Jump to content

Да ли верујете да сте потомак примата чији је фосил стар 47 милиона година?

Оцени ову тему


Milan Nikolic

Да ли верујете да сте потомак примата чији је фосил стар 47 милиона година?   

118 члановâ је гласало

  1. 1. Да ли верујете да сте потомак примата чији је фосил стар 47 милиона година?

    • Да
      28
    • Не
      80
    • Нисам упућен
      10


Препоручена порука

  • 10 months later...

Dragutine, divim se tvojoj inteligenciji koja je tolika da ne možeš da razumeš čak ni šta je nauka, da dalje ne idemo.

Еј, ти ми делујеш као еволутивни неталибан. могу ли ти поставити које питање, иако не верујем у еволуцију, али чисто ме интересује како ви који капирате да је еволуција стварна објашњавате неке ствари?

Али то ако имаш стрпљења, пошто сваки еволуциониста овде коме кренем да најнормалније постављам ова питања мисли да га зезам (можда јер не умем лепо да поставим питање)?

57ed8623960a6_banerRylah_zpsqgjjkx0v1.jpg.8a2fd97cd3aa7dcd0237c412e2234aee_zpsut3tszcy.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Evolucionisticko promovisanje homologije kao dokaza za evoluciju je

nistavno ne samo na nivou organa, nego isto tako i na molekularnom nivou.

Evolucionisti kazu da su DNK sifre ili proteinske strukture razlizitih zivih organizama

slicne i da je ta slicnost dokaz da su ove zive vrste evoluirale od

zajednickih predaka ili jedne od drugih. Na primer, redovno se u evolucionistic

koj atampi izjavljuje da “postoji velika slicnost izmedju ljudske i majmunske

DNK” i ova slicnost je predstavljena kao dokaz za evolucionisticku

tvrdnju da postoji evoluciona povezanost izme|u coveka i majmuna.

Najopstiji primer ove vrste argumenata je postojanje 46 hromozoma kod

coveka i 48 hromozoma kod nekih majmuna, na primer kod simpanzi.

Evolucionisti smatraju bliskost broja hromozoma mdju razlicitim vrstama kao

dokaz za evolucionu povezanost. Medjutim, ako je ovo tacno, onda je covek

jos blizi srodnik krompiru, nego sto je to majmunu. Broj hromozoma kod

krompira je mnogo blizi broju hromozoma kod coveka, nego broju hromozoma

kod gorila ili simpanzi: on iznosi tacno 46! Drugim recima, ljudsko bice i

krompiri imaju isti broj hromozoma! Ovo je frapantan primer koji pokazuje da

slicnosti kod DNK ne mogu biti dokaz za evolucionu povezanost.

Sa druge strane, postoje ogromne molekularne razlike izmedju bica koja

izgledaju veoma slicna i srodna. Na primer, struktura citohroma-c, jednog proteina

koji je od vitalnog znacaja za disanje, neverovatno je razlicita kod zivih

organizama iste klase. Prema istrazivanju izvrsenenom na ovom podrucju, razlika

izmedjuu dve vrste gmizavaca je veca nego razlika izme|u ptice i ribe, ili

ribe i sisara. Jedna druga studija je pokazala da je molekularna razlika

izmedju nekih ptica veca nego razlika izmedju tih istih ptica i sisara. Takodje

je otkriveno da je molekularna razlika izmedju bakterija, koje su izgledale

veoma slicno, veca nego razlika izmedju sisara i vodozemaca ili insekata.

Slicna uporedjenja su nacinjena i u slucajevima hemoglobina, mioglobina,

hormona i gena, i izvuceni su slicni zakljuci.145

U vezi sa ovim i drugim srodnim nalazima, dr Majkl Denton izjavljuje:

“Svaka klasa na molekularnom nivou je jedinstvena, izolovana i nepovezana

sa posrednicima. Prema tome, molekuli su, kao i fosili, pokazali

da ne postoje prelazi koji su dugo vremena trazni od strane evolucione

biologije... Na molekularnom nivou nijedan organizam nije 'praotac' to jest

'primitivan', a, tako|e, nije ni 'napredan' u odnosu na druge organizme…

Da su ovi molekularni dokazi bili ustanovljeni pre jednog veka… ideja

organske evolucije moza ne bi nikada bila ni prihvacna.”

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...