Jump to content

Умро је друг Тито !


Баба

Препоручена порука

Sa čime se slažeš?

Kad je počeo sukob u Hrvatskoj, niko nije pričao kako taj sukob vodi jedan deo Srba koji su na vlasti ili su uz vlast i imaju ingerencije da ga vode, nego su Hrvati udarili priču kako svi Srbi napadaju Hrvatsku. Da je stvarno bilo tako ne bi danas ti Ivane ni pisao po ovom forumu.

Nego su neki Srbi bili protiv svih Hvata kao što je i Jasenovac bio nekih Hrvata protiv svih Srba.

Uostalom, kad ste vi Hrvati srušili Maslenički most da bi odsekli jedinice JNA, svuda na svim medijima pa i danas se govori kako smo ga mi srušili, e upravo tako izgleda ta priča i propaganda o Jugoslaviji.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

@ Zaviša:

Nevjerovatno: da netko to sebe smatra kršćaninom, katolikom hvali jednog od najvećih zločinaca 20. stoljeća!!!

Ima li to smisla komentirati?!

Pa onda priča o devedesetim godinama koja nema veze sa Titom...

A što je on radio od 1941. do 1980. kad je bio živ i imao vlast?

Pusti Srbe i Hrvate, što je činio Crkvi, Katoličkoj i Pravoslavnoj?

Čovječe Božji - prekrsti se!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Šta je radio:

Pogrešio je.

Bilo je mnogo saveznika u borbi protiv okupatora, među njima i sveštenika koji su učestvovali u oslobodilačkom ratu, Tito je sa  Subašićem, uleto 1944, koji je bio prvi ministar vlade vlade Kralja Petra II, pa i sa drugim demokratski i patriotski usmerenim građanima i antifašistima potpisao  sporazum o saradnji.

Nažalost komunisti su se udaljili i počeli uklanjati svoje ratne saveznike već 1945. suzili su taj široki front antifašizma i usmerili se na osvajanje vlasti samo za svoju partiju,  nije se nastavilo širenje demokratskog dograđivanja nove države, jer je bila predviđena samo za privilegovan jednopartijski sistem vrednosti.

Постављена слика

Постављена слика

Постављена слика

Inače

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 years later...

33 godine od Titove smrti

IZVOR: BETA, TANJUG

Beograd -- Pre 33 godine, 4. maja 1980, preminuo je nekadašnji doživotni predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Titao.

 
 
120471827351842d33059cf546859880_368x277
 
Josip Broz Tito

Tito je preminuo u bolnici u Ljubljani, a njegovoj sahrani u Beogradu prisustvovalo je više od 200 visokih ličnosti iz čak 127 zemalja.

Tito se na čelu Jugoslavije nalazio punih 35 godina i imao je nesumnjivo izuzetan ugled u svetu. Očekuje se da će, već tradicionalno, hiljade Brozovih poštovalaca posetiti njegov grob u Beogradu. Mnogi od njih stigli su u ranim jutarnjim satima.

Podsetimo, u međunarodnim odnosima, posebno je značajna Titova uloga kao jednog od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj. 

U unutrašnjoj politici ostavio je ustrojstvo koje se se na kraju pokazalo kao neodrživo - Ustav iz 1974. godine, a specifičan sistem konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerešiv problem kada se raspao Savez komunista Jugoslavije. 

Tačan datum njegovog rođenja nije poznat, ali je rođendanom smatran 25. maj 1892, što je proslavljano kao Dan mladosti - u skladu s jakim kultom ličnosti koji je sistematski građen tokom njegove vladavine. 

Rođen je Kumrovcu, u Zagorju, u hrvatsko-slovenačkoj porodici. 

Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svetskom ratu - između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. 

Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915, pa je izvesno vreme proveo kao zarobljenik. 

U njegovim zvaničnim biografijama navođeno je da je potom učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.

2104833151842d347a725556212191_extreme.j
 
Josip Broz Tito (Tanjug, arhiva)

 

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, posle smenjivanja i streljanja Milana Gorkića, prethodnog lidera KPJ. 

Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi u vreme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka.

Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska). 

Iz rata je izašao kao legendarni vođa. 

Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju - tokom i nakon rata. U zanosu "revolucionarne pravde" nestale su desetine hiljada nekomunista - pod maskom "borbe protiv saradnika okupatora" - čime je u stvari nepovratno uništen čitav građanski sloj. 

Odbio je Staljinov pritisak 1948. (Rezolucija Informacionog biroa komunističkih partija) nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu pomoć (vojnu većinom do polovine pedesetih) od SAD. 

Kao osnivač i lider Pokreta nesvrstavanja, njegova reč u tadašnjim međunarodnim okolnostima imala je u više navrata izuzetnu težinu. 

Osim odbijanja Staljinovog pritiska 1948. njegov ugled je takođe bio posledica činjenice da je bio poslednji veliki ratni lider Drugog svetskog rata koji je toliko dugo ostao na čelu svoje zemlje. 

Period njegove vladavine, i pored kritickog stava prema načina na koji je rešavao neka unutrašnja politička i ekonomska pitanja, među većinom građana bivše Jugoslavije i dalje važi za simbol boljeg, sigurnijeg i uređenijeg života od potonjeg.

197634618851842d3e250db541241883_extreme
 
Kuća cveća (Tanjug, arhiva)

 

Tito je umro 4. maja 1980. u Kliničko-bolničkom centru u Ljubljani. 

Četiri dana kasnije u Beograd je, na sahranu doživotnog jugoslovenskog predsednika, došlo oko 700.000 ljudi, među kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja. To je bio najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. veku. 

Poslednju poštu Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada su odali 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsednika skupština. Iz sveta podeljenog po hladnoratovskim linijama, došli su državnici iz oba bloka. 

Titovom smrću počeli su dezintegracioni procesi koji su doveli do raspada SFRJ, uz kritike njegove vladavine i distanciranja od njegovog lika i dela. 

Svake godine, na godišnjicu Titove smrti, u Kuću cveća u Beogradu u kojoj je sahranjen, dolaze poštovaoci, simpatizeri, porodica i posetioci iz svih krajeva bivše Jugoslavije. 

Od 1980. godine Kuću cveća, u sklopu Muzeja istorije Jugoslavije, posetilo je više od 17 miliona ljudi. Broj posetilaca se 1990-tih godina znatno smanjio, ali poslednjih godina ponovo raste.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=05&dd=03&nav_category=12&nav_id=710761

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ма какви он је на Хавајима пуши џоинт и ужива, није умро. И не само он еее има их још који су се сакрили...

Kad ce ponovo da umre? :)

Ljubav se u duši ogleda, nebo je još nesagledivo.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Ма какви он је на Хавајима пуши џоинт и ужива, није умро. И не само он еее има их још који су се сакрили...

 

Хахахахха. Сад се сетих оне сцене из филма Маршал кад онај старац каже о Титу "Другови ми знамо да су нас лагали за његове године..." :D

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Sve je isto samo njega nema. I dalje ga vecina voli, cak i oni koji nisu odrastali u njegovoj eri. 

Српски менталитет карактеришу изненадни подвизи кратког даха, понесеност која прво улије наду, али капитулира у завршници, све се то после правда вишом силом и некаквом планетарном неправдом што само на нас вреба.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

А ево и документарца о смрти "највећег сина наших народа" :

 

 

 

Веома је интересантно како је Тито у српским документарцима и емисијама доста позитиван лик, док је у хрватским представљен крајње негативно. А рођен је у Хрватској и дао им и омогућио доста тога што нама није  .mislise.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...