Jump to content

Књиге о економији

Оцени ову тему


Grizzly Adams

Препоручена порука

Немачка социјална тржишна привреда

Основне идеје, принципи и концепт

"Deutsche Soziale Marktwirtschaft"  Наслов оригиналног издања

kas_33628-1664-14-30_80.jpg?130225151446

http://www.kas.de/wf/doc/kas_33628-1522-14-30.pdf?130225151447
Преузето са сајта: http://www.kas.de/serbien/sr/publications/33628/
Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 4 weeks later...
  • 3 weeks later...
У издању Хришћанског културног центра у Београду објављен је зборник радова „Религија и економија“.
Овај зборник је настао у оквиру пројекта „Економија и религија. Регионални развој и религијски туризам“ који је Хришћански културни центар реализовао уз подршку Министарства економије и регионалног развоја Владе Р. Србије

 

Religija-i-ekonomija.jpg

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 1 year later...

Ово је исто сјајно - обавезно за све које интересује "монетарна политика", инфлација итд.

 

Ethics%20of%20Money%20Production_Hulsman

 

Електронска верзија може да се скине бесплатно одавде:

 

http://mises.org/library/ethics-money-production

ΜΟΛΩΝ ΛΑΒΕ

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 years later...

It cannot be denied that Fascism and similar movements aimed at the establishment of dictatorships are full of the best intentions and that their intervention has for the moment saved European civilization. The merit that Fascism has thereby won for itself will live on eternally in history.

Ludwig von Mises

A i Mizes je hteo mir uz pomoć crnokošuljaša. Divota.

εργασία (грч. ергасија) - рад, занимање, посао. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

1 hour ago, εργασία рече

It cannot be denied that Fascism and similar movements aimed at the establishment of dictatorships are full of the best intentions and that their intervention has for the moment saved European civilization. The merit that Fascism has thereby won for itself will live on eternally in history.

Ludwig von Mises

A i Mizes je hteo mir uz pomoć crnokošuljaša. Divota.

Kakva je to ,,korist" o kojoj priča?

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Možda njegov ideološki sabrat ima dodatno objašnjenje: 

I am totally against dictatorships. But a dictatorship may be a necessary system for a transitional period. At times it is necessary for a country to have, for a time, some form or other of dictatorial power. As you will understand, it is possible for a dictator to govern in a liberal way. And it is also possible for a democracy to govern with a total lack of liberalism. Personally, I prefer a liberal dictator to democratic government lacking in liberalism. Friedrich von Hayek

εργασία (грч. ергасија) - рад, занимање, посао. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 4 months later...
On 5/14/2017 at 23:39, εργασία рече

Možda njegov ideološki sabrat ima dodatno objašnjenje: 

I am totally against dictatorships. But a dictatorship may be a necessary system for a transitional period. At times it is necessary for a country to have, for a time, some form or other of dictatorial power. As you will understand, it is possible for a dictator to govern in a liberal way. And it is also possible for a democracy to govern with a total lack of liberalism. Personally, I prefer a liberal dictator to democratic government lacking in liberalism. Friedrich von Hayek

To sto ti radis je klasicni vadjenje iz konteksta i nepoznavanje Hajeka. Ima citava stranica na wiki posvećena tim citatima koje ljudi podmecu. Hajek je lijepo rekao da ekonomska sloboda moze postojati bez politicke, dok politicka ne moze bez ekonomske. Diktatori mogu obezbjediti ekonomsku slobodu radi ostanka na vlasti, sto je svakako bolje od umiranja od gladi. I Singapur je politicka diktatura, ali ekonomski je jedna od najslobodnijih drzava. Zatim Kuvajt, Bahrein i pored nafte su dosta ekonomski slobodne. Cak se i Sjeverna Koreja pocela malo liberalizovati jer je to najbolji nacin da umiris ljude i da se oni prehrane, a sve  u cilju diktatorovog opstanka jer nije glup. Ali utvrdili smo da ti ekonomiju ne citas do malo ovih marsistickih ekonomista kao Michael Robertsi i njegov blog koji godinama drve o padu stope produktivnosti, ako si i njega ikad citao.

 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

On 4.10.2017. at 10:30, Ronald рече

To sto ti radis je klasicni vadjenje iz konteksta i nepoznavanje Hajeka. Ima citava stranica na wiki posvećena tim citatima koje ljudi podmecu. Hajek je lijepo rekao da ekonomska sloboda moze postojati bez politicke, dok politicka ne moze bez ekonomske. Diktatori mogu obezbjediti ekonomsku slobodu radi ostanka na vlasti, sto je svakako bolje od umiranja od gladi. I Singapur je politicka diktatura, ali ekonomski je jedna od najslobodnijih drzava. Zatim Kuvajt, Bahrein i pored nafte su dosta ekonomski slobodne. Cak se i Sjeverna Koreja pocela malo liberalizovati jer je to najbolji nacin da umiris ljude i da se oni prehrane, a sve  u cilju diktatorovog opstanka jer nije glup. Ali utvrdili smo da ti ekonomiju ne citas do malo ovih marsistickih ekonomista kao Michael Robertsi i njegov blog koji godinama drve o padu stope produktivnosti, ako si i njega ikad citao.

 

 

Хвала на увредама, послушаћу твој савет да кренем од буквара, како бих прво научио слова да читам, која ти пишеш неправилно и тако схватим све могуће небулозе о "слободи" разноврсних либертаријанаца.

Иначе, Робертс не говори о паду стопе продуктивности него о тенденцијском паду профитне стопе, а то нису исте ствари. 

Иначе, и Адам Смит, и Дејвид Рикардо, затим Џон Стјуарт Мил, вероватно све сами марксисти, "дрвише" о тенденцијском паду профитне стопе пре Маркса...:coolio:

εργασία (грч. ергасија) - рад, занимање, посао. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 5 часа, εργασία рече

Хвала на увредама, послушаћу твој савет да кренем од буквара, како бих прво научио слова да читам, која ти пишеш неправилно и тако схватим све могуће небулозе о "слободи" разноврсних либертаријанаца.

Иначе, Робертс не говори о паду стопе продуктивности него о тенденцијском паду профитне стопе, а то нису исте ствари. 

Иначе, и Адам Смит, и Дејвид Рикардо, затим Џон Стјуарт Мил, вероватно све сами марксисти, "дрвише" о тенденцијском паду профитне стопе пре Маркса...:coolio:

Mnogo me boli uvo za pravilnost i cistotu jezika i pravopisa, to se ti brini. Takodje, na tabletu ne ispravljanjam greske. Odlicno znam o cemu Roberst govori jer sam citao njegove radove u kojima pokusava da objasni tendencijski pad profitne stope, dok uobičajeno prica i o padu produktivnosti. Problem su njegovi zakljuci i resenja koja su smijesna. On je zaradio mnogo novca u finansijama i po komunjarskom običaju sad kritikuje sistem:D

Nisu oni marksisti, nego ti, i ne govore svi marksisti kako je profitna stopa opala u svim sektorima, na primer Costas Lapavistas jasno odvaja finansijski sektor od proizvodnog jer je u USA finansijski sektor u 2007 generisao 40% korporativnog profita.

Da li postoji tendencijski pad profitne stope? Naravno. Da li ce to kao sto je Roberts spomenuo  u nedavnom intervju mozda dovesti do nekakve pobune radnika i radnickog samoupravljanja, pa makar bilo onako cisto kako Isak Adizes zamišlja? Tesko, izuzetno tesko.

Niko ti ne govori sta da citas, samo te kritikujem za ovo sto si napisao o Hajeku jer je netačno.

 

 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 6 часа, Ronald рече

Odlicno znam o cemu Roberst govori jer sam citao njegove radove u kojima pokusava da objasni tendencijski pad profitne stope, dok uobičajeno prica i o padu produktivnosti.

Онда буди прецизан кад потежеш старог бритиша. Пад стопе продуктивности настаје као последица недовољне акумулације капитала из које би текле инвестиције у довољном обиму за R&D и улагање у производни сектор. Робертс и остали аутори, који инсистирају на недовољној профитабилности капитала, посустајање раста продуктивности користе као један од индикатора за тенденцијски пад профитне стопе.

Ево графикона који показује слабљење раста продуктивности водећих западних капиталистичких земаља у последњим деценијама.

large.5976705501ea6_padproduktivnosti.png.0030142129787ba394b45b5811b81357.png

пре 6 часа, Ronald рече

Nisu oni marksisti, nego ti, i ne govore svi marksisti kako je profitna stopa opala u svim sektorima, na primer Costas Lapavistas jasno odvaja finansijski sektor od proizvodnog jer je u USA finansijski sektor u 2007 generisao 40% korporativnog profita.

А Смит, Рикардо, Мил и други, јел и они "дрвише"?

За сјајну критику Костаса Лапавистаса и осталих марксиста који су сумњичави према недовољној профитабилности као узроку кризе из 2008. године видети радове  Andrew Klimana. Графикон говори сам за себе.

large.596732a26b614_predkrizneprofitnestope.png.d1ed82e9e6783e6a1d1040fd61172ed7.png

εργασία (грч. ергасија) - рад, занимање, посао. 

Link to comment
Подели на овим сајтовима

пре 16 минута, εργασία рече

Онда буди прецизан кад потежеш старог бритиша. Пад стопе продуктивности настаје као последица недовољне акумулације капитала из које би текле инвестиције у довољном обиму за R&D и улагање у производни сектор. Робертс и остали аутори, који инсистирају на недовољној профитабилности капитала, посустајање раста продуктивности користе као један од индикатора за тенденцијски пад профитне стопе.

Ево графикона који показује слабљење раста продуктивности водећих западних капиталистичких земаља у последњим деценијама.

large.5976705501ea6_padproduktivnosti.png.0030142129787ba394b45b5811b81357.png

А Смит, Рикардо, Мил и други, јел и они "дрвише"?

За сјајну критику Костаса Лапавистаса и осталих марксиста који су сумњичави према недовољној профитабилности као узроку кризе из 2008. године видети радове  Andrew Klimana. Графикон говори сам за себе.

large.596732a26b614_predkrizneprofitnestope.png.d1ed82e9e6783e6a1d1040fd61172ed7.png

Sam Roberts kaze da je izuzetno tesko izracunati i pratiti jednu takvu projekciju kao sto je tendencijski pad profitne stope, pogotovo na globalnom nivou. Tacnije on i nije u stanju da mjeri tendencijski pad profitne stope na globalnom nivou jer kao sto kaze, nema dovoljno podataka iz zemalja koje su u razvoju, posto je obicno tamo profitna stopa veca. Zatim zemlje su i dalje zatvorene. Trece, obim proizvodnog sektora se smanjio, mada Roberts kaze da ce automatizacija samo na kratko odloziti pad profitabilnosti, ali zanemaruje nesto na sto je ukazao Vuk Vukovic nedavno a to je obilje poslova koje nismo u stanju da iskoristimo a koje nam je internet donio i donosi nam. To i automatizacija, su prilika za trecu, ovog puta informaticku i AI revoluciju. Poslovi su tu, a na nama je da se adaptiramo i iskoristimo to za novu kreativnu destrukciju. Uopste nije bitno sta ce biti sa profitnom stopom kad u oblasti poljoprivredne i prehrambene industrije postoje tako velike mogucnosti, odnosno sa bioinzenjeringom i nanotehnologijom. Pogledaj vise o tome na genetic literacy project. Sa usporavanjem populacionog rasta ili cemo unistiti sve ekoloske nise ili cemo opstati zahvaljujuci tehnologiji, to je pitanje, a pad profitne stope ima manji uticaj na opstanak kapitalizma. Mislim i ja bij volio da se raspadnu ovi crony kapitalisticki rezimi i da se spontano sve izgradi od pocetka, ali to tesko ide sa ljudima

Nisam ja rekao da nema slabljenja produktivnosti, nego da ono sto ocekuje Roberts stvarno zvuci smijesno. Jer kao sto znamo iz psihologije i bihejvioralne neurologije ljudi ne zele nikakvu jednakost, vec iste uslove, sto je na institucijama da odrade.

Svi grijese i Mil, po pitanju inducije na primer, Poper ga je zestoko kritikovao, ali i Smit i Rikardo.

Nije problem u detektovanju tendencije vec u ocekivanjima koja su dosta neozbiljna, osim, osim ako ne budu kompanije kao Valve corporation, ali tada je kapital zanemarljiv. Za Valve je jedan marksista kao Varufakis pohvalio upravo Hajeka i Mizesa.

Slazem se da postoji tendencijski pad nego zakljuci i resenja nemaju veze ni sa human evolution, ni sa gene-culture evolution ni sa institutional economy, vec sa pojedinim snovima marksistickih ekonomista.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...