Западна хришћанска литургијска музика и традиција

[Zayron]

Crkva katolička obreda armenskoga

Liturgija Apostolske Crkve Armenske u Lvovu

Liturgia Apostolskiego Kościoła Ormiańskiego we Lwowie

Oficijalni sajt armenske apostolske crkve:

http://www.armenianchurch.org/index.jsp

Armenska apostolska crkva - članak na Wikipediji

http://en.wikipedia.org/wiki/Armenian_Apostolic_Church

LWÓW ЛЬВІВ ԼՎՈՎ The Armenian cathedral (1)

J6K0mA7vGnY

The Armenian cathedral. An input from street Krakow. In a cathedral there is a Sunday service. The service is spent by the priest of the Armenian Apostolic church about. Тадеос. The service is accompanied by church chanting. Church chorus, under control of conductor Andrey Shkrjabuk.

ЛЬВІВ ԼՎՈՎ LWÓW The Armenian cathedral (2)

MO_Hboz-Y94

The Armenian cathedral in Lvov. Sunday divine Service. An cathedral is father Tadeos. Choir of the Armenian church of Lviv. Conductor Andry Shkryab'yuk. The age-old Armenian canticles sound in treatment of Makar Ekmal'yan, Komitas and other composers of Armenia. In divine Service participate representatives of the Armenian apostolic church, and also small group of believers of the Armenian catholic and orthodox church. A deacon passes in a hall and proclaims «The Christ Has revived!». Believers congratulate each other. From above the solar beam falls, shining the believers who have gathered in a temple.

Liturgija katolička obreda armenskoga

Liturgia katolicka obrządku ormiańskiego

Oficijalni sajt armenske katoličke crkve:

http://www.armeniancatholic.org/

Armenska katolička crkva . članak na Wikipediji:

http://en.wikipedia.org/wiki/Armenian_Catholic_Church

Surp Badarak - Սուրբ Պատարագ (part.1/4)

yYbpt-5c0iI

Armenian liturgy celebrated in Warsaw by Mgr. Nishan KARAKEHEYAN.

His Excellency Mgr. Nishan KARAKEHEYAN Armenian Catholic Bishop

Apostolic Visitor for Europe.

Surp Badarak - Սուրբ Պատարագ (part.2/4)

iq_k7QSEbLc

Surp Badarak - Սուրբ Պատարագ (part.3/4)

022yvnYllg4

Surp Badarak - Սուրբ Պատարագ (part.4/4)

vfwWUDI995M

Poljaci i Armeni - Polacy i Ormianie

Dda9nqwckHg

Fragment telewizyjnego programu Portal Muzeum Historii Polski o mniejszościach narodowych w Polsce Ormianach.

leteti Hayr Sourp - amen Holy Father

amen Saint-Père - Duduk - Doudouk

A Duduk masterpiece by the great Lèvon Minassian

& Armand Amar (Songs From A World Apart)

93q4Wq2KRTc

Please promote these great artists by buying their music available on cd and iTunes.

http://www.levonminassian.com

Listen to the Artist Live at his own home

http://www.youtube.com/watch?v=http://www.youtube.com/watch?v=$1#errorVideo not found

Katedrala armensko-katolička u Lvovu

Katedrala armenska Uspenja Presvete Bogorodice u Lvovu (ukr. Вірменський кафедральний собор Успіння Пресвятої Богородиці ) - jedna od najstarijih i najcjenjenijih povijesnih crkvi u Lvovu, do 1945 katedrala katolička obreda armenskog Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Katedra ormiańska pw. Wniebowzięcia Najświętszej Marii Panny we Lwowie (ukr. Вірменський кафедральний собор Успіння Пресвятої Богородиці ) - jeden z najstarszych i najcenniejszych zabytkowych kościołów Lwowa, do 1945 katedra katolicka obrządku ormiańskiego pw. Wniebowzięcia Najświętszej Marii Panny.

Katedra ormiańska we Lwowie - Katedrala armenska u Lvovu

http://pl.wikipedia.org/wiki/Katedra_ormiańska_we_Lwowie

Jednu od najljepših i najživopisnijih katoličkih katedrala na svijetu ne moramo tražiti nigdje u nekakvim egzotičnim krajinama, dovoljno je otići samo nekih 320 km autoputom na istok od Krakova i poljskih granica. Nalazi se u Lvovu u današnjoj Ukrajini a to je katolička katedrala obreda armenskog Uspenja Presvete Bogorodice. Inače Lvov je najdužim dijelom svoje povijesti pripadao Kraljevstvu Poljskome i kao Lvovsko Vojvodstvo zajedno s poljskim Haličom i Galicijom bio je dijelom i Poljske Republike sve do II svjetskog rata. U međuratnom periodu između I i II svj. rata Lvov je bio sjedištem poljskog Vojvodstva Lvovskog i trećim najvećim poljskim mjestom poslije Varšave i Lodži. Zajedno s Krakovem, Poznanjem, Varšavom i Vilnom bio je jednim od najznačajnijih univerzitetskih poljskih gradova i središtem poljske nauke i kulture. Po 1945 godini za komunista katedrala je bila mimo funkciju a posljednjih par desetljeća po padu komunista katedralu su ponovo restaurirale i obnovile Katolička Crkva i Apostolska Crkva Armenska koje se sad zajednički brinu o njoj i koje tamo služe liturgije i Mise. Apostolska Crkva Armenska tamo drži redovne liturgije svakom nedeljom i blagdanom a crkva armensko-katolička povremene o velikim blagdanima ili prigodom posjete visokih crkvenih dostojanstvenika među kojima je bio i Papa Ivan Pavle II. Armenski katolici sada u Lvovu imaju novu svoju katedralu a stara tj. ova na slikama je dana na upotrebu Apostolskoj Crkvi Armenskoj. Armenska nadbiskupija je bila jednom od tri katoličke nadbiskupije sa sjedištem u Lvovu.

U 2001, Armenci su proslavili 1.700 obljetnicu usvajanja kršćanstva. Ovom prigodom, 25. 6. armenske katedrale u Lavovu, posjetiili su papa Ivan Pavao II i glava crkve patrijarha Nerses Bedros Armenski XIX iz Bejruta. Inače kao što znamo Armeni su najstarijim kršćanskim narodom na svijetu koji su već tristoprve godine po Kristu primili kršćanstvo.

W 2001 Ormianie świętowali 1700-lecie przyjęcia chrześcijaństwa. Z tej okazji 25 czerwca katedrę ormiańską we Lwowie odwiedzili papież Jan Paweł II i zwierzchnik kościoła ormiańskokatolickiego patriarcha Nerses Bedros XIX z Bejrutu.

Katedra Ormiańska. Lwów '04 by Grażyna Siedlecka

Toranj katedrale i palača nadbiskupa armenskih

Wieża katedry i pałac arcybiskupów ormiańskich.

Katedrala armenska u Lvovu

Armenska katedrala potiče iz godina 1363-1370. Djelom je armenskog arhitekta Dorchia a suvisi s arhitekturom hramova krimske Teodosije i s arhitekturom katedrale, sabornog hrama u Ani (Armenija). Katedrala je obnovljena više puta, osobito u 1723, kada je dobila neke značajke baroka. Tu su i dragocjene skulpture iz petnaestog stoljeća

Katedra ormiańska we Lwowie

Katedra ormiańska – pochodzi z lat 1363-1370. Dzieło ormiańskiego architekta Dorchiego nawiązuje do architektury świątyń krymskiej Teodozji oraz do katedry w Ani (Armenia). Katedrę wielokrotnie przebudowywano, szczególnie w 1723 r., kiedy to nadano jej cechy barokowe. Są tam cenne rzeźby z XV w.

Vitraž - Armenian Cathedral of the Assumption of the Blessed Virgin Mary Lviv - vitrail.

Katedrala armenska. U kupoli je mozaik Presvetog Trojstva Jozefa Mehoffera.

Katedra ormiańska. W kopule zwraca uwagę mozaika „Trójca Święta” Józefa Mehoffera.

Unutrašnjost katedrale armenske sa freskama Jana Henryka Rosena.

Wnętrze katedry ormiańskiej z malowidłami Jana Henryka Rosena.

"Ustanovljenje Presvetog Oltarskog Sakramenta".

"Ustanowienie Przenajświętszego Sakramentu".

"Blagovijest"

"Zwiastowanie".

"Pogreb sv. Odilona"

"Pogrzeb św. Odilona".

Katedrala armenska. Na zidovima su velike modernističke slike Jana Henrika Rosena (1925-1929).

Katedra ormiańska. Na ścianach znakomite malowidła modernistyczne Jana Henryka Rosena (1925-1929).

Južno dvorište s kapelicom Božje Muke.

Dziedziniec południowy. W głębi kaplica Męki Pańskiej.

[Јосиф II]

http-~~-//www.youtube.com/watch?v=37q9zIznj2M&feature=related

http-~~-//www.youtube.com/watch?v=4wXVpUgflJk

Мне нравится этот.
leteti

[Јосиф II]

Додао би још ово и нећем више да сметам.  0102_laugh

http-~~-//www.youtube.com/watch?v=nKj1iK2WKS8

[мирођија]

            Лепо си додао, и дођи нам опет... facenew22222222 facenew22222222 0102_laugh

[Zayron]

Lijep primjer, fragment iz predkoncilske tridentinske liturgije.

Služi se danas u vrlo svečanim prilikama, najčešće prilikom

arhijerejskih liturgija, episkopske intronizacije i takvim sličnim.

CIEL Oxford: Magnificat at Solemn Tridentine Vespers

Vzq6_IkqWrI

Fr. Lang and Dr. Laurence Hemming assist in the Incensation of the Altar

at the Magnificat in the Solemn Vespers of the Exultation of the Cross.

Merton College Chapel, Oxford University. CIEL 2006 Conference.

[Zayron]

Svaki petak tokom velikog posta pred Uskrs u katoličkoj Crkvi obavlja se posebna pobožnost spomena Muke Isusove nazivana Križni Put gdje si kroz 14 pozastavljanja - postaja  pripominjemo posljednji dan Isusovog života na zemlji, muka kojim su ga podvrgli rimski vojnici, raspeća na Križ, smrti i polaganja njegovog mrtvog tijela u grob. Više o tome možete pročitati ovdje:

Križni put (molitva)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kri%C5%BEni_put_%28molitva%29

Postaje Križnoga puta

http://hr.wikipedia.org/wiki/Postaje_Kri%C5%BEnoga_puta

S nama Bog - Postaje križnog puta

http://www.ffdi.hr/amdg/krizniput.htm

Stations of the Cross

http://en.wikipedia.org/wiki/Stations_of_the_Cross

Via Dolorosa

http://en.wikipedia.org/wiki/Via_Dolorosa

  Postaje križnoga puta

  1. Isusa osuđuju na smrt

  2. Isus prima na se križ

  3. Isus pada prvi put pod križem

  4. Isus susreće svoju svetu Majku

  5. Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ

  6. Veronika pruža Isusu rubac

  7. Isus pada drugi put pod križem

  8. Isus tješi jeruzalemske žene

  9. Isus pada treći put pod križem

 10. Isusa svlače

 11. Isusa pribijaju na križ

 12. Isus umire na križu

 13. Isusa skidaju s križa

 14. Isusa polažu u grob

Ovdje možete vidjeti snimak s ekumenske katoličko-husitske pobožnosti Križnog puta u crkvi Svetog Vaclava, Netolice koju su predvodili administrator katolčke župe (parohije) u Netolicama otac Pavel Liška ispred Crkve Katoličke i Rudolf Valenta, župnik (paroh) Československe Crkve Husitske

1. S Kristem trpícím a umirajícím SPOLEČNOST Křížová cesta (část první)

DDY9oY2zCDI

První část ekumenické křížové cesty konané v kostele sv. Václava v Netolicích 4. dubna 2009. Sóla Iva Hošpesová, Zdeňka Litvanová a Mikoláš Troup. Sbor a orchestr Literátského bratrstva Netolického. Ekumenickou bohoslužbu sloužili P. Pavel Liška a Rudolf Valenta.

Križni put je pučka pobožnost, u kojoj se prisjećamo patnje koju je naš Gospodin Isus Krist podnio, da spasi svakog čovjeka. I mi često imamo svoje životne križeve, pokušajmo zastati uz svaku postaju križnog puta i pokušajmo iz nje izvući nešto korisno za svoj životni put. Križnim putem ne završava sve, jer Isus svojim uskrsnućem pokazuje da smrću ne prestaje život, i mi ćemo jednom uskrsnuti, zato neka nam život bude ispunjen vršenjem dobrih djela.

2. S Kristem trpícím a umirajícím SPOLEČNOST Křížová cesta

L0ZL-LzI6KE

Druhá část ekumenické křížové cesty konané v kostele sv. Václava v Netolicích 4. dubna 2009. Sóla Iva Hošpesová, Zdeňka Litvanová a Mikoláš Troup. Sbor a orchestr Literátského bratrstva Netolického. Ekumenickou bohoslužbu sloužili P. Pavel Liška a Rudolf Valenta.

Križni put je pobožnost, koja ne bi smjela ostati samo u okviru korizmene priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Ta pobožnost nam može svakodnevno pokazivati kako smo i gdje pogriješili, veoma je korisna u svakodnevnom ispitivanju savjesti. Kad bi se samo osvrnuli na neke od postaja, bili bismo spremni u svakom čovjeku vidjeti Krista, i mogli bi pomagati drugome nositi križ. Koliko bi svijet bio bolji!

[Zayron]

ČtecMiloš: Ja imam jedno pitanje. Ne tiče se teme ali... Zna li neko kako se prave hostije koje se koriste na misi?

Ovdje je čak cijeli Wiki članak o tom ali na češkom i sa slikama:

http://cs.wikipedia.org/wiki/Hostie

Od vode i finog brašna bez ikakvih daljih primjesa se zamješa takvo tijesto kao za plačinke otprilike i nalijeva se kutlačom na tu zagrijanu vrelu ploču od "pekača", taj pekač je danas obično na struju i iz dva dijela, dna i polklopca, čim tamo to tijesto tako razlijemo odmah poklopimo i pričekamo tako koju minutu otprilike a kad poklopac dignemo hostija je gotova. Još uz to imamo i takve specijalne okrugle "noževe" kojim se one isjeku u kružiće, male ili veće u zavisnosti k čemu će se upotrebiti a to je sve. Prije ti pekači nisu bili na elektriku već se slično kao u kao kod pegli na žeravicu tamo u donji dio pridavala žeravica. Danas su zahvaljujući velikom genijalnom sinu srbskog naroda Nikoli Tesli svi ti pekači na naizmjeničnu struju. Poljaci te hostije koriste prilikom čestitanja Božića na Badnjak a ja vam pronađem video kako si oni s njima čestitavaju Božić, nisam čuo da ikoji još narod u svijetu ima takav običaj, izgleda samo oni. Taj  poljski video dodam kad ga nađem, prema Murphyjevim zakonima takva videa su uvijek pri ruci kad niko za njih ne pita niti vam trebaju ali kad ih trebate od njih onda najednom nema ni glasa ni traga, hahahaha! Ko i policajci, naročito ta policija saobraćajna, kad ih najmanje trebate oni su tu odmah a inače nisu ni za lijeka kad ih stvarmo trebate!

0102_laugh

[Zayron]

Akathistos je bizantski marijanski himan od kojeg mi imamo prevode na mnogim svjetskim jezicima, ja se najčešće molim taj italijanski jer mi je direktno asocijativan na mnoga mjesta u Bibliji i jednostavan a zvuči vrlo svečano i oslavno:

Mariánský akafist - Mariánský hymnus Akathistos - na češkom

http://www.acizek.nfo.sk/teolog/liturgtexty/akafists/bohorodica.htm

L'INNO AKATHISTOS - Inno alla Madre di Dio - na italijanskom

http://www.maranatha.it/akathistos/akaPage.htm

Hymne Acathiste, Akathistos - Réjouis toi Marie - na španskom

http://www.mariamediadora.com/Akathistos.htm

http://foros.marianistas.org/tema-7935.html

[Zayron]

Sixth anniversary of Benedict XVI's election:

The white smoke and his first words

zOf3JbsZ56E

Sixth anniversary of Benedict XVI's election: The white smoke and his first words.

[Zayron]

     22.04.2011. Veliki Petak

[Zayron]

"Come and let us bless Joseph"

Vespers of Holy Friday at the Monastery of Chevetogne

y2V_uptysww

Slavic-Byzantine (Russian) Catholic Rite

at the Monastery of the Holy Cross, Chevetogne, Belgie.

Liturgia greckokatolicka na Wildzie 2009 - Poljska

MIp9vVWk684

Boska Liturgia w rycie bizantyjsko-ukraińskim - odprawiona dn. 16.01.2009 r. w rzymskokatolickim kościele pw. Maryi Królowej w Poznaniu na Wildzie. Celebrans: ks. Piotr Szwec-Nadworny. Fot. Jarosław Tomaszewski

Божественна Літургія у візантійсько-українському обряді, яка була відправлена 16.01.2009 р. у римо-католицькій церкві Марії Цариці у Познані на Вільді. Священик: о. Петро Швец-Надворний. Фот. Ярослав Томашевський

The Divine Liturgy according to the Byzantine Ukrainian rite, celebrated by Fr. Peter Szwec-Nadworny in the Roman Catholic Church of Our Lady the Queen in Poznań (Wilda district), on 16.01.2009 r. Photos: Jarosław Tomaszewski.

W pokazie slajdów z Liturgii podkładem muzycznym jest nagranie części zmiennych - troparionu, kondakionu i teotokionu niedzielnego (ton 1.), w wykonaniu mnichów studytów (www.studyty.org.ua).

Tłumaczenie tekstu:

Troparion: Mimo kamienia opieczętowanego przez Żydów * i żołnierzy strzegących przeczystego Ciała Twojego, * zmartwychwstałeś, Zbawco, na trzeci dzień, * darując życie światu. * Przeto moce niebios wołają do Ciebie, Dawco życia: * Chwała Zmartwychwstaniu Twojemu, Chryste! * Chwała Królestwu Twojemu! * Chwała zamysłowi Twojemu, * jedyny miłośniku człowieka.

Chwała Ojcu, i Synowi, i Świętemu Duchowi.

Kondakion: Powstałeś z grobu jako Bóg, w chwale, * powstał razem z Tobą świat. * I rodzaj ludzki jako Boga opiewa Ciebie, * i śmierć zginęła. * Adam raduje się, Władco, * i Ewa, z więzów teraz wyzwolona, raduje się, wołając: * Tyś, Chryste Ten, który wszystkim przynosi Zmartwychwstanie.

I teraz, i w każdym czasie, i na wieki wieków. 0212_rolleyes.

Teotokion: Gdy Gabriel zwiastował Tobie, Dziewico: "Raduj się!" * z jego głosem wcielał się Władca wszystkich * w Ciebie, o święte Naczynie! * jak rzekł sprawiedliwy Dawid. * Okazałaś się większą niż niebiosa, * boś nosiła Stworzyciela swego. * Chwała Temu, który wcielił się w Ciebie, * chwała Temu, który przyszedł przez Ciebie! * Chwała Temu, który przez Twoje narodzenie nas wyswobodził.

[Zayron]

Vexilla Regis

mojjEPTdzmo

Tekst pjesme na latinskom možete pročitati ovdje:

http://www.preces-latinae.org/thesaurus/Hymni/Vexilla.html

Vexilla Regis was written by Venantius Fortunatus (530-609) and is considered one of the greatest hymns of the liturgy. Fortunatus wrote it in honor of the arrival of a large relic of the True Cross which had been sent to Queen Radegunda by the Emperor Justin II and his Empress Sophia. Queen Radegunda had retired to a convent she had built near Poitiers and was seeking out relics for the church there. To help celebrate the arrival of the relic, the Queen asked Fortunatus to write a hymn for the procession of the relic to the church.

The hymn has, thus, a strong connection with the Cross and is fittingly sung at Vespers from Passion Sunday to Holy Thursday and on the Feast of the Triumph of the Cross. The hymn was also formerly sung on Good Friday when the Blessed Sacrament is taken from the repository to the altar. The text given below is the full text of Fortunatus' hymn, but verses 2, 4, and 7 are omitted when the hymn is used liturgically. The last two verses which form the concluding doxology are not by Fortunatus, but is rather the work of some later poet.

[Zayron]

Chorodia der Benediktinerabtei Niederaltaich mit Mitgliedern der St. Godehard

Schola Cantorum von Hannover: "Christ ist erstanden", byzantinische Osterliturgie

Rhw7Zd2KpOI

Vidite da se opravoslavljujemo pomalo, ne može sve najednom,

i ovo je odlično kako do sad nije bilo ništa, skoro dobro kao vaše.

Katolička bizantinska uskršnja liturgija njemačke benetiktinske opatije Niederaltaich

Bavarska služena zajedno s crkvenim horom bazilike Svetog Godeharda iz Hannovera:

Hymne "Christ ist erstanden", slavospjev winter - byzantinische Osterliturgie

Niederaltaich Abbey (Bavaria): http://en.wikipedia.org/wiki/Niederaltaich_Abbey

Byzantinische Kirche in der Abtei Niederaltaich: http://www.fvb-niederaltaich.de/

[Zayron]

Anastasis - Victimae paschali laudes - gregorian paschalia

XxgDAtLcIyg

Uno sguardo ai mosaici della Basilica di San Marco a Venezia,

ascoltando l'antica sequenza pasquale. Per un augurio di Buona Pasqua 2011.

Tradicionalni uskršnji gregorijanski slavospjev s mozaicima iz Bazilike Svetog Marka, Venecija

[Zayron]

RESURREXIT♦DOMINUS♦HODIE♦GAUDEAMUS♦IGITUR♦ALLELUIA (HD)

H17YXAC17zc

Snimak je u HD 720 pixela,  bolje ga je gledat na You Tube! Tamo izaberite rezoluciju 720 pixela.

Quem quaeritis in sepulchro, Christicolae? Non est hic, surrexit sicut praedixerat ! Ite, nuntiate quia surrexit de sepulchro !

Redemptor noster surrexit de sepulchro, qui liberavit tres pueros de camino ignis, Alleluia !

Resurrexit Dominus, Resurrexit Leo Fortis, Christus, Filius Dei !

Resurrexit Dominus a mortuis, sicut dixerat; exsultemus et laetemur omnes, quoniam ipse regnat in aeternum, Alleluia !

Alleluia, resurrexit Dominus, alleluia, sicut dixit vobis, Alleluia Alleluia !

Alleluia, surrexit Dominus vere, venite adoremus, Alleluia !

Tu es Domine Salus nostra ! Spes nostra ! Gloria nostra ! Misericordia nostra ! Auxilium nostrum ! Fortitudo nostra ! Liberatio et redemptio nostra ! Victoria nostra ! Arma nostra invictissima ! Murus noster inexpugnabilis ! Lux, via, et vita nostra !

Ipsi soli imperium, gloria et potestas per immortalia saecula saeculorum !

Ipsi soli virtus, fortitudo et victoria per omnia saecula saeculorum !

Ipsi soli honor, laus et jubilatio per infinita saecula saeculorum !