Мала ризница мудрости ♥ ♥ ♥

[Тавита]

Niccolò Machiavelli (1469 - 1527)

Kao sto od nesposobnog i neiskusnog sudije ne mozemo ocekivati pravedne presude, tako se ne moze ocekivati da narod koji je pun zabluda i neznanja bude, osim u rijetkim slucajevima, razuman ili pametan kada bira ili nesto odlucuje.
Losi se ljudi uvijek boje da ne bi drugi s njima postupali onako kako oni misle da zasluzuju.
Varljiv je ugled koji nasljedjujemo od roditelja i djedova, on brzo nestaje ako ga ne prati vlastita vrlina.
Svako vidi kako izgledas, ali ih malo zna ono sto jesi.
Onaj koji nepravedno vrijedja, taj pruza drugima priliku da ga opravdano vrijedjaju.
Dobar ministar mora umrijeti tako da bude bogatiji dobrim glasom nego blagom.
U vrijeme nesreca obicno stavljamo na iskusenje vjernost prijatelja.
Zato ja drzim, ali ne posmatrajuci stvari s vaseg stajalista u kome ima razboritosti, nego iz drugih razloga, da po postupcima moramo prosudjivati cilj zbog kojega su ucinjeni, a ne sredstva kojima se postizu.
Znacajna je stvar na ovome svijetu upoznati samoga sebe, te znati odmjeriti snage svoga duha i svoga polozaja.
Nikad nije bilo razumno dovesti neprijatelja na rub ocaja.

[Тавита]

Niko ne ostari samo zato što je proživeo određeni broj godina.Starimo kad zaboravimo svoje ideale.Godine izboraju kožu,a duša se izbora kad izgubimo entuzijazam...

                                Samjuel Ulman

[Тавита]

Не наслеђујемо земљу од наших очева, већ је позајмљујемо од своје деце.

Медвед Који Удара, поглавица Сијукса

[Тавита]

Thomas More (1478-1535)

Posvuda vidim zavjeru bogatih, koji se, tobože za račun i u ime državnih interesa, (zapravo) bore jedino za svoje osobne interese. Smišljaju i izmišljaju sva moguća sredstva kako će, najprije, bez opasnosti sačuvati sva dobra što su ih na nepošten način stekli, a zatim, kako će po što nižoj cijeni unajmiti i iskoristiti rad i trud sirotinje.
Društvo bez poštenih i pravednih ljudi golemo je razbojstvo.
Znanje spojeno s vrlinom zaslužuje da ga se više cijeni nego sve blago kraljeva.
Tko radi vlastitog zadovoljstva razara tuđu sreću, postupa nepravedno.
Gdje se sve mjeri novcem, sve što je najbolje dospijeva u ruke najgorih (ljudi).
Nije sreća u svakom uživanju, nego samo u razumnom i časnom.
Mnogo veću osudu zaslužuju mane kod duhovnih osobna, nego kod svjetovnih.
Što se ne može okrenuti na dobro, neka se uredi tako da ne bude jako loše.

[Тавита]

William Shakespeare (1564 - 1616)

I djavo moze citirati Sveto pismo za svoje potrebe.
Jednako su bolesni oni koji u sebe previse trpaju kao i oni koji u oskudici gladuju.
Bio cist kao led i bijel kao snijeg, ipak neces izbjeci kleveti.
Posten biti, kakav je sada svijet, znaci biti izabranik izmedju deset hiljada ljudi.
U nevolji ne gledas s kim ces u postelju leci.
Smijem sve ono sto dolikuje covjeku; Ko smije vise od toga, nije covjek.
Znamo sta jesmo ali ne znamo sta mozemo biti.
Ko silno ljubi, silan starah ga mori; A strah kad raste, jace ljubav gori.
Gdje ljubav vlada, ljuta ljubomora strazom ljubavi sebe naziva.
Mnogo je bolje plakati od radosti nego se radovati tudjem placu.
Ime nije nista! Ruza bi lijepo mirisala i drugim imenom.
Savjetovati ljudi umiju
I utjesno govoriti o jadima
Dok ih sami ne osjete.
Bolje tri sata prerano nego minutu prekasno.
Od novog jada stara bol ce proci.

[Тавита]

Gracian Y Morales Baltazar (1601 - 1658)

Nema vece vlasti od one nad samim sobom i nad svojim slabostima.
Kao sto je vrlina sama sebi nagrada, tako je porok sam sebi kazna.
Pametnome vise koriste neprijatelji nego ludome prijatelji.
Udjemo li u kucu srece na vrata radosti, izaci cemo na vrata placa; i obratno. Zato mislimo na zavrsetak i vise se brinimo da sretno izadjemo nego da nam pljescu pri ulasku.
Dobro, ako je kratko, dvostruko je dobro; pa i samo zlo, ako ga je malo, nije tako zlo.
Pravilo je mudrih da ostave stvari prije nego one njih ostave.
Ne treba sa sobom biti nezadovoljan jer je to malodusnost, ni zadovoljan jer to je glupost.
Svaku istinu ne mozemo kazati, neku zbog samih sebe, neku zbog drugoga.
Tesko je uliti pamet onome koji nema volje, a jos teze uliti volju onome koji nema pameti.
Ne moze se zivjeti bez razuma, vlastitog ili posudjenog.
Ko sporo vjeruje, pokazuje zreo um.
Ko drugom povjeri svoju tajnu, postaje njegov rob.
U neodlucnosti najbolje se drzati uz razumne i oprezne jer oni ce prije ili poslije nabasati na srecu.
Vise pazi da ni jednom ne pogrijesis, nego da sto puta pogodis.
Razuman neka zivi kako moze a ne kako bi zelio, i neka vise cijeni ono sto mu je sudbina dala nego ono sto mu je uskratila.
Sreca se umori ako nekoga dugo nosi na ledjima.

[Тавита]

Blaise Pascal (1623 - 1662)

Kad bi svi ljudi znali sto jedni o drugima govore, na svijetu ne bi bilo ni cetvorice prijatelja.
Radoznalost je samo tastina; ponajcesce zelimo saznati nesto samo zato da bismo o tome govorili.
Ima ljudi koji lazu samo zato da bi lagali.
Covjek koji voli jedino samoga sebe nista ne mrzi toliko koliko da bude sam.
Postoje samo dvije vrste ljudi: s jedne strane pravednici koji se smatraju grijesnicima, a s druge grijesnici koji se smatraju pravednicima.
Kudikamo je bolje znati o svakoj stvari ponesto nego o jednoj sve.
Da je Kleopatrin nos bio kraci, sasvim bi drugacije bilo lice svijeta.
Pravda bez moci je bezmocna; moc bez pravde je tiranska.
Srce ima svoje razloge koje razum ne poznaje.
Covjek je rodjen za zadovoljstvo: on ga osjeca i za nj mu nisu potrebni drugi dokazi

[Тавита]

Na vrhu ste…

1. Kada ste jasno spoznali da neuspjeh proizlazi iz događaja, ne iz čovjeka i da je jučer završilo prošle večeri, a danas je pred vama novi dan;

2. Kada ste prošlost učinili prijateljicom, kada ste usredotočeni na sadašnjost i kada s optimizmom gledate u budućnost;

3. Kada znate da uspjeh (pobjeda) ne gradi vašu ličnost, a da je neuspjeh (gubitak) ne slama;

4. Kada ste ispunjeni vjerom, nadom i ljubavlju i kada u vašem životu nema bijesa, pohlepe, krivice, zavisti ili želje za osvetom;

5. Kada ste dovoljno zreli da odgodite zadovoljstvo te kada u središte pozornosti postavite odgovornosti, a udaljite prava;

6. Kada znate da ako propustite stati uz ono što je moralno ispravno postajete žrtvom zločinačkog čina;

7. Kada ste sigurni u ono što jeste, dakle, kada ste u miru s Bogom i u prijateljstvu s čovjekom;

8. Kada ste neprijatelje učinili prijateljima i kada vam oni koji vas najbolje poznaju iskazuju ljubav i poštovanje;

9. Kada ste spoznali da vam drugi mogu pružiti užitak, ali da istinska sreća proizlazi iz djela koja vi činite za njih;

10. Kada na zlovolju odgovarate srdačno, na grubost uljudno, na potrebu velikodušno;

11. Kada volite nevoljene, pružate nadu beznadnima, neprijateljima odgovarate prijateljstvom, a obeshrabrenima ohrabrenjem;

12. Kada ste sposobni oprostiti, nadati se, suosjećati i biti zahvalni;

13. Kada znate da "on koji će postati najuzvišeniji među vama, mora postati sluga svih vas".

14. Kada prepoznajete, priznajete, razvijate i koristite svoje bogomdane tjelesne, umne i duhovne sposobnosti u slavu Boga i na dobrobit čovječanstva;

15. Kada možete stati pred Stvoritelja svega postojećeg, a on vam kaže: "Dobro si to učinio, ti dobri i vjerni slugo".

                                                                                                                      - Zig Ziglar

[Тавита]

Nicolas Boileau (1636 - 1711)

Od Pariza do Perua, od Japana pa do Rima, od covjeka ludjeg stvora ne vjerujem da ima.
Budala uvijek nalazi jos vecu budalu koja mu se divi.
Cesto zbog straha pred nekim zlom upadamo u jos vece zlo.
Istina moze ponekad i da ne bude vjerovatna.
Neka vam bude drago da vas savjetuju, a ne da vas hvale.
Neznanje je uvijek spremno da se samo sebi divi.
Najmudriji je onaj koji uopste ne misli da bi to mogao biti.
Ko je zadovoljan s nicim, ima sve sto mu treba.
Prije nego sto nau cite pisati, naucite misliti.
Cast je ko otok strmenit, ko litica bez zala; Ko s njega jednom sidje, ne moze vise da se vrati.

[Тавита]

Jonathan Swift (1667 - 1745)

Razlog sto je tako malo sretnih brakova jest u tome sto mlade dame trose vrijeme u pravljenju mreze a ne kaveza.
Volimo se, jer su nam slabosti iste.
Nijedan mudar covjek nije nikad pozelio da bude mladji.
Nikad se ne cudim sto vidim ljude zle, ali se cesto cudim sto ih ne vidim da se stide.
Mi upravo imamo dovoljno religija da bismo se mrzili, ali ne dovoljno da bismo voljeli jedan drugoga.
Najbolji lijekari na svijetu su doktor Dijeta, doktor Mir i doktor Veseljak
Malo ih je sposobno da blistaju u drustvu, ali u svacijoj je moci da bude prijatan
Nista na ovom svijetu nije stalno osim nestalnosti.
Niko nije tako slijep kao oni koji nece da vide.
Satira je vrsta stakla u kojem posmatraci ponajcesce opaze svacije lice samo ne svoje.
Obecanja i kora od pite napravljeni su da se prelome.
Svako zeli da dugo zivi, ali niko ne zeli da bude star.

[Тавита]

Charles Luis de Secondat Montesquieu (1689 - 1755)

Priznajem da su istorije pune prica o vjerskim ratovima. Ali pri tome treba imati jedino na umu: te ratove nije izazvalo mnostvo vjera, vec nesnosljivost one vjere koja je sebe smatrala vladajucom.
Vidjam ljude koji se prepiru oko vjere, a covjek bi rekao da se u isto vrijeme takmice ko ce je se manje pridrzavati.
Oni koji zele nesto da nauce nikada nisu besposleni.
Ako postoji bog, onda je prijeko potrebnoda je on pravedan, jer ako to ne bi bio, bio bi gori i nesavrseniji od svih bica.
Mogu te uvjeriti da nikada nije bilo nijedne kraljevine u kojoj je bilo toliko gradjanskih ratova kao u Kristovoj kraljevini. (tj. katolickoj crkvi)
Treba oplakivati ljude kada se rode , a ne kad umru.
Kad bismo htjeli biti samo sretni, to bismo lako postigli. Ali mi zelimo biti sretniji od drugih, a to je veoma tesko, jer smatramo druge sretnijima no sto jesu.
Ono sto je istina u jedno vrijeme, u drugo je vrijeme zabluda.
Covjek koji ima duha nikad ne nastoji da to pokaze. Jer ko se gizda ukrasima koje uvijek ima na sebi.
Ko hoce upravljati ljudima, ne smije ih tjerati pred sobom, vec treba da ide za njima.
Vecina je ljudi sposobnija za velika dijela nego za dobrocinstva.
Ima veoma nesretnih ljudi koje niko ne tjesi: to su ljubomorni muzevi; ima ih koje svi mrze: i to su ljubomorni muzevi; ima ih koje svi preziru: to su takodje ljubomorni muzevi.

[Тавита]

Ovako sam čuo. Jednom je prilikom Blaženi boravio kraj Kosambija, u simsapa šumi. Tada, uzevši u ruku nekoliko simsapa listova, upita monahe: "Šta mislite, monasi, čega ima više, ovih nekoliko simsapa listova u mojoj ruci ili listova u ovoj šumi?"
"Listova u ruci Blaženog je manje, gospodine. Više je listova u ovoj šumi."
"Isto tako, monasi, onih stvari koje saznah neposrednih znanjem, ali kojima nisam podučavao, daleko je više [od onih kojima sam podučavao]. A zašto ih nisam podučavao? Zato što nisu povezane sa ciljem, ne odnose se na temelje svetačkog života i ne vode ka otrežnjenju, smirivanju strasti, nestanku, smirenju, direktnom znanju, samoprobuđenju, utrnuću. Zato ih nisam podučavao.
"A čemu sam podučavao? ’Ovo je patnja... Ovo je nastanak patnje... Ovo je prestanak patnje... Ovo je put koji vodi do prestanka patnje’. Tome sam podučavao. A zašto sam tome podučavao? Zato što su povezane sa ciljem, ne odnose se na temelje svetačkog života i ne vode ka otrežnjenju, smirivanju strasti, nestanku, smirenju, direktnom znanju, samoprobuđenju, utrnuću. Zato sam ih podučavao.
"Otuda je vaša dužnost kontemplacija: ’Ovo je patnja... Ovo je nastanak patnje... Ovo je prestanak patnje’. Vaša je dužnost kontemplacija: ’Ovo je put koji vodi do prestanka patnje’.
(Samyutta Nikaya)

[Тавита]

Grčki vladar Filip bijaše okružen laskavcima i licemjerima. Nekolicina dvorskih ulizica potražiše slavnoga govornika Demostena s namjerom da ga nagovore da im se pridruži u hvalospjevu kralju Filipu.

- Zašto nikada nijednom rječju ne pohvališ kralja? Zašto ne nađeš nijednu lijepu riječ za mnoge njegove odlike?

- Koje su to odlike? - upita Demosten.

- Eto, kralj je izvrstan govornik, vrlo lijep čovjek, a bogme, i najviše može popiti - rekoše kaditelji i dvoličnici.

Demosten im odgovori:

- Prvo je pohvala za odvjetnika, drugo za ženu, treće za spužvu, a nijedno za kralja!

[Тавита]

Rabin Harold Kushner gledao je djecu koja su na obali zidala kulu iz pijeska. Kada su završili zamišljenu kulu za koju su potrošili puno vremena i strpljenja, došao je val i u trenu je izravnao sa zemljom. Rabin je očekivao suze i bijes. Međutim, djeca su sjela, primila se za ruke i počela se smijati. Malo zatim, započela su graditi novu kulu.

  Nasmiješio se i rekao: "Spoznao sam da su me naučila veoma važnu lekciju. Sve stvari u našem životu, koje stvaramo dugo vremena i s mnogo energije, stvorene su u pijesku. Trajni su samo naši odnosi s ljudima. Prije ili kasnije doći će val i odnijeti ono što smo sagradili sa tolikim trudom. Kada se to dogodi moći će se smijati samo oni koji će se imati s kime držati za ruke."

[Тавита]

Namjeriš li se ikada

na neki veliki kamen,

vjeruj mi,

on nije ostavljen

na putu tvog života

da ti naudi.

On bi samo htio

da se uspneš njime

visoko,visoko

kako bi ti pokazao

što više svietla.

Stjepan Lice