Determinisanost svijeta

[Justin Waters]

Hrišćani često vole da potežu argument slobode. Međutim pitanje je koliko je ta sloboda determinizam do određenog stepena, a koliko zaista sloboda u apsolutnom smislu? Ne bih sad dalje dužio sa uvodom, započeo bih jednu diskusiju kroz jedne grafikone koje ću pokazati i koji sasvim sigurno za mnoge ljude su iznenađenje da čuju o njima. U brojim diskusijama vode se argumenti individualizam vs kolektivizam, i jedni vrednuju individualizam kao najveću vrijednost za čovjeka, dok drugi vrednuju kolektivizama kao najveći ideal kome svaki indivdua treba da teži. Postavlja se pitanje koliko mi kao ljudi stvarno živimo u svijetu kojeg možemo da oblikujemo prema sopstvenim individualnim potrebama, a koliko smo samo nošeni kao list na vjetru i bez obzira koliko se kao individue trubim ne možemo da izbjegnemo posljedice koje se odražavaju na kolektivnom nivou? U osnovi svakog društva svakako stoji rad pojedinca, ali šta ako na kraju sav zbirnim skup tih pojedinaca na kraju slijedi određenu šemu koja je predvidljiva? 

E ono što je iznenađujuće je što izgleda da svi kao pojedinci ne možemo da pobjegnedmo od određene šeme koja sa na kraju ispostavi da svaki vid društvenog organizovanja bio on dobar ili loš slijedi zacrtanu matematičku funkciju. 

Ta funkcija se prosto može napisati kao f(x)= 1/x i ona u pozitivnom dijelu koordinatnog sistema ima ovakav oblik:

Ja sam nasumice odabrao par stvari da izvršim provjeru i to su ove stvari:

1. Broj stanovnika po gradovima u jednoj državi, uzeo sm ovdje kao primjer prvih 10 gradova SAD

2. Bruto domaći proizvod za sve zemlje svijeta

3. Broj ubistava na godišnjem nivou u svim zemljama svijeta

I evo šta se dobije - Plava linija na ovim grafikonima je matematički sračunata funkcija u odnosu na najveću stavku koja je uzeta kao fiksna, a crvena je mjereni podatak. Grafikoni slijed u sljedećem.

[Justin Waters]

Gradovi

Gradovi se grade prema potrebama ljudi, i vuku svoje porijeklo još iz davnina. Gradilo se bez ikakvog osvrta na matematiku, nego se gradilo tamo gdje je bilo povoljno radi resursa za život, voda, moućnost hrane, zaštita od neprijatelja itd....reklo bi se da distribucija populcije po gradovima nema nikave pravilne veze međutim to nije tako. Evo kako izgleda relana distriubcija populacije u američkim gradovima u odnosu na predviljivu matematičku raspodjelu:

Nisam sad ovdje obilježavao nazive gradova, ali najbrojinij grad je Njujork sa 8 miliona, slijede ga LA sa 1/2 manje, a pa onda ostali sukcesivno sa 1/3, 1/4 itd...u odnosu na populaciju Njujorka. 

[Justin Waters]

Bruto domaći proizvod država svijeta. 

Česte su debat o tome kako ima puno siromaštva, kako su neke zemlje prebogate, druge presiromašen, pa kako to malo raspodjeliti, pa šta da se radi da neka država ima više itd....međutim ako se na grafikon stavi mjereni BDP svih zemalja svijeta on poprilino dobro simulira funkciju koja kaže da u odnosu na najbogatiju zemlju svijeta, druga zemlja će imati duplo manje, treža za 1/3 manje, četvrta za 1/4 i tako sve do 1/230.....

[Justin Waters]

A šta tek reći za ubistva? Svi bi smo mislili kako bi bilo dobro da sve zemlje svijeta imaju podjednak broj ubistava i da taj bude što manji, međutim paradoksalno je da i broj ubistava na godišnjem nivou svih zemalja svijet također ima pravilnu matematičku funkciju

[Justin Waters]

Frapantna stvar je što ovo važi za skoro svaki aspekt ljudskog društva. 

Ako bi na nekom stadionu gdje se odigrava utakmica mjerili količinu novca u nečijim novčanicima, ili njihovu gošinju ili mjesečnu platu, došli bi do iste krive

Ako bi mjerili vrijednsot automobila za stnovnike nekog grada, i poredali ih od najskupljeg ka najjeftinijem, dobili opet istu funkciju

Ako bi mjereili prosječnu visinu ljudu u nekom gradu, i opet ih poredam od najvišeg do najmanjeg istu bi funkciju dobili.

Dalje ću postavljati grafikone za razne podatke koje nađem na internetu.