Jump to content

Neobičan poklon Vatikana gradu Nišu izazvao polemiku u javnosti

Оцени ову тему


Дејан

Препоручена порука

Povodom 17 vekova od potpisivanja Milanskog edikta Vatikan je Nišlijama poklonio spomenik caru Konstantinu, delo beogradskog vajara Dragana Radenovića. Svojim neobičnim izgledom, međutim, spomenik je izazvao brojne polemike u Nišu.

404758_nis-0-nislije-pored-spomenika_f.j
Još nije zvanično otkriven: Spomenik caru Konstantinu na Nišavskom keju

Kako je zvanično objašnjeno, u pitanju je prikaz ptice koja se seća nastanka sveta i simbolizuje Hristovo raspeće, dok centralnim delom dominira glava cara Konstantina prikazana kroz različita razdoblja njegovog života. Postavljen je na centralnom delu nišavskog Keja, preko puta Gradske kuće, a kod Nišlija je izazvao različite komentare od onih da se „poklonu u zube ne gleda“ do onih da je „čudan i mračan“.

Gradonačelnik Zoran Perišić u razgovoru za „Blic“ rekao je da je imao uvid kako će izgledati spomenik i dodao da će otkrivanje biti obavljeno naredne nedelje.
 

 

 

- Iskreno, nisam video uživo, ali imam predstavu kako izgleda jer su mi donosili nacrt. Razgovarao sam o tome sa beogradskim nadbiskupom Stanislavom Hočevarom, kada smo pre nekoliko meseci i najavili postavljanje spomenika, znam da im je ponuđeno nekoliko lokacija u gradu, da je Zavod za urbanizam izdao dozvole, i to je sve. Ne znam koliko košta, jer se radi o poklonu, a svi detalji biće poznati nakon otkrivanja - rekao je Perišić.
 

Župnik Katoličke crkve u Nišu fra Niko Josić rekao je da nije u mogućnosti da daje izjave jer se nalazi na putu i zatražio da se javimo sutra.
Nišlijka Snežana Stojanović kaže da je prolazila parkom prilikom postavljanja spomenika.
 

- Nisam znala o čemu se radi, videla sam pticu i krst, raspitala sam se i rekli su mi da se radi o poklonu Rimokatoličke crkve, to je zaista lepo od njih. Nisam adekvatan sagovornik da li je nešto lepo ili ružno, jer u umetničkim slobodama ne treba tražiti objašnjenja - priča Nišlijka.
 

Nadzor postavljanja spomenika obavila je Direkcija za izgradnju grada, postament je donacija MD „Git“ i “Niskogradnj”, a izliven je u umetničkoj livnici „Stanišić“ iz Novog Sada.

 

Niš je ranijih godina najavljivao izgradnju velikog krsta na brdu Vinik, ali se od toga odustalo, trenutno je na čekanju i postavljanje Hristovog monograma na ulasku u grad.

 

- Što se Vinika tiče, nisu rešeni pristupni putevi, a finansije nisu dozvolile izgradnju. Za Hristov monogram bilo je nekih obećanja, međutim trenutno nema uslova, ali to ne znači da se u budućnosti o tome neće razmišljati - objasnio je gradonačelnik.

 

ANKETA: Da livam se dopada spomenik Cara Konstantina?

Uroš Tošić404762_uros-tosic_t.jpg?ver=1385374344 Možda je umetnik zaista želeo nešto da kaže, ali iskreno, ružno izgleda. Treba postaviti objašnjenje kako bi ljudi znali o čemu se radi. Meni se ne dopada.

Svetlana Arsić404761_svetlana-arsic_t.jpg?ver=13853743 Videla sam kada su ga postavili, verovatno ima neko značenje koje bi valjalo objasniti, ovako zaista ne znam o čemu se radi, osim što vidim Konstantina jednog iznad drugog. Neobičan je.
Srđan Pešić404760_srdjan-pesic_t.jpg?ver=1385374358 Meni se ne dopada, ali ako je neko u Rimokatoličkoj crkvi imao dobru volju da pokloni spomenik, trebalo je da u Komisiju za idejno rešenje uključi i nekog iz kulturnih institucija.

Jelena Petrović404759_jelena-petrovic_t.jpg?ver=1385374 Ne postoji osoba koja nije zastala da pogleda. Čudan je i pomalo mračan, inače sa sobom nosi simboliku. Lepo je što je Niš dobio bar jedan spomenik Konstantinu u godini Milanskog edikta.

 

Blic

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Meni liči na strašilo, dobro za razgonit ptice štetočine s njive, pazite da vam ga neki zemljoradnik ne odnese ako ustanovi da bi se tom zadatku mogao najbolje upotrebit. Moderna umjetnost.  :good2:

 

fd99be8347_14431118_o2.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Lepo je što je Niš dobio bar jedan spomenik Konstantinu u godini Milanskog edikta.

,,Јер Отац не суди никоме, него сав суд даде Сину, да сви поштују Сина  као што  поштују 

Оца!"   Јеванђеље, Јн 5:23

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 4 weeks later...

Kratak prikaz skulpture - poklon gradu Nišu, povodom obeležavanja 1700. godina Milanskog edikta

 

CORVUS VEXILLIFERUS CUM TRIBUS CONSTANTINI CAPITIBUS

METAMORPHOSIS CONSTANTINIANA

 

Latinski naziv skulpture ukazuje na izvore ideje i originalnu stilsku- vajarsku metodologiju promišljanja i stvaranja, koja povezuje vreme početaka evropske hrišćanske civilizacuje i savremeno doba. Ovo delo je namenjeno obeležavanju 1700 godina od Milanskog edikta, kada je car Konstantin Veliki, paganin po rođenju, proglasio hrišćansku veru za zvaničnu u Rimskom carstvu. Autor obeliska je skulptor dr Dragan Radenović.

Dominantnu vertikalu sačinjavaju tri različita portreta cara Konstantina, koji se penju iznad glave iz neolitskog perioda, pronađene prilikom arheoloških iskopavanja u Lepenskom Viru. Kompozicija je na vrhu krunisana znakom krsta. Kontemplativnom sadržaju skulpture doprinosi let mitskog gavrana, što naglašava spiralno kretanje u vis. Autorovo zoomorfno polazište u formi ove ptice oslanja se na rimski vojnički trofej.

Opis bronzane skulpture

Radenovićeva skulptura, snagom svojih slobodno i sveže modelovanih formi, asocira na dva istorijska događaja iz Konstantinovog života - bitku kod Milvijskog mosta i Milanski edikt. Simbol gavrana potiče sa zastave rimskih legiona, gde je on zaštitnik od neprijatelja, a na obelisku tumači zlu sudbinu protivnicima hrišćanstva.

Model za bronzani obelisk, koji bi u prirodnoj veličini trebalo da bude visok četiri metra i postavljen na postamentu od jednog metra visine, takođe je bronzana skulptura patinirana sjajem antičke zelene boje.

Predviđeno je da ovo delo stoji u otvorenom urbanom prostoru, gde elementi arhitektonskih objekata mogu odrediti intimnost prostora iz neposrednog okruženja spomen-obeležja. Komunikaciju objekta sa gledaocem noću trebalo bi da omogući primereno osvetljenje.

Istorijsku doslednost i uvažavanje ličnosti Kostantina Velikog izražavaju tri različita, ali prepoznatljiva portreta, svaki visine od oko 80 cm. Autentična umetnička interpretacija prevashodno je izražena u ideji i Radenovićevom vajarskom rukopisu, dok se filozofskim sižeom dela vizuelno opisuje prošlo, sadašnje i buduće vreme hrišćanstva i razlog perspektive i značaja ove religije u trećem milenijumu.

Konceptualnost

U modelaciji gavrana, skulptor nije sebi dozvolio luksuz da gavrana artikuliše samo kao formu glasničke hipostaze. Radenović je gavranu ovde namenio i ulogu duboko misaonog nosioca konjičke zastave – vexiliuma, koja je na sebi imala znak krsta. Sam obelisk Konstantinu Velikom je stilizovanog krstolikog oblika, kao osnovne ideje Milanskog edikta i proslave, koja je u pripremi.

Uloga gavrana u definisanju oblika krsta ovog likovnog dela, u celosti, je dominantna, jer je baš sa simbolom krsta Konstantin pobedio Meksencija na Tibru 312. godine naše ere. Krst je alfa i omega kulture u kojoj se razvijaju i žive generacije hrišćanskog logosa u tri milenijuma.

Skulptura temeljno i uspešno predstavlja dva izuzetno važna datuma o događajima iz rimske istorije: Konstantinovu  pobedu na Milvijskom mostu 312. godine naše ere i Konstantinov Milanski edikt iz 313. godine naše ere. Skulptura objedinjuje intelektualnu vremensku kompoziciju i sama je trofej događaja iz naše istorije, burne sadašnjosti i naše vere.

Radenovićev Corvus vexiloforos, telesno podržava tri Konstantinova lica i zlatni hrišćanski krst sa Milvijskog mosta.

Tri Konstantinova lica i Hristova tri ispostasi

Neophodno je naglasiti još jedan, nadasve važan sloj na očaravajućoj bronzanoj skulpturi ovog poznatog umetnika. Tri Konstantinove glave, aludiraju na tri ispostasi: Oca, Sina i Svetog Duha - simbol vere Prvog vaseljenskog sabora koji se održao u Nikeji 324. godine.

Radenovićeva tri lica sa pobedničkog trofeja sa likom Konstantina Velikog postaju aluzija na tri ispostasi - Oca, Sina i Svetog Duha i trajanje civilizacije nakon Vaseljenskog Sabora u Nikeji.

novi_spomenik_1kc.jpg

Savršenstvo ideje kroz vajarski prosede

Radenovićeva moćna ekspresija gavrana kao nosioca zastave pobede, iz jednog dela u drugo, već godinama pleni pažnju likovne kritike i teoretičara savremene umetnosti. Autor je i sa ovom skulpturom uspeo da svojim angažovanim odnosom prema stvarnosti potvrdi misaoni model umetničke valorizacije vremena. Vajar Radenović kao indijski bog Šiva, u isti mah gradi i razgrađuje suštinu vaseljene pomoću svoje umetnosti. Filozofija ekspresivnih suština izražena jezikom vizuelnih komunikacija, zbog nekontrolisanog ubrzanja događaja, postala je dominantna u prenosu informacija i podsticaju potrebe za znanjem. Znanje u opštem smislu postalo je zavisno od duhovnog interesovanja i egzistencijalne potrebe, koje su izazvane vizuelnim sadržajem.

Razmišljajući o obelisku posvećenom Konstantinu Velikom, zaključujemo da ostaje nepresušno mnogo ličnih asocijacija, koje svakog pojedinačnog posmatrača mogu uputiti na sopstvenu avanturu doživljaja.

Smelost gradnje ovog skulptorskog dela multiplikovanjem realističkih Konstantinovih glava oslonjenih na neolitsku predstavu glave čoveka, korišćenje znaka krsta sa neizbežnim gavranom, rezultirala je ostvarenjem cilja da se prikažu događaji koji su trajali 2000 godina u jednom likovnom izrazu.

Ovu skulpturu po suštini njenog filozofskog značenja moguće je ravnati sa ikonama Ilje Rjepina. Dela oba umetnika doprinose artikulaciji Isusa Hrista sina Božjeg, otelotvorenju njegovog „numena“ i njegove božanske egzistencije na zemlji.

vladika Ilarion Alfejev

Verbum Domini Manet in Aeternum!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Da se razumemo :) i meni je ružna, doduše bavio sam se vajarstvom davno, davno, pa sam možda izgubio kontakt sa idejama i pravcima u likovnoj umetnosti. Uz ovu skulpturu izgleda stvarno treba da ide uputstvo :) Autor je verovatno hteo da u nju smesti što više moguće smbola, naznaka i citata. Možda je hteo da načini delo ravno Danteovoj Božanskoj komedji -  i ona kad se čita, knjiga u jednu ruku, rečnik i enciklopedija u drugu, pa ipak, jedan je Dante.

Verbum Domini Manet in Aeternum!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...