se cini da je samostan mesto gde stanuju fratri, a manastir=opatija je za monahe, ali ni to nisam siguran. Sta bi onda bio priorat?  Voleo bih da mi neko upuceniji u tu tematiku pojasni stvari.

P.S. Da li ti trapisti drze Tridentinsku Misu, ili Novus Ordo ? Cini mi se da kartuzijanci valjda drze Tridentinsku, i cini mi se da cak i krsni znak cine sa dva prsta.

[Srdjan]

Има ли у неким римокатоличким манастирима мироточивих моштију?

[Zayron]

Mozes li da objasnis razliku izmedju: samostana, manastira, priorata, opatije, konventa ? Cini mi se da je konvent zenska opatija, ali nisam siguran. Takodje mi se cini da je samostan mesto gde stanuju fratri, a manastir=opatija je za monahe, ali ni to nisam siguran. Sta bi onda bio priorat?  Voleo bih da mi neko upuceniji u tu tematiku pojasni stvari.

P.S. Da li ti trapisti drze Tridentinsku Misu, ili Novus Ordo ? Cini mi se da kartuzijanci valjda drze Tridentinsku, i cini mi se da cak i krsni znak cine sa dva prsta.

Pokušam ovdje odgovoriti iz glave na brzinu na neka pitanja.

U lingvističkom, leksičkom smislu samostan, manastir, konvent su apsolutno jedna te ista stvar a označavaju zgradu ili kuću gdje obitavaju monasi, monahinje ili redovnici, redovnice.

U lingvističkom, leksičkom smislu monah, redovnik ili monahinja, redovnica su jedna te ista stvar, označavaju osobu posvećenu Bogu koja živi po određenim pravila u samostanu, manastiru ali čak ne mora ni to, može živjeti i izvan samostana ili manastira, naročito je to karakteristično za novovjeke redove i moderne kongregacije.

U crkveno-pravnom, kanonskom smislu razlikujemo monaške redove, nemonaške redove i kongregacije.

Opatijama nazivamo najčešće manastire u kojima žive monasi ili monahinje prema pravilu Svetog Benedikta.

Prioratima nazivamo najčešće manastire u kojima žive monasi ili monahinje prema pravilu svetog Augustina.

Priorate mogu imati i neki nemonaški redovi koji su uzeli kao osnovu pravilo Svetog Augustina.

Konvent znači manastir ili tačnije manastirsku bratiju ili sestrinstvo znači ljudstvo, članstvo, manastirsku zajednicu. Taj naziv je uobičajen više kod nemonaških redova i kongregacija ali ako kažemo benediktinski konvent na primjer opet nismo napravili nekakvu grešku, to jednostavno znači benediktinski manastir, ipak je za benediktinske manastire uobičajeniji naziv opatija.

Na čelu manastira vođenih prema Reguli Svetog Benedikta obično stoji opat, zato te takve manastire zovemo opatijama ali također kraće i jednostavnije manastirima, samostanima, konventima, klašterima. Opat je od abba - otac. Najpoznatiji takvi redovi: benediktinci, cisterciti, trapisti, kartuzijani.

Na čelu manastira vođenih prema Reguli Svetog Augustina obično stoji prior, zato te takve manastire zovemo prioratima ali također kraće i jednostavnije manastirima, samostanima, konventima, klašterima. Prior je od priorus - prvi. Najpoznatiji takvi redovi: augustiniani, templari, joaniti (ivanovci),  i većina ostalih viteških monaških redova ali i mnoge moderne kongregacije to pravilo imaju kao za temelj ili osnovu, na primjer asumpcionisti.

The Augustinians of the Assumption (A.A.) constitute a congregation of Catholic religious (priests and brothers), founded in Nîmes, southern France, by Fr. Emmanuel d'Alzon in 1845, initially approved by Rome in 1857 and definitively approved in 1864 (the Constitutions were approved in 1923). The current Rule of Life of the congregation draws its inspiration from that of St. Augustine of Hippo.

http://en.wikipedia.org/wiki/Assumptionists

http://www.assumption.us/about-us/portraits/227?task=view

Na čelu manastira vođenih prema reguli Svetog Franje Asiškog stoji gvardijan a njihove dakle franjevačke manastire nazivamo manastirima, samostanima, klošterima, klašterima (od riječi Claustor - zatključani, zatvoreni prostor) itd. u zavisnosti od zemlje su nazivi različiti.

Na čelu manastira vođenih prema pravilu Svetog Ignacija Loyolskog stoji superior a a njihove dakle jezuitske - isusovačke manastire nazivamo manastirima, samostanima, klošterima, u Češkoj na primjer klašterima itd. u zavisnosti od zemlje su nazivi različiti.

Dominikanci su organizirani prema pravilu Svetog Augustina, na čelu njihovih manastira stoji prior a dominikanske manastire nazivamo manastirima, samostanima, klošterima, klašterima itd. u zavisnosti od zemlje su nazivi različiti.

Inače ti nazivi nemaju veze sa spolnom pripadnosti redovništva tako da je opatija uvijek opatija, konvent uvijek konvent, manastir uvijek manastir a samostan uvije samostan a sasvim svejedno da li se radi o ženskom ili muškom.  

Cisterciti, trapisti i kartuzijani većinom drže Misu prema dozvoli Pape Benedikta XVI  In Forma extraordinaria dakle kraće i popularno nazivanu Tridentsku Misu a način križanja ili krštenja sa dva prsta je čest među zapadnim monaštvom a porijeklo ima u opatskom i biskupskom, episkopskom svečanom blagosiljanju Benedictio kako se provodi na zapadu na kraju Mise i mnogih drugih obreda na primjer sa ispruženim kažiprstom i srednjakom i savinutim palcem, dakle jednostavnije rečeno sa dva prsta, nešto slično kako se krštavaju ili križaju ruski starovjerci.

Fratri je od riječi fratres što znači braća, bratija i njima možemo označiti bilo kakve zapadne redovnike svejedno koje i kakve, osim možda isusovaca, salezijana i članova nekih manje poznatih redova na primjer redemptoriste itd. koje uvijek nazivamo paterima. Ali fratrima možemo nazivati naprosto većinu katoličkih monaha i redovnika bez ikakvog problema.

Katolički redovnici ili monasi (redovnice ili monahinje) pred svojim redovničkim ili monaškim imenom imaju obično titul kojim ih također oslovljavamo usmeno i u pismenom kontaktu, pismima, emailima itd.: fra, pater, otac, brat, sestra potom ide to njegovo/njeno ime a na kraju za njim skraćenica reda, na primjer:

otac Luka Marković OSA znači da je to monah augustinian.  

fra Danijel Marković OFM znači da je taj redovnik franjevac opservantske grane franjevačkog reda.

fra Nikola Marković OFMCap znači da je taj redovnik franjevac kapucinske grane franjevačkog reda.

pater Anto Marković DI ili SJ znači da je taj redovnik isusovac.

pater Ivan Marković AA znači da je to redovnik - član kongregacije (augustinijanskih) asumpcionista.

sestra Marija Marković OSB znači da je to monahinja benediktinka.

sestra Ana Marković OSU znači da je to redovnica uršulinka.

sestra Terezija Marković DDL znači da je to redovnica - članica kongregacije Kćeri Božje Ljubavi, dakle sestra Majke Tereze, to su te što hodaju u bijelom indijskom sariju sa plavim rubom kao majka Tereza

Ovdje su te skraćenice koje redovnici i redovnice, monasi i monahinje stavljaju iza svojih imena a po čemu poznamo kojem redu pripadaju:

793 ABBREVIATIONS OF RELIGIOUS ORDERS

http://www.catholicdoors.com/misc/abbrev.htm

Nadam se da sam tim odgovorio na većinu postavljenih pitanja a ako vas još nešto zanima slobodno pitajte dalje.

Vrlo rado vam odgovorim i objasnim.

[Guest]

Zanimljiv je ovaj manastir u Indiji - Trapisti , zadržali su svoje običaje

http://www.ocso.org/index.php?option=com_mtree&task=viewlink&link_id=2400&Itemid=88&lang=en

http://www.kurisumalaashram.org/