Jump to content

Разговарајте са др Драганом Богдановићем о здрављу и лечењу


Guest свештеник Иван Цветковић

Препоручена порука

  • Гости
Guest Светлана

Нашла сам интересантну вест у вези новог грипа.

Gojaznost privlači novi grip?

Subota, 11. jul 2009. 18:26   

Ljudi sa viškom težine, koji su inače zdravi, mogli bi biti pod povećanim rizikom od ozbiljnih komplikacija, pa čak i smrti, od novog gripa tipa A-H1N1, zaključili su američki naučnici.

Kao povod za ovakav zaključak oni su naveli slučajeve deset pacijenata obolelih od novog gripa, koji su lečeni u bolnici u Mičigenu. Od desetoro obolelih, devetoro je bilo s viškom telesne težine, a sedmoro ozbiljno gojaznih. Dvoje od troje koji su podlegli bolesti spadalo je u ovu poslednju kategoriju.

"Ovo sugeriše da kod novog virusa postoji mogućnost ozbiljnih komplikacija, pogotovu kada su u pitanju preterano gojazni pacijenti", navodi se u izveštaju, objavljenom u biltenu američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Cilj istraživanja, kako napominje Rojters, nije bio da utvrdi vezu između telesne težine i novog virusa, ali se tema "sama nametnula" kada su istraživači ustanovili da čak sedmoro od desetoro obolelih ima indeks telesne mase veći od 30, što se smatra ozbiljnom gojaznošću.

(Tanjug, foto: Guliver/Getty images)

http://www.mtsmondo.com/lifestyle/cars/text.php?vest=140536

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Posto je Svetlana spomenula gojaznost u vezi H1N1 virusa,a ja rekao da gojaznost nije dobra uopste po zdravlje,sada cu nesto reci o njoj,tj. o posledicama i komplikacijama gojaznosti.

Gojaznost je ozbiljno hronicno oboljenje koje može dovesti do mnogih medicinskih komplikacija koje umanjuju kvalitet života i skracuju dužinu života, a cije lecenje ima visoku cenu. Gojazne osobe imaju veci morbiditet i mortalitet (svakih pola kg preko idealne telesne težine smanjuje životni vek za mesec dana).

1. Hipertenzija. Jedna je od najcešcih komplikacija. Smatra se da je uzrok ovog poremecaja u stvaranju materije koju produkuje adipozno tkivo i povecanju insulina koji se javlja kod gojaznih. Oko 30 % osoba koje imaju telesnu težinu preko 15 kg od idealne imaju povišen pritisak. Takode, i distribucija masti ("jabuka" - androidni tip gojaznosti), a ne samo povecana kolicina masti utice kao nezavisni faktor rizika za visok pritisak. Masno tkivo je metabolicki aktivno i masne kiseline putem vene porte odlaze u jetru gde se sinetetišu trigliceridi što dovodi do insulinske rezistencije i hiperinsulinemije.

2. Kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja . Mnogobrojne studije su pokazale da bez obzira na druge faktore rizika ova oboljenja nastaju kao posledica gojaznosti, narocito "jabuka" (androidne) gojaznosti. Osobe koje imaju 10 % prekomernu telesnu težinu imaju u proseku 20 % povecan rizik da obole od kardiovaskularnih bolesti. Za svakih 10 % povecanja TT, sistolni pritisak se poveca za 6,5 mmHg, plazma holesterol za 12 mg, a glukoza za 2 mg/dl krvi. Kao što smo pomenuli povecana kolicina adipoznog tkiva u predelu stomaka udružena je sa insulinskom rezistencijom, hiperinsulinemijom, povecanim krvnim pritiskom i aterogenim plazma lipid profilom. Ova komplikacija najcešce nastaje kod ljudi koji su duži niz godina gojazni (15 i više), tako da kod njih nalazimo povišen pritisak, tip II dijabet (insulin nezavisni) i povišene vrednosti holesterola (LDL). Rizik od nastanka ove komplikacije je veci kod muškaraca do 50 godina, nego kod žena do 50 godina zbog povecane androgene aktivnosti koja utice na povecanje slobodnih masnih kiselina u jetri i sintezu triglicerida. Kod žena posle menopauze zbog povecane androgene aktivnosti menja se distribucija masti tako da se i kod njih mast nagomilava u gornjim partijama tela ("jabuka", androidni tip), a samim tim povecava rizik za ova oboljenja. Smatra se da je HDL u plazmi smanjen kod ovih osoba zato što ga vezuju masne celije u adipoznom tkivu.

3. Hiperholesterolemija . Holesterol je odreden genetskim faktorima (2/3) i ishranom (1/3). Svako povecanje ukupnih masti povecava i holesterol. Kod gojaznih osoba cak 53 puta je povecan rizik za povišen holesterol u krvi.

4. Dijabet . Cak i umerena gojaznost narocito abdominalna može povecati rizik od insulin nezavisnog dijabeta. Masno tkivo ima dvostruku ulogu u nastanku dijabeta:

- povecava potrebu za insulinom (hiperinsulinemija) i stvara insulinsku rezistenciju, a samo ostaje osetljivo na insulin,

- smanjuje se broj receptora za insulin (smatra se da je to posledica dejstva citokina hormonu slicne supstance).

Redukcija telesne težine dovodi do poboljšanja kontrole šecera u krvi kao i hiperlipidemije.

5. Karcinom. Kod muškaraca povecava se rizik od nastanka karcinoma prostate, kolona, a kod žena se rizik od karcinoma dojke povecava za 3 puta, a uterusa za 7 puta i ovarijuma. Za ovaj rizik pored ukupne masti veliku ulogu ima i distribucija masti ("jabuka" ili androidni tip).

6. Artritis . Uzrok degenerativnog artritisa kod gojaznih nije razjašnjen, ali postoji jasna korelacija izmedu povišene mokracne kiseline (acidum uricuma) u krvi , koja izaziva giht i gojaznosti. Neki smatraju da adipozno tkivo produkuje citokine koji uništavaju rskavicu u zglobu, dok su mnogi mišljenja da je to mehanicki, a ne metabolicki problem.

7. Oboljenja žucne kese - holelitijaza . Glavni razlog je hiperholesterolonemija. Povišen unos masne hrane povecava holesterol u krvi, a i žuc je više zasicena holesterolom. Žucna kesica se otežano kontrahuje, hipomotilitet i cesta je pojava holesterolskih kamenaca i upala žucne kesice kod gojaznih osoba. Gojazne mlade zene (20 do 30 godina) imaju 6 puta veci rizik u poredenju sa normalno uhranjenim, dok je kod žena preko 60 godina koje su gojazne jedna trecina sa holelitijazom.

8. Picwikov sindrom (sleep apnea, hipoventilacioni sindrom). Gojaznost je jedini najvažniji uzrok ovog sindroma koji se karakteriše kratkim prestankom disanja u toku sna (oko 1 min), srcani otkucaji su iregularni, i može doci do fatalnog srcanog udara u snu. Pacijenti se najcešce probude kada prestanu da dišu. Ovo se može ponoviti i više puta u toku noci i zato se pacijenti bude umorni, radna sposobnost biva smanjena.

9. Poremecaji digestivnog trakta . Kod gojaznih je cesta hijatus hernija zbog gastroezofagealnog refluksa, pankreatitis, hemoroidi (zbog venske staze) i dr.

10. Komplikacije u trudnoci . Kod gojaznih trudnica ceste su toksemije (gravidne toksikoze), porodaj je produžen.

11. Psihicki poremecaji . Variraju od osecanja beskorisnosti, emocionalne patnje (nervoza) do teške depresije.

12. Nemedicinske komplikacije gojaznosti.

- Skuplji život (hrana, odeca, obuca, nameštaj i transport),

- nelagodnost pri kretanju (bolovi u ledima i stopalima),

- teže nalaze bracnog druga, posao,

- usamljenost (smanjeni socijalni kontakti),

- neaktivnost.

Nadam se da sam ovim tekstom doprineo da se gojazne osobe malo zamisle  i redukuju svoju telesnu tezinu.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Херпес зостер може бити опасан,јер може довести до компликација као што су:

-стална неуралгија и анестезија захваћеног дела коже после излечења,

-парализа нервуса фацијалиса или других нерава,

-у најгорем случају и енцефалитис.

Херпес зостер се лечи аналгетицима,могу да се дају и средства за смирење,а да се локално ставља талк.

Каузална терапија је Ацикловир.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Nastavljamo pricu o gojaznosti.Posle posledica i komplikacija gojaznosti,reci cemo par reci o lecenju iste.

"Mnogi gojazni pacijenti se nikad ne podvrgavaju terapiji. Od onih koji se podvrgnu terapiji za redukciju telesne težine, mnogi nece izgubiti kilograme, a oni koji ih i izgube ponovo ce ih dobiti",reci su cuvenog nutricioniste dr A. J. Stunkarda sa Standfordskog univerziteta.*

Zašto je mršavljanje teško? (Zašto se pacijenti ne pridržavaju dijete?)

menjanje navika svakom teško pada; kaže se covek je rob navike. Ako je osoba mlada, obrazovanija i motivisana, menjanje navika ce joj biti lakše,

rezultat dijete se ne vidi odmah,

mnogi pacijenti su obeshrabreni ako vide da je i osoba koja im propisuje dijetu gojazna,

Šta treba pacijent da uradi da bi se lakše pridržavao dijete?

-Da nauci osnovne pojmove o gojaznosti i zdravoj ishrani

-Da pronade motiv i postavi realan cilj

-Da promeni navike

-Da nauci da prepozna znake uspeha (zategnuti mišici, gubitak zamora, promena konstitucije)

-Da se ne obeshrabri neuspehom i da ne prekine posete lekaru. Treba da ima na umu da je gojaznost hronicno oboljenje koje zahteva stalno pracenje i tretman

Gubitak telesne težine je samo deo problema lecenja gojaznosti. Drugi deo, mnogo teži i važniji, je kako održati postignutu, željenu (idealnu) telesnu težinu. Najbolji nacin je kombinovati redukcionu dijetu, povecati fizicku aktivnost i promeniti navike u hranjenju.

Opšta uputstva

Najbezbednije je da se nedeljno gubi 1/2 kg do 1 kg.

Fizicka aktivnost je integralni deo terapije.

Spremno sacekati period stabilizacije, period kada se telesna težina duži period zadržava na istoj vrednosti.

Održavati postignutu težinu i ne biti obeshrabren.

Potrebno je ohrabrenje pacijentu od strane lekara, okoline, grupe i samopodrška.

Naucni metodi redukcije telesne težine

-Redukcija kalorijskog unosa

-Povecanje fizicke aktivnosti

-Promena ponašanja

-Terapija lekovima

-Hirurški nacin lecenja gojaznosti

-Terapija gladovanjem

I Najjednostavniji nacin je jesti nutritivno adekvatnu hranu (posno meso, mlecne proizvode sa niskim procentom masti, cela zrna, voce i povrce), siromašnu kalorijama. Poželjno je imati najmanje tri obroka i dve užine. Dorucak i vecera trebalo bi da iznose po 20 % ukupnog energetskog unosa, rucak 30 %, a užine po 15 % ukupnog energetskog unosa. Izbegavati sosove, masnu hranu, torte, kolace, testa i jake zacine koji povecavaju apetit (ljuta papricica, feferoni, biber, ljuta "Alevu" paprika itd.). Prestati sa "grickanjem" izmedu obroka. Skidati vidljive masti (masnocu sa mesa, supe i drugih jela). Preferirati meso i povrce kuvano ili suvo peceno, a ne prženo. Voditi racuna o uzimanju visokokaloricnih napitaka, kao što su koka-kola i druga gazirana pica, kakao, alkohol, sirupi, gusti sokovi. Umesto njih radije uzimati nezasladene blage, biljne cajeve, prirodno cedene sokove i mineralnu vodu. Da bi se najbolje isplanirao dnevni unos potrebno je:

a) napraviti dijetu po grupama namirnica gde se svaka namirnica iz grupe može zamenjivati drugom iz iste grupe i

B) davanjem gotovog jelovnika. Najbolji vodic za adekvatan unos svih grupa namirnica je poštovanje preporuka "nutritivne piramide" koja nam daje podatke o tome koliko treba da budu zastupljene pojedine grupe namirnica u dnevnom unosu.

II Uporedo sa redukcionom dijetom predlaže se pacijentu da poveca svoju fizicku aktivnost, ali postepeno i obazrivo. U pocetku to može biti svakodnevna, rutinska aktivnost: pešacenje-umesto vožnje kolima; stepenice-umesto vožnje liftom; svakodnevna šetnja-umesto sedenja ispred TV-a. Kasnije treba preci na sistematicnu aktivnost u slobodnom vremenu. Najbolje je opredeliti se za jednu od sledecih aktivnosti: brzi hod, vožnja biciklom, plivanje ili tenis. U pocetku dovoljno je 10-15 minuta brzog hoda ili neke druge aerobne aktivnosti, a vremenom povecavati dužinu, trajanje i frekvencu. Npr. pacijent treba u pocetku da brzo hoda 10-15 minuta, tri puta nedeljno. Zatim treba da poveca ili dužinu staze, a samim tim i vreme treninga do najmanje 30 minuta svakodnevno. Kasnije treba da se trudi da tu stazu prede za krace vreme, a time ce se povecati i intezitet trening ili ce nastaviti istim tempom, a povecavace postepeno dužinu staze. Kod pacijenata koji maju ma kakav zdravstveni problem potrebno je da se konsultuju sa lekarom pre pocetka treninga. Savetuje im se da urade "step test", "trade mill" i EKG. To se savetuje i zdravim osobama muškog pola preko 40 godina i osobama ženskog pola preko 50 godina. Kontraindikacije za fizicku aktivnost su angina pektoris, aritmije, maligne hipertenzije, teška anemija, varikozne vene, nekontrolisani dijabet.

Dobrobiti fizicke aktivnosti

-Dobro opšte osecanje, redukcija depresije, stresa i anksioznosti (nervoza).

-Povoljan efekat na kardiovaskulrni respiratorni i mišicno-koštani sistem.

-Povecava se HDL ("dobar holesterol").

-Snižava se krvni pritisak

-Tolerancija na insulin se smanjuje što dovodi do znacajne regulacije šecera u krvi,

-Smanjuju se kardiovaskularne komplikacije i ostali uzroci mortaliteta,

-Povecava se mišicna masa na racun telesnih masti, koža i mišici postaju zategnuti zbog toga sto se vežbanjem više troše masti i ugljeni hidrati, a manje proteini, dok se samom dijetom bez vežbanja troše više proteini.

-Fizicka aktivnost mnogo pomaže u održavanju postignute telesne težine.

Postoji kontraverzan odnos izmedu fizicke aktivnosti i gladi. Dok neki smatraju da se glad povecava posle fizicke aktivnosti zbog gubitka energije, drugi su zapazili da osoba nije gladna i da se cak i apetit smanjuje. Medutim, opšti je zakljucak da brzi hod, jogging (1.5-3 km distance) i druge fizicke aktivnosti u trajanju do 30 minuta ne uticu na uobicajeni apetit pacijenta.

III Smatra se da je gojaznost rezultat loših navika u vezi sa hranjenjem koje su naucene tokom života i da je menjanje tih navika osnov za uspešnost lecenja gojaznosti. To se zasniva na cinjenicama:

-Gojazna osoba unosi prekomernu kolicinu hrane (kalorija),

-Gojaznost je nauceni ili steceni poremecaj,

-Gojazne i normalno uhranjene osobe se razlikuju u nacinu hranjenja,

Bihevioralno ponašanje podrazumeva:

Definisati problem (istorija gojaznosti, odnos prema prijateljima, poslu, emocije); Usredsredivanje na neposredan uzrok koji je doveo do preobilnog uzimanja hrane u prošlosti; uzrok koji ga sada navodi da nekontrolisano jede. Promena ponašanja odnosi se na to da se smanji kolicina, vrsta i ucestalost uzimanja hrane. Ovakvo lecenje zahteva psihijatrijski tretman koji se može odvijati kroz individualnu terapiju ili radom u grupi, a kao vid lecenja može se koristiti i hipnoza. Ona se koristi u slucajevima kada pacijent ne može da definiše svoj problem tako da se mora vratiti u prošlost uz psihoterapeutsku pomoc i ispraviti svoj model ponašanja vezan za hranjenje prvo na nivou podsvesti.

IV Gojaznost je vrlo ozbiljno hronicno oboljenje koje kao i sva druga hronicna oboljenja (dijabet, hipertenzija) zahteva dugotrajan tretman (lecenje) da bi se postigla kontrola telesne težine i sprecile brojne komplikacije.

Terapija lekovima je korisna pomocna terapija uz strogo indikovanim slucajevima, ali ne zamena za redukcionu dijetu, promene navika i fizicku aktivnost. Lekovi za gojaznost mogu se podeliti u dve velike grupe:

Anorekticni lekovi (lekovi koji suprimiraju apetit)

Dele se na:

1. one koji deluju preko centralnog nervnog sistema (CNS agensi), tj. povecavaju produkciju serotonina i kateholamina (norepinefrin) u mozgu i tako smanjuju apetit i povecavaju osecaj sitosti. Oni mogu biti kateholinergici (amfetamin i fentermin) i serotoninergici (dexfenfluramin i fenfluramin) i kombinacija ova dva leka,

oni koji nisu CNS agensi (vlakna).

2. Lekovi koji smanjuju resorpciju masti. Najpoznatiji je Orlistat (Xenical). Ovi lekovi vrse selekciju receptora masti i interferiraju se sa masnim receptorima ne vršeci selekciju medu masnim receptorima što je razlog neapsorpcije vitamina rastvorljivih u mastima ukljucujuci beta-karotin.

Indikacije: za pažljivo odabrane pacijente koji imaju BMI preko 30 što predstavlja veliki zdravstveni rizik i pacijenti sa BMI preko 27 sa vec izraženim komplikacijama gojaznosti.

Kontraindikacije:

-radi poboljšanja estetskog izgleda,

-trudnoca i dojenje,

-narkomani i alkoholicari,

-poremecaj hranjenja (bulimija nervosa, bingeating),

-depresija i upotreba antidepresivnih lekova,

-migrena,

-glaukom,

-dijabet,

-srcana oboljena, aritmija, visok krvni pritisak,

-planiranje operativnog zahvata u opštoj anesteziji.

Ovi lekovi se uzimaju kratko, nekoliko nedelja ili meseci da bi olakšali pacijentu koji je na redukcionoj dijeti, a nikako kao jedini vid lecenja. Duža upotreba od tri meseca se ne preporucuje jer se tada javljaju komplikacije, a zapaženo je da se posle šest meseci telesna težina ne menja što se dovodi u vezi na pojavu rezistencije na lek. Studije na preko godinu dana na upotrebu ovih lekova nisu radene. Inace, upotreba vecine ovih lekova ne izaziva neželjene efekte sem kod izvesnih koji su skinuti sa liste (off lable use), odnosno zabranjeni. Efekti su pospanost, nervoza, euforija, povecanje pritiska i pulsa,..........

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Драги моји,хајде да нешто кажем о срчаном удару или инфаркту миокарда,јер смо нажалост на другом месту у свету по броју смртних случајева као последица срчаног удара.

Срчани удар или инфаркт миокарда је једна од манифестација исхемијске болести срца (уз стабилну/нестабилну ангину пекторис и исхемијску кардиомиопатију и напрасну срчану смрт узроковану исхемијом) које је најчешћи узрок смрти у цивилизованом свету. Најнапредније индустријске земље највише су погођене овом болешћу, а то су САД и Велика Британија. У Европи највећи проценат овог обољења има Финска, а и у Србији ова болест је најчешћи узрок смрти. Најјаче угрожени крајеви су са највишим стандардом, а то су: ужа Србија, а посебно Војводина. Најмања учесталост овог обољења је на Косову.

Узроци

Најчешћи узрок инфаркту је закречавање крвних судова (атеросклероза) који снабдевају крвљу срчани мишић. Закречавање крвних судова започиње још у раној младости, јаче се испољава после 30 година, а касније се све брже развија. Инфаркт срца настаје када дође до пуцања плака на атеросклеротској промени, тада се садржај плака ослободи и запуши неку од коронарних артерија. Део срца који она исхрањује убрзо одумире (настаје некроза). Други, ређи, узрок је грчење срчаног мишића око артерије, а постоје и неки други сасвим, сасвим ретки узроци.

Предиспозиције

Постоје извесни фактори који убрзавају ову болест а то су:

породична склоност ка обољењу, јер је болест чешће испољена у појединим породицама.

чешће је запажено обољење код гојазних особа, као и код особа са повишеним масним материјама у крви.

повишени крвни притисак значајно доприноси овом обољењу.

болест се чешће јавља код страсних пушача, који пуше већи број цигарета,а посебно уколико је пушење присутно више година.

Код болесника од шећерне болести чешћи је инфаркт, нарочито ако се болест нередовно лечи, при чему код њих пролази са слабије израженим боловима, или чак и без њих.

Физичка неактивност и чести психо стресови такође су доказани као фактори који фаворизују болест.

Шта урадити у случају напада

Када дође до појаве болести тада је најдрагоценија хитна лекарска помоћ. Утврђено је да 2/3 умрлих од инфаркта умире ван болнице. Због тога околина оболелог треба брзо да смири болесника, забрани сваку даљу активност и да позове лекара или да болесника пребаци у најближу здравствену установу. Такође је неопходно дати оболелом нитроглицерин(у облику таблете или спреја), како би се ублажили болови, проширили крвни судови, а можда и спречи даљи развитак срчаног удара.

Симптоми

Најважнији симптоми инфаркта су: продужен и веома јак бол, стезање и притисак у грудима испод грудне кости. Бол често сева у леву руку, врат или вилицу. Бол је често праћен слабошћу, малаксалошћу, знојењем понекад повраћањем и јако израженим гушењем. Болови обично настају после тежег физичког замора, нервирања и излагања хладноћи, али могу настати и без ових провокативних фактора тј. из чиста мира па чак и у сну.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости
Guest Светлана

Мене секира то са вакцинацијом, јер овде у Грчкој кажу да ће школска година почети касније да би се прво деца вакцинисала. А ето има мишљења да је, у ствари, штетна. Имам једну познаницу која је већ била инфицирана неким вирусом са 3 године, али се још није била испољила болест и после примања вакцине разболела са јако и остала је од тада парализована у ногама. Нису баш толико безопасне вакцине.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...