Jump to content

Richard Dawkins and the problem of evil.

Оцени ову тему


Препоручена порука

Verovatnoca je zanemarljivo mala. MADA primer nije najbolji jer znamo da na vecini planeta nema zivota, ali opet.

 

 

Odakle znamo da na vecini planeta nema zivota? 

Jel uvidjas razliku izmedju - na vecini planeta nema zivota i na vecini planeta nema zivota slichnog zivotu koji postoji na zemlji kako kazu ameri carbon based life forms. 

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ако некога случајно занима нешто више од ружичастих једнорога, ево о чему се ради.

 

http://www.ime.unicamp.br/~veronica/ME705/paper2.pdf

 

Укратко, проблем о коме расправљамо је о томе како изабрату noninformative prior probaility. Приступ у коме се хипотезама приписује prior вероватноћа пола-пола (ако имамо два могућа исхода) се свакако може критиковати. То је у ствари стари Бајес-Лапласов постулат. Али то се не може чинити тако што ће да се каже да је  вероватноћа хипотезе ”X постоји” бесконачно мала. То је вероватно још горе, јер такав приступ може опасно да потцени вероватноћу у светлу нових емпиријских података. Постоје два разумна приступа критици. Први је да се одбаци Бајесова теорема за случајеве кад не можемо имати informative prior, а други је да се нађе неки ”мало” сложенији начин за конструкцију. На доњем линку је излистана гомила радова, па ко је докон...

 

http://www.stats.org.uk/priors/noninformative/

 

Далеко је компликованије од онога што бисмо ми могли на овој теми да се ”договоримо”.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Али шта да радимо пре експеримента? Не можемо рећи ”немамо појма”, јер би онда после отварања врата имали да је нова вероватноћа = "немамо појма" пута нпр. 0.7, што би и даље било ”немамо појма”, а знамо да то није тако. Нисам сигуран да ли да типујем на пола-пола (после Авокадове опаске), али сам скоро сасвим сигуран да тебе то и не занима претерано. Једино ти је стало до тога да покажеш како су хришћани рационални као они што верују у једнороге.

 

Mislim da ti je line of defense pogrešan, odnosno tvrdnja da su hrišćani racionalni kao oni što veruju u jednoroge je pogrešna iz sasvim drugih razloga. Scientisti iz nekog razloga uzimaju kao aksiom da je bilo kakva vera neracionalna iako je to sasvim očigledno pogrešno. Verovanje nije neracionalno, (u smislu: suprotno razumu), već samo ne mora da bude zasnovano na razumu, već na mnogim drugim stvarima, uključujući prevashodno emocije, kulturno nasleđe, vaspitanje i slično. One koji veruju u jednoroge ili duhove ne smatramo iracionalnim samo zato što veruju u nešto što je nedokazivo ili manje dokazivo od bogova, već zato što na osnovu iskustva znamo da su ljudi koji danas veruju u to, po pravilu prilično neracionalni. Sa druge strane, vernici mogu biti i racionalni i neracionalni, obrazovani i neobrazovani i okolnost da veruju u nekog boga ili bogove ne govori ništa a priori o njihovoj racionalnosti, intelektu, obrazovanju i slično. Ideje poput "vernik=neracionalan/glup a ateista=racionalan/pametan", kao i "vernik=moralan a ateista=nemoralan", kao i svaki šovinizam potiču iz nečije potrebe da preko unižavanja drugačijih i hvaljenja istih kao što je on, zapravo sebe bez ikakvih racionalnih razloga uzdigne iznad drugih.

 

Kad sam i rekao da verovatnoća nije 50-50, to sam rekao jer smatram da je u takvim situacijama, u raspravama, prirodno teret dokazivanja ipak na strani onog ko smatra da X postoji... a nisam to napisao u smislu da je on glup ili neracionalan jer veruje u nešto za šta je verovatnoća mala. Svaka nova ideja i naučna hipoteza je u startu "za nas" imala malu verovatnoću da bude tačna i celokupan naučni proces se i sastoji iz mnogo većeg broja promašaja nego pogodaka. Ono što je dobro kod naučnog metoda nije sistem koji omogućava da postavimo uvek ispravne hipoteze, već sistem koji omogućuje da na kvalitetan način odbacimo pogrešne hipoteze.

 

Problem nije nikad u verovanju samom po sebi, problem je kad verovanje u određene tvrdnje toliko "okošta" da se ne može izmeniti ni na koji način, kad postane dogma koja je istinita bez obzira na sve, te je nije ni potrebno proveravati... a takvim dogmama nisu podložni samo vernici.

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Mislim da ti je line of defense pogrešan, odnosno tvrdnja da su hrišćani racionalni kao oni što veruju u jednoroge je pogrešna iz sasvim drugih razloga.

 

Није ми то ни био line of defense, него ми се просто чини да Стефана заправо не занима колико треба да буде P(H) из љубави према статистици, него из сасвим других разлога. А можда највећа жртва овог измишљеног сукоба наука-религија је сама наука која много губи.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Не, већ због тога што заступа онтолошки редукционизам и сцијентизам.

 

Пример:

 

Научни став: човек је скуп различитих молекула.

 

Редукционистички, сцијентистички став: човек је НИШТА ВИШЕ до скуп различитих молекула.

 

 

Ово друго је Докинсов приступ. То већ није наука већ догматизам, идеологија.

Svi znamo da je nekad potrebno modelovati neki dogadjaj ili sistem da bi smo proucavali neki njegov odredjen deo. Zato se nekad bavimo jednostavnijim modelom i tako se fokusiramo na ono sto je bitno.

A svako ko dokaze da covek ima besmrtnu dusu je kandidat za nobelovu nagradu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Neverovatnost i bitnost tvrdnje utice na dokaze koji su potrebni.

 

Теби "I love you" није невероватно и битно?! Поред толико људи онда воли само тебе и ти у то треба да поверујеш?! Ма хајде...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Теби "I love you" није невероватно и битно?! Поред толико људи онда воли само тебе и ти у то треба да поверујеш?! Ма хајде...

Bitno ali ne neverovatno. Sta da ti kazem, "I'm easy on the eyes" :D
 
Link to comment
Подели на овим сајтовима

Neverovatnost i bitnost tvrdnje utice na dokaze koji su potrebni.

Primer:

Ako mi kazes:" e nema vise jaja u samoposluzi" poverovacu ti bez ikakvih dokaza.

 

Slazem se ja sa time. (:

Al mi slika zanimljiva 

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Pitanje: Da li je reci "Boze, Boze!" tokom seksa bogohuljenje za hriscane?

Pitam zbog Knjige izlaska 20:7:

"Ne uzimaj uzalud ime Gospoda Boga svog; jer neće pred Gospodom biti prav ko uzme ime Njegovo uzalud."

pa zahvaljuju Bogu na tome sto je stvorio sex ..sto znaci da nije zalud..... greengrin

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Pitanje: Da li je reci "Boze, Boze!" tokom seksa bogohuljenje za hriscane?

Pitam zbog Knjige izlaska 20:7:

"Ne uzimaj uzalud ime Gospoda Boga svog; jer neće pred Gospodom biti prav ko uzme ime Njegovo uzalud."

 

Hriscanin ti je covek koji je svestan da je gresan i to prihvata. A hriscanina koji je nesvestan da je gresan vec su mu svi drugi gresni zovemo pravednik. :D 

oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide  things by zero. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...