Jump to content

Афлатоксини свуда око нас!

Оцени ову тему


Милан Б

Препоручена порука

Povlači se mleko iz prodavnica

IZVOR: B92, BETA

Beograd -- Ministarstvo poljoprivrede iz prometa povlači mleko čiji uzorci pokazuju mogućnost kontaminacije aflatoksinom. APOS traži ostavke Kneževića i Ljajića.

 

 

Kako je danas saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, dodatna ispitivanja ispravnosti mleka potvrdila su mogućnost prisustva aflatoksina iznad dozvoljenih granica i sporni uzorci biće poslati na superanalizu u Holandiju.

Ministarstvo navodi i da je Veterinarskoj inspekciji naloženo da povuče iz prometa mleko "čiji uzorci pokazuju mogućnost nedozvoljene količine aflatoksina, dok ne stignu rezultati superanalize iz Holandije".

 

 Zbog brojnih informacija koje se plasiraju u vezi sa aflatoksinom, javnost je veoma zbunejna jer nije jasno ko govori istinite informacije o ispravnsoti mleka.

A više o tome ko je kriv za pojavu aflatoksina u Srbiji čitajte na Blogu B92.

 

 

"Zbog različitih rezultata ispitanih uzoraka unutar istog mleka, Ministarstvo poljoprivrede će, po preporuci Referentne laboratorije Evropske unije, poslati sporne uzorke na superanalizu u Holandiju, u laboratoriju koja može sa preciznošću da utvrdi stvarni nivo aflatoksina M1 u mleku", navelo je Ministarstvo. 

Inspekcija Ministarstva poljoprivrede utvrdiće s kojih farmi muznih krava potiče mleko čiji uzorci imaju povišen nivo aflatoksina i daće nalog za obustavu isporuke mleka s tih farmi. Ministarstvo je najavilo i pojačanu kontrolu uvoznog mleka, jer je "u pitanju regionalni problem". 

Ministarstvo takođe navodi i da utvrđene količine aflatoksina ne mogu izazvati bilo kakve zdravstvene probleme. 

"Iako je nivo aflatoksina u nekim uzorcima iznad dozvoljenih granica, daleko je ispod koncentracija koje mogu izazvati probleme", navodi se u saopštenju. 

Podsetimo, pokrajinski sekretar za poljoprivredu Goran Ješić najpre je preko svog naloga na Tviteru ukazao na to da su analize mleka u Vojvodini pokazale da od 35 uzoraka 29 ima veći nivo aflatoksina od propisanog. 

"Poslali smo uzorke u tri laboratorije, u sredu i petak se očekuju rezultati iz druge dve. Mi smo tražili od države juče da reaguje, ali niko ceo dan nije odgovarao. Kao otac dvoje dece morao sam sinoć da reagujem, jer sam prvo čovek, a onda državni službenik", rekao je Ješić na današnjoj konferenciji za novinare. 

Nešto pre njegove konferencije, ministarka za lokalnu samoupravu Verica Kalanović izjavila je u Kažiprstu B92 da ne treba praviti paniku i preko Tvitera saopštavati tako važne stvari, dodajući da će se ministar Knežević danas sastati s proizvođačima mleka. 

Podsetimo, odmah nakon što je u BiH otkriveno da je mleko proizvođača Dukat i Vindija kontaminirano aflatoksinom, koje je i povučeno sa tamošnjeg tržišta, u Srbiji je urađena vanredna inspekcijska kontrola mleka pomenutih proizvođača, ali i drugih čije se mleko može naći na tržištu. Ta analiza je pokazala da je mleko u Srbiji bezbedno za upotrebu. 

Nakon te, urađena je i nezavisna analiza koju je organizovala nacionalna organizacija potrošača Srbije, koja je pokazala da su granice aflatoksina u mleku u Srbiji na gornjoj granici. 

Međutim, podaci koje je izneo Ješić pokazuju suprotno, odnosno da mleko koje se prodaje u Srbiji ima u sebi veće količine aflatoksina od dozvoljenih.

 

APOS traži smene ministara

 

Nakon poslednje informacije da se sporno mleko povlači s tržišta do rezultata superanalize u Holandiji, oglasila se i Asocijacija potrošača Srbije (APOS), koja je saopštila da ministar poljoprivrede Goran Knežević, ali i ministar trgovine Rasim Ljajić treba da podnesu ostavke zbog toga što javnost nema prave podatke o ispravnosti mleka u Srbiji. 

Predsednica APOS-a Edina Popov izjavila je agenciji Beta da će sutra na sednici Nacionalnog saveta za zaštitu potrošača "izneti taj problem, za koji su odgovorni ministri Ljajić i Knežević, jer su napravili opšti haos i doveli potrošače u lažnu dilemu kome da veruju". 

Ona je rekla da ta dva ministarstva ne rade svoj posao i da su nanela nezamislivu štetu proizvođačima mleka u Srbiji. "Niti ministar Ljajić sprovodi Zakon o zaštiti potrošača, niti ministar Knežević poštuje Zakon o bezbednosti hrane", naglasila je Edina Popov. 

Ona je ocenila da je vreme da se problem ispravnosti mleka iz medija prenese u institucije sistema. "Bezbednost hrane nije rijaliti šou, nego stvar od najveće važnosti i za potrošače i proizvođače u Srbiji", navela je Edina Popov.

 

Aflatoksin može da se ukloni za 15 dana uz prave mere

 

Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) Goran Papović, međutim, kaže da bi se aflatoksin za 10 do 15 dana mogao u potpunosti eliminisati iz mleka koje stiže u prodaju, ukoliko bi se preduzele odgovarajuće mere, pre svega kontrole stočne hrane i otkupa mleka. 

On je istakao da prisustvo i najmanje količine aflatoksina u mleku nije dobro i podsetio da se NOPS zalaže za to da te štetne materije uopšte ne bude u namirnicama. 

"Problem aflatoksina u mleku sa kojim je suočen ceo region uspešno bi se mogao rešiti, što i NOPS zahteva, ukoliko inspektori budu kontrolisali silažu - stočnu hranu, i tamo gde primete aflatoksin da farmerima podele preparate koji ga eliminišu", rekao je Papović. 

Prema njegovim rečima, i mlekare treba da kontrolišu poljoprivredne proizvođače od kojih kupuju mleko i da izbegavaju ono mleko koje sadrži aflatoksin. 

Te mere se uspešno sprovode u Rumuniji i drugim zemljama, kazao je Papović i napomenuo da mleko proizvedeno u novembru i decembru prošle godine nije imalo aflatoksin i da se problem javio posle Nove godine. 

On je, takođe, objasnio da su rezultati kontrole mleka do kojih je došao NOPS, Ministarstvo poljoprivrede i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu različiti, jer su analize rađene u različitim laboratorijama, koje verovatno ne koriste iste metode. 

Papović je rekao da je najpouzdanija laboratorija u Beču.

 

A šta sa mesom?

 

Međutim, sada se postavlja pitanje šta je sa mesom krava koje su jele hranu koja je imala povećanu koncentraciju aflatoksina, jer sve počinje upravo na farmama, odnosno na njivama. 

Glavni uzročnik prisustva mikotoksina u mleku je zaražena hrana. U Naučnom institutu za veterinarstvo Srbije, koji kontroliše kvalitet hrane za ishranu životinja, od početka ove godine otkriveno je povećano prisustvo aflatoksina u kukuruzu i pšenici koji se koriste za ishranu životinja. 

"Od 28 uzoraka mi smo našli 17 koje su imale nezadovoljavajuću, odnosno povećanu količinu mimo pravilnika aflatoksina. Od tih 17 uzoraka u odnosu za mleko za krave, kod tri uzorka je bio povećan u hrani koja se koristi za ishranu krava“, kaže Dobrila Jakić Dimić, direktorka Naučnog instituta za veterinarstvo. 

Povećano prisustvo aflatoksina u mleku nije direktno povezano s povećanjem prisustva tog toksina u mesu. To znači da meso krave u čijem je mleku registrovana povećana koncentracija aflatoksina nije zaraženo tim toksinom. 

"Ne, jer apsolutno postoje drugi toksini koji su karakteristični. Vi imate da svaki toksin ima svoje karakteristično tkivo koje napada. U tom slučaju za meso postoji druga grupacija toksina, a za mleko je karakterističan M1 toksin. Kao što imate i kod biljne proizvodnje, gde se za svaku biljku javljaju različite grupacije toksina", dodala je ona. 

Pored kontrole domaćeg mleka i mesa, redovno se kontroliše i hrana koja dolazi iz uvoza, kažu u veterinarskoj inspekciji. Uveravaju da deklaracija nije dovoljna garancija da je hrana bezbedna, već se vrše dodatne takozvane analize rizika.

 

Izvor

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Добро би било да прехрамбени технолози који раде схвате озбиљност своје струке и понесу део одговорности. Питам се да ли и како раде; а можда им је и забрањено да износе податке. Млеко је најкварљивија намирница.  Још ако неки сељак музе ручно а судове држи у штали ехехе пиши пропало.

Радуј се, Нектарије, велики Архијереју Божји!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

"Knežević se osvrnuo i na to što je pokrajinski sekretar za poljoprivredu i funkcioner DS-a Goran Ješić juče na Tviteru objavio da od 35 uzoraka 29 ima povećanu vrednost aflatoksina.

“Ja ne znam za te Ješićeve podatke, Ministarstvo poljoprivrede je ozbiljna institucija i mi se ne bavimo 'tviter politikom', niti 'tviter politikanstvom'.
Ja sam slučajno dobio jedan papir gde se kaže na takozvanom Ješićevom
uzorku, gde piše da je uzorkovanje izvršio inspektor Goran Ješić. Pa, možda inspektor Goran Ješić nije dobro oprao ruke ili se nešto drugo desilo pa je zato došlo do takvih rezultata“, rekao je ministar."

 

  

 

 

.smeha.    nama njuz više ne treba, definitivno...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Šta je aflatoksin, kako je dospeo u mleko i kako deluje na organizam

   

                    

Goran Ješić, pokrajinski sekretar za

poljoprivredu, predočio je javnosti rezultate vanredne analize mleka na

prisustvo aflatoksina M1, prema kojima je u većini uzoraka otkrivena

nedozvoljena količina te kancerogene materije. Ministar poljoprivrede

Goran Knežević tvrdi da je mleko u Srbiji bezbedno, ali je ipak

dogovorio njegovo povlačenje sa tržišta do sledeće analize. A šta je

zapravo aflatoksin?

            

315386_aflatoxin-shutterstock100608781_f

Aflatoksini se javljaju u predelima sa vlažnom klimom, na voću, žitaricama i semenkama

Aflatoksin je proizvod razvoja plesni Aspergillus flavus. Javljaju se

u predelima sa vlažnom klimom, baš kao što je Srbija, ali kao posledica

suše, baš kao i u Srbiji. U našoj državi se pojavio u kukuruzu tokom

sušne 2012. godine i stručnjaci su procenili da je 70 odsto roda

zatrovano. 

 

Kako je aflatoksin dospeo u mleko?

 

Preko kukuruza koji se koristi kao ishrana stoke, aflatoksin je

dospeo u organizam krava. Aflatoksini koji se nalaze u mleku najjači su

poznati kancerogen u prirodi.

 

313041_aflatoksinkufzehiriresim_hs.jpg?v

U Srbiji je dozvoljena količina aflatoksina u mleku 0,05 mikrograma

po kilogramu, u EU 0,025, dok je u Mađarskoj potpuno zabranjen.

 

Da bi se napravio kilogram sira, potrebno je najmanje 3,5 litra

mleka, što znači 3,5 puta više potencijalno zaraženog mleka i isto

toliko veću opasnost po zdravlje ljudi.

 

Kada jednom uđu u lanac ishrane, aflatoksini se teško uništavaju.

 

Najčešća bolest - rak jetre

 

Odrasle osobe imaju visoku toleranciju na aflatoksine, pošto su

široko rasprostranjeni u prirodi. Ipak, ukoliko ste stalno izloženi

njegovom dejstvu, opasnosti su veće, a najčešća bolest koja se javlja je

rak jetre. 

 

Stočnoj hrani i koncentratima mogu da se dodaju određeni minerali

koji omogućavaju da životinja kroz izlučevine izbaci otrov iz organizma i

ne veže ga u meso.

 

Otporni na aflatoksin:

Soja, pasulj,  pšenica, ovas, ječam

Od tri do sedam dana nakon što se prekine ishrana muznih krava kontaminiranom hranom, aflatoksini isčezavaju iz mleka.

 

Pošto je stočna hrana zatrovana zaraženim kukuruzom, ovaj kancerogen

će se pojaviti u svim proizvodima koji su nastali kao posledica

koznumiranja zatrovane hrane: u mleku, siru i drugim mlečnim

proizvodima. Potrošači ni po ukusu ni po mirisu ne mogu ni da posumnjaju

da su mleko i druhge namirnice toksične. 

 

Šta aflatoksin može da uradi organizmu

 

Toksični efekti primarne akutne mikotoksikoze se manifestuju kao upalne

promene na organima za varenje. Akutne aflatoksikoze se odlikuju naglim

pogoršanjem stanja organizma, unutrašnjim krvarenjem i smrću. Ipak, da

bi došlo do ovakvih promena mora se uneti izuzetno velika količina

aflatoksina.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Šta je aflatoksin, kako je dospeo u mleko i kako deluje na organizam

   

                    

Goran Ješić, pokrajinski sekretar za

poljoprivredu, predočio je javnosti rezultate vanredne analize mleka na

prisustvo aflatoksina M1, prema kojima je u većini uzoraka otkrivena

nedozvoljena količina te kancerogene materije. Ministar poljoprivrede

Goran Knežević tvrdi da je mleko u Srbiji bezbedno, ali je ipak

dogovorio njegovo povlačenje sa tržišta do sledeće analize. A šta je

zapravo aflatoksin?

            

315386_aflatoxin-shutterstock100608781_f

Aflatoksini se javljaju u predelima sa vlažnom klimom, na voću, žitaricama i semenkama

Aflatoksin je proizvod razvoja plesni Aspergillus flavus. Javljaju se

u predelima sa vlažnom klimom, baš kao što je Srbija, ali kao posledica

suše, baš kao i u Srbiji. U našoj državi se pojavio u kukuruzu tokom

sušne 2012. godine i stručnjaci su procenili da je 70 odsto roda

zatrovano. 

 

Kako je aflatoksin dospeo u mleko?

 

Preko kukuruza koji se koristi kao ishrana stoke, aflatoksin je

dospeo u organizam krava. Aflatoksini koji se nalaze u mleku najjači su

poznati kancerogen u prirodi.

 

313041_aflatoksinkufzehiriresim_hs.jpg?v

U Srbiji je dozvoljena količina aflatoksina u mleku 0,05 mikrograma

po kilogramu, u EU 0,025, dok je u Mađarskoj potpuno zabranjen.

 

Da bi se napravio kilogram sira, potrebno je najmanje 3,5 litra

mleka, što znači 3,5 puta više potencijalno zaraženog mleka i isto

toliko veću opasnost po zdravlje ljudi.

 

Kada jednom uđu u lanac ishrane, aflatoksini se teško uništavaju.

 

Najčešća bolest - rak jetre

 

Odrasle osobe imaju visoku toleranciju na aflatoksine, pošto su

široko rasprostranjeni u prirodi. Ipak, ukoliko ste stalno izloženi

njegovom dejstvu, opasnosti su veće, a najčešća bolest koja se javlja je

rak jetre. 

 

Stočnoj hrani i koncentratima mogu da se dodaju određeni minerali

koji omogućavaju da životinja kroz izlučevine izbaci otrov iz organizma i

ne veže ga u meso.

 

Otporni na aflatoksin:

Soja, pasulj,  pšenica, ovas, ječam

Od tri do sedam dana nakon što se prekine ishrana muznih krava kontaminiranom hranom, aflatoksini isčezavaju iz mleka.

 

Pošto je stočna hrana zatrovana zaraženim kukuruzom, ovaj kancerogen

će se pojaviti u svim proizvodima koji su nastali kao posledica

koznumiranja zatrovane hrane: u mleku, siru i drugim mlečnim

proizvodima. Potrošači ni po ukusu ni po mirisu ne mogu ni da posumnjaju

da su mleko i druhge namirnice toksične. 

 

Šta aflatoksin može da uradi organizmu

 

Toksični efekti primarne akutne mikotoksikoze se manifestuju kao upalne

promene na organima za varenje. Akutne aflatoksikoze se odlikuju naglim

pogoršanjem stanja organizma, unutrašnjim krvarenjem i smrću. Ipak, da

bi došlo do ovakvih promena mora se uneti izuzetno velika količina

aflatoksina.

 

Све 100% природно. ;)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Нађох рад неких Немаца из 1973. о контроли афлатоксина у индустрији хране. Има и о млеку. Бејаху нашли 4  ppb овог нашег М1 у неким узорцима (занимљиво је да тада све испод 0.1 нису уопште посебно наводили, него су само навели да је присутно ”у траговима”). Има и податак да су у кори буђавог кикирикија налазили 1 100 000 ppb и то B1 типа (најотровнијег). Е то је гадно. Онда су нашли 1000 ppb у буђавом муслију (органском, наравно). Заимљиво је да су налазили и релативно високе концентрације у разној храни која уопште није била буђава.

 

На крају наводе услове чувања хране, како би се минимизирала појава буђи и токсина.

 

http://pac.iupac.org/publications/pac/pdf/1973/pdf/3503x0239.pdf

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ајде што ми појединци немамо поверења у институције ове државе, али зашто држава нема поверења у своје институције???

 

http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/1269620/%D0%9C%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D0%BE+%D0%BD%D0%B0+%D1%82%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%B0%D1%9A%D1%83+%D1%83+%D0%A5%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B8.html

Не ваља свашта к срцу примати.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ајде што ми појединци немамо поверења у институције ове државе, али зашто држава нема поверења у своје институције???

 

http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/1269620/%D0%9C%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D0%BE+%D0%BD%D0%B0+%D1%82%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%B0%D1%9A%D1%83+%D1%83+%D0%A5%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B8.html

zato sto su skoro svi potplaceni, a politicari lazu cim zinu

Zayron: Pa tamo ni nema svađa oko vjere i nacije jer se o tom uošte ni ne priča. Priča se kakva je koja ribica i na šta se fata, na mrmka, na glistu, na kruh, hljeb ili angelbrot, na na lažni mamac itd. Evetualno o tom kako se koja peče i koja je ukusnija.

cloudking: "Ne postoje cuda... postoje samo stvari koje jos ne razumemo."

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ајде што ми појединци немамо поверења у институције ове државе, али зашто држава нема поверења у своје институције???

 

http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/1269620/%D0%9C%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D0%BE+%D0%BD%D0%B0+%D1%82%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%80%D0%B0%D1%9A%D1%83+%D1%83+%D0%A5%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B8.html

"Због различитих резултата испитаних узорака унутар истог млека, Министарство пољопривреде ће, по препоруци Референтне лабораторије Европске уније, послати спорне узорке на суперанализу у Холандију, у лабораторију која може са прецизношћу да утврди стварни ниво афлатоксина М1 у млеку."

 

Мислим да није проблем у неверици већ у томе да немамо капацитете и могућности да извршимо детаљну анализу, бар не на нивоу на којем то може да обави институт у Холандији.

Знаш како, знам ко може ово да реши самом својом појавом:

Horatio_Caine.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

"Због различитих резултата испитаних узорака унутар истог млека, Министарство пољопривреде ће, по препоруци Референтне лабораторије Европске уније, послати спорне узорке на суперанализу у Холандију, у лабораторију која може са прецизношћу да утврди стварни ниво афлатоксина М1 у млеку."

 

Мислим да није проблем у неверици већ у томе да немамо капацитете и могућности да извршимо детаљну анализу, бар не на нивоу на којем то може да обави институт у Холандији.

Знаш како, знам ко може ово да реши самом својом појавом:

 

Било би добро да се јави неки лаборант који ради у државној лабораторији која контролише квалитет хране и да наведе са којом прецизношћу може да утврди ниво афлатоксина у узорку. Ако је проблем у апаратури, да узмемо кредит па да набавимо то што нам треба. Одраће нас Холандези са суперанализама...

Не ваља свашта к срцу примати.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ако нам затреба убрзивач честица, кредите никада вратити нећемо... 

 

Мислиш да нам не треба редовна и прецизна контрола исправности хране? Да сваки пут треба да шаљемо храну у иностранство на анализу јер нам је тако јефтиније?

Не ваља свашта к срцу примати.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...