Jump to content

Rumunski pravoslavni protoprezviterat Priobalne Dakije

Оцени ову тему


Препоручена порука

Dragi -Brat ostaje brat i sestra ostaje sestra pa i da su idioti....
*
Prejaka ti je to reč -idiot..... to je dijagnoza.
Postaneš brat tek kad te i drugi nazove/prizna za brata.... ako te se , ma i po krvi brat, odrekne,...imaš brata al gubiš zajednicu....

Ваистину Воскресе !!!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Мора се наћи неко решење. Нпр. у Јужној Африци постоје српске и руске православне парохије, али су под Александријском Патријаршијом. Можда би и овде нешто слично могло да се уради. Нека те парохије негују влашки језик или румунски у богослужењу (као и обичаје), али нека буде епископ из СПЦ.

Иначе, у  Србији тј. у Банату већ постоји румунска (Дакија Феликс) епархија, као што у Румунији такође у Банату  постоји српска (Темишварска).

Треба наћи неко оптимално решење, ипак смо сви православни.

  • Волим 1
Link to comment
Подели на овим сајтовима

РАСПОРЕД БОГОСЛУЖЕЊА

ЕПИСКОПА ТИМОЧКОГ Г. ИЛАРИОНА

ЗА  Ј У Л  2016.

 

·       3. недеља – Књажевац, 8:30

·       7. четвртак – Ивањдан – Саборни храм у Зајечару, 8:00

·       10. недеља – Рогљево, 9:00

·       12. уторак – Петровдан – 

·       14. четвртак – Св. Козма и Дамјан – манастир Буково, 8:00

·       15. петак – Полагање Појаса Прес. Богородице – Д. Каменица, 8:30

·       16. субота – Леновац, 9:00

·       17. недеља – Саборни храм у Зајечару, 8:30

·       19. уторак – Слатина код Неготина, 9:00

·       21. четвртак – Св. Прокопије – Штипина код Књажевца, 9:00

·       24. недеља – Михајловац код Неготина, 9:00

·       26. уторак – Св. Арх. Гаврил – Ласово, 9:00

       30. субота – Св. Вмуч. Марина – Огњена Марија, Луково, 9:00

·       31. недеља – Ртково код Кладова, 9:00

 

 

Ево потврде мојих речи, више се бави по селима.

 

Друга ствар, службени језици у цркви су црквенословенски и српски!

 

Толико од мене на ову тему.

  • Волим 1

Радуј се, Нектарије, велики Архијереју Божји!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

ZAŠTO VLAŠKI JEZIK NIJE RUMUNSKI (NITI DIJALEKAT RUMUNSKOG JEZIKA)
- romanizacija , re-romanizacija i rumunizacija
Proces u kome se formirao vlaški jezik, a koji podrazumeva romanizaciju jezika starosedelaca – preteča Vlaha (Tračana, Tribala. Kelta) na prostoru Balkana, južno od Dunava, trajao je više vekova, od I veka pre Nove ere, do početka VII veka. Proces romanizacije, podrazumeva proces menjanja dotadašnjeg govora i sporazumevanja, medju pretečama Vlaha, usvajanjem latinskih izraza, reči i pojmova, mada paleolingvistika prepoznaje izvorne oblike reči iz jezika Tračana (prof. Dr Ivan Duridanov) i Kelta, koji svoje osnovne oblike zadržavaju do danas.212. godine, ukazom cara Karakukle, svi oni koji su živeli na teritoriji starog Rima, proglašavaju se slobodnim gradjanima Rima (Civis Romanus sum) i kao zvanični jezik za medjusobnu komunikaciju je latinski, koji i preci Vlaha sve više primenjuju, doduše u malo iskvarenom obliku – tkz, „narodni latinski (Lingvua latina vulgata). Prema istorijskim izvorima, taj jezik se formirao početkom VII veka, čime ja determinisano i stvaranje vlaške nacije (jer je jezik najbitnije obeležje jedne nacije).

Istovremeno. 106. godine Nove ere, car Trajan je osvojio teritorije severno od Dunava, tačnije 14 % tadašnje Dakije, a Rim se, pod najezdom varvara povukao sa tih teritorija pod Aurelijanom, oko 272. godibe Nove ere, južno od Dunava. U tom kratkom periodu, romanizacija u pogledu jezika pre svega, nije mogla biti obavljena. (zabunu kod istoričara izaziva naziv provincije, kojoj je Aurelijan, dao teritorijama, južno od Dunava, na koje je prebegao – Priobalna Dakija – u znak sećanja na osvojeni deo Dakije, ali sa primedbom da u njoj nije bilo Dačana).........

KADA BI GA UPOREDILI SA SRPSKIM JEZIKOM, KOJI JE NASTAO IZ STAROSLOVENSKOG, TAKO JE I RUMUNSKI NASTAO IZ VLAŠKOG (a ne obrnuto) . DAKLE KADA BI NEKO PROGLASIO STAROSLOVENSKI KAO DIJALEKAT SRPSKOG JEZIKA, KAKO RUMUNI PROGLAŠAVAJU VLAŠKI KAO DIJALEKAT RUMUNSKOG BIO BI TO NAJVEĆI APSURD RUMUNSKE I PRORUMUNSKE PROPAGANDE?!
Dragan Andrejević
(na slici faksimil dokumenta pismo Njeakšua iz 1521, napisan ćiriličnim pismom, pola na staroslovenskom, pola na vlaškom jeziku)
Matica Vlaha - Matka Vlahilor's photo. https://www.facebook.com/1452898271694092/photos/a.1453503384966914.1073741828.1452898271694092/1487528971564355/?type=3&theater

Ваистину Воскресе !!!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

*Marjanović:
Мора се наћи неко решење. Нпр. у Јужној Африци постоје српске и руске православне парохије, али су под Александријском Патријаршијом. Можда би и овде нешто слично могло да се уради. Нека те парохије негују влашки језик или румунски у богослужењу (као и обичаје), али нека буде епископ из СПЦ.


Upravo sa tim ciljem i dobrom namerom predhodnog Vladike, pomenuti Bojan Aleksandrović, ( dete sa ovih prostora.)..je i dobio blagoslov za školovanje u Beogradu.... nažalost, prodao se, izneverio svoje Vlahe i izigrao ukazano poverenje SPC-a.

Ваистину Воскресе !!!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

49 minutes ago, nana рече

KADA BI GA UPOREDILI SA SRPSKIM JEZIKOM, KOJI JE NASTAO IZ STAROSLOVENSKOG, TAKO JE I RUMUNSKI NASTAO IZ VLAŠKOG (a ne obrnuto) . DAKLE KADA BI NEKO PROGLASIO STAROSLOVENSKI KAO DIJALEKAT SRPSKOG JEZIKA, KAKO RUMUNI PROGLAŠAVAJU VLAŠKI KAO DIJALEKAT RUMUNSKOG BIO BI TO NAJVEĆI APSURD RUMUNSKE I PRORUMUNSKE PROPAGANDE?!
Dragan Andrejević
(na slici faksimil dokumenta pismo Njeakšua iz 1521, napisan ćiriličnim pismom, pola na staroslovenskom, pola na vlaškom jeziku)
Matica Vlaha - Matka Vlahilor's photo.

Dosta šepava analogija jer na primjer rusinski jezik koji je ustvari reliktnim staroslovenskim jezikom ili bismo rekli takvim staroslovenskim "zakržljalim u razvoju" možemo klasifikovat kao jezik bliski i ukrajinskom i slovačkom i ruskom (nešto medu tim, o tom se vode politički sporovi), neko ga smatra samostalnim jezikom (sami Rusini koji se na taj način žele osamostalit i kulturno i nacionalno) neko samo zakržljalim dijalektom savremenog slovačkog respektivno ruskog/ukrajinskog jezika slično kao što makedonski jezik i Srbi i Bugari smatraju takodjer samo dijalektom i to ne baš nešto mnogo razvijenim, prije reći dosta zakržljalim jezika savremenog srpskog respektivno bugarskog. O samom odnosu jezika vlaškoga i rumunskoga ja ne znam ništa pa niti o tom mogu šta reći ali imam prijatelja koji to proučava i kojem se obraćam kad  mi nešto u tom nije jasno. Alli ako se služite ovom slovenskom analogijom onda nju imate postavljenu samu o sebi neispravno, s čisto lingvističke strane se na rusinski može s odredjenog aspekta posmatrati kao na regionalni, zonalni medjujezik Podkarpatske Rusi a zato i kao na istovremeni dijalekat ukrajinskog/slovačkog/ruskog i kad ovako izgleda da je rusinski "stariji" i od savremenog ruskog, slovačkog i ukrajinskog. Stari su svi jednako ali se rusinski od staroslovenskog osnova udaljio minimalno tj. nije se nešto dalje mnogo razvijao kao ruski, slovački i ukrajinski i istovremenoo u sebi sadrži mnogo toga iz modernog ruskog, slovačkog i ukrajinskog što ustvri pripada tim modernim jezicima a ne izvornom rusinskom (u rusinskom su to posudjenice) što opet onda služi kao glavni argument tim koji ga istina iz političkih pretenzija načešće klasifikuju kao ruski/slovački/ukrajinski dijalekat. 

K problematike rusínsko-slovenských jazykových kontaktov

K jazykovým sporům na Podkarpatské Rusi

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Можда је ово предугачко ал прочитајте ..........( saopštenje još iz 2014god.)
POVODOM NEDAVNE IZJAVE RUMUNSKOG PREDSEDNIKA TRAJANA BASESKUA, , U KOJOJ NEGIRA POSTOJANJE VLAHA , KRITIKUJE „NEDOVOLJNO RAZVIJEN PROCES DEMOKRATIZACIJE U SRBIJI" I NEPOŠTOVANJE PRAVA "RUMUNSKE NACIONALNE MANJINE" U TIMOCKOJ KRAJINI, PRIM DR SINIŠA CELOJEVIC, PREDSEDNIK VLAŠKE DEMOKRATSKE STRANKE SA SEDIŠTEM U NEGOTINU, DAO JE SLEDECE SAOPŠTENJE:
„Vlasi Srbije nisu, niti ce ikada biti pripadnici rumunske nacionalne manjine. U istocnoj Srbiji žive (u zajednici Sa Srbima i ostalim nacionalnistima) Vlasi, ciji broj na zadnjem popisu iznosi 35.330, dok je broj izjašnjenih Rumuna svega oko 2000 (što je ekvivalent broju udatih Rumunki u ovim krajevima, uvecan za mali broj bivših pripadnika vlaške narodnosti, koji se danas osecaju Rumunima, što je njihovo ustavno pravo).
Basesku izvlaci iz konteksta istorijske cinjenice. Rumuni su kao nacija nastali 1859/61 . godine, formiranjem Kraljivene Rumunije. Tako tvrdnja o asimiliaciji Rumuna u Srbiji koja je navodno pocela pre 200 godina nema nikakvu istorijsku potporu. – Pre 200 godina nisu postojali Rumuni ni na teritoriji današnje Rumunije, a kamoli u Srbiji i na širem podrucju Balkana. Rumunija, koja je kao država bia priznata tek na Berlinskom kongresu 1878, u vreme kada su se države Evrope formirale kao nacionalne, nije imala istorisjku potopru, jer su se upravo novostvorene države pozivale na svoje istorijske korene, na velicanje svoje istorijske prošlosti. Od III do XIII veka postoji vakuum u istorijskim korenima današnje Rumunije, a on se mogao kompenzovati samo prisvajanjem istorije Vlaha Balkana. To je glavni razlog "ljubavi" koje Rumunija oseca prema Vlasima, ne samo Srbije, vec i svih Vlaha Balkana, Moldavije, Bugarske, Ukrajine, Bugarske, Makedonije, Albanije, Grcke.... Bez njih Rumunija nema svoju istoriju, nema svoje korene!
Nakon ulaska Rumunije u EU, Rumunija je dobila šansu da se pod patronatom liberalne demokratije, , što Basesku cini na najperfidniji moguci nacin, kroz navodnu „saradnju" sa prekogranicnim "Rumunima", asimiluje sve vlaške etnicke zajednice u Evropi, narocito u Timockoj krajini u Srbiji, zatim u Makedoniji, Albaniji, kao i drugim zemljama Balkana i Evrope. Samo tako Rumunija dobija istorijski kontinuitet i jaca svoj nacionalni identitet, i cini ga jedinstvenim. U takvom „nacionalnom budenju" Rumunija oštro krši prava vlaške nacionalne manjine u Srbiji. Vlasi Srbije su etnicka zajednica koja vekovima živi u dobrim odnosima sa Srbima, koja je od pocetaka formiranja prvih srpskih država, pa sve do danas bila i jeste nezaobilazni konstitutivni narod. Kroz svoju istoriju delili smo i dobro i loše sa Srbima. Srbiju doživljavamo kao svoju maticnu zemlju, svoju domovinu, na cijoj smo teritoriji nastali i opstali sve do danas. Vlasi Srbije nikada nisu ucestvovali u nastanku rumunske države. Upravo predstavnici prorumunskih politickih organizacija, koji se u Rumuniji predstavljaju kao Rumuni, dok se u Srbiji predstavljaju kao Vlasi, vodeci politiku jednakosti izmedu Vlaha i Rumuna, unose nemir u procese demokratizacije u Srbiji. Rumunija danas ima opciju da dokazuje svoju istoriju, zloupotrebljavajuci ionako nedovoljno razvijene demokratske procese u svim post-socijalistickim državama u okruženju. Vlasi Srbije poštuju rumunsku nacionalnu manjinu u Srbiji, kao i sve ostale nacionalne manjine. Mi se ne mešamo u ostvarivanje njihovih prava. Ali ne možemo dopustiti da njihova nastojanja krše naša prava, naše pravo na sopstveno postojanje.
Tvrdnja Baseskua da su Vlasi prisvojili naziv od naziva Vlaške, nastale u XIV veku, takodje nema nikakve istorijske potpore, jer gotovo dva veka pre nastanka te Vlaške, u dokumentima poput Povelje Stefana Nemanje iz 1198. godine, spominju se Vlasi u Srbiji, u vreme kada nema ni pomena da na teritoriji današnje Rumunije živi neko romansko stanovništvo niti bilo kakvi Vlasi. Naravo Vlasi se spominju i par vekova ranije u istorisjkim dokumentima vizantijskih istoricara – južno od Dunava.

https://www.facebook.com/groups/dubock.okolina/permalink/617050245033451/

Ваистину Воскресе !!!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Све те приче су џаба. Имајте у виду Српски и Хрватски те Бошњачки, као призната три језика.. Треба се за Цркву борити оним што је једино плодотворно а све остало је против Цркве.. 

الحرية أو الموت

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 1 year later...
  • 2 years later...

Да ли је Српска Црква дефинитивно прихватила успостављање јурисдикције Румунске Патријаршије на својој канонској територији? 

Чак и да не постоји Васељенска патријаршија, требало би је измислити

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...