Напади панике и анксиозности

[Зорица екс Милева]

Сви ми смо понекад били под утицајем нечега што се зове анксиозност. Брате, грдна работа. Тежак проблем, и тешко га се ријешити. Не знам за вас, али мене је знало да држи данима - и некако прошло је како је и дошло, одједном и само од себе. Немам чаробну формулу којом бих могла да помогнем оне који имају исти проблем. Али неко од вас можда јесте. У овој теми ћемо причати о томе какви су били симптоми ваши или ваших ближњих и како сте се ријешили анксиозности.

За почетак поставићу линк ка једној страници која се бави овом проблематиком: http://www.anksioznost.net/

А сада мало ви - изволите  greengrin

[Danijela]

ja sam nekoliko godina imala ovaj veliki problem u kombinaciji sa depresijom.

kod mene je do velikog poboljsanja doslo kombinacijom razgovora sa mojim doktorom, lekovima, post, ispovest, molitva, Liturgijski zivot... moj doktor i moj duhovnik su razgovarali kako da mi pomognu i eto posle nekoliko godina doslo je do poboljsanja.

a da je teska bolest, teska je. ako ne postoji razumevanje, podrska i neko ko ce stalno da vas pazi moze bas da ode predaleko.

[feeble]

Шта је то? Страх, нервоза?

Мислим како се манифестује?

[Danijela]

http://www.anksioznost.net/sta-je-anksioznost

http://www.anksioznost.net/simptomi

[zejak]

http://en.wikipedia.org/wiki/Anxiety

Rear Window (Part 7/8)

Derviš i Smrt 10/12

http://en.wikipedia.org/wiki/Depression_%28mood%29

[ВИЛМА]

Анксиозност је једно ужасно стање, ја бих то назвала "паклом на земљи".

Анксиозност је, најкраће, страх који превазилази оквире нормалног и рационалног страха.

Тај страх може "доћи" одједном, без разлога, и тад се назива " лебдећи".

Може бити и стално присутан, као нереално "надуван" страх на реалну или нереалну опасност.

Ја се годинама борим са тим.

То је једно стање голог ужаса.

Симптоми који се јављају су : осећај тешке тескобе, ужасног страха, лупање и прескакање срца, вртоглавица, гушење, ледени зној, бол у грудима,осећај близине смрти...

То су симптоми паничног напада, који је верни пратилац анксиозности.

То је прави хорор, и ко то није доживео, тешко то може разумети.

Немам тренутно времена да много пишем, клинци праве хаос по соби.

Касније ћу опширније писати на тему.

[ВИЛМА]

Зејак, први линк дефинитвно није приказ анксиозности, већ параноје, што је сасвим друга врста поремећаја.

[ВИЛМА]

Ниједан од ових линкова са јутјуба нема везе са анксиозношћу.

[ВИЛМА]

(преузето са Depresija.org)

Tjeskoba (anksioznost)

Definicija

Stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba "eksplodirati". Anksioznost je najčešće nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu.

Svako povremeno iskusi osjećaj tjeskobe. U stvari, nemogućnost doživljavanja tjeskobe može biti znak ozbiljnog problema. Živimo u svijetu rizika i tjeskoba je jedan od načina kojeg naše tijelo koristi da pomogne umu u prepoznavanju opasnosti.

Kao i kod većine mentalnih bolesti, sama pojava nekog simptoma ,odnosno psihološkog stanja nije problem, već je problem u kojem se stupnju on javlja, tj. koliko ometa normalan način života.

Koji su simptomi

Psihijatri dijele tjeskobu u tri glavne vrste: opća tjeskoba, fobije, i panični poremećaj. Ako postoji neka posebno teška i problematična situacija na poslu ili kod kuće, stres koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju može se preliti na druge segmente života- i tako stvoriti tjeskobu.

Slično, osoba koja je iskusila vrlo zastrašujuću situaciju može također ponijeti strah u svakodnevni život. Ovaj je problem poznat kao post traumatski stresni poremećaj (PTSP). Iako je to mala utjeha za patnje koje osoba proživljava, oni barem mogu identificirati uzrok neugodnih emocija koje proživljavaju.

Izgled da emocionalna previranja koja imaju izvor u tjeskobi vode svoj poseban život. Neki psihijatri ovo nazivaju slobodno lebdeća tjeskoba ("free floating anxiety").

Za razliku od fobija ili panike, kod osjećaja opće tjeskobe tjeskobnoj osobi nije uvijek jasno zbog čega ona osjeća tu tjeskobu- oni jednostavno imaju osjećaj tjeskobe cijelo vrijeme. Kad ne postoji nekakav prepoznatljivi uzrok, osobe često postanu tjeskobne zbog toga što su tjeskobne cijelo vrijeme! Tako tjeskoba počinje hraniti samu sebe i nastaje začarani krug.

Osobe koje pate od tjeskobe često mogu naći sljedeće simptome:

-lako gube strpljenje

-imaju poteškoća s koncentracijom

-očekuju najgori mogući ishod neke situacije

-stalno misle o najgorem mogućem ishodu

-imaju poteškoća sa spavanjem

-postaju depresivni

- postaju preokupirani oko neke stvari, ili postanu opsesivni

Ovi psihički simptomi mogu dovesti, ili mogu biti praćeni fizičkim simptomima:

-pojačani osjećaj žeđi

-nervozni "trbuh"

-puštanje vjetrova

-učestalo mokrenje

-nemogućnost reagiranja na seksualnu stimulaciju

-stezanje u prsima

-periodi nastupanja uzlupanog srca (palpitacije)

-bolovi u mišićima

-glavobolje

-smetenost

-tremor

-ženama mogu izostati menstruacije ili mogu biti jako bolne

Veza između fizičkih i psihičkih simptoma može stvoriti začarani krug kojeg može započeti neki simptom bilo kada.

U panici, tjeskoba brzo progredira u krizu. Kod opće tjeskobe, bolesnici često uspijevaju držati stvari pod kontrolom, dok se krug i dalje nastavlja. Napor nastojanja da se stvari zadrže pod kontrolom je samo po sebi jako stresno- i tako može dodati ulje na vatru. To je jedan od načina kako neke osobe počinju osjećati tjeskobu zbog svoje tjeskobe, što još više pojačava problem.

Koliko je vjerojatno da imam ovaj poremećaj?

Od skoro 100% ljudi koji iskuse tjeskobu, tijekom godine 5% ljudi će osjetiti opću tjeskobu, dovoljno ozbiljnu da ometa njihov normalan način življenja. Večina tih ljudi neće zatražiti profesionalnu pomoć.

[ВИЛМА]

Anksioznost je sastavni dio života i povremeno svi

imamo ovakve osjećaje. O bolesti govorimo tek onda kada je anksioznost stalno prisutna (opći

anksiozni poremećaj), kada se javlja u neki posebnim siutacijama koje uobičajno ne plaše ljude , npr

ulazak u lift ili vožnja tramvanjem , odlazak od kuće, socijalne situacije (fobija) ili kada se iznenada

pojavljuju u obliku neugodnog napada izrazito jake anksioznosti koju nazivamo panika (panični

poremećaj) i kada nas ta anksioznost značajno ograničava u životu u postizanju osobnih,

profesionalnih ili nekih drugih ciljeva i na taj način smanjuje našu kvalitetu života.

Anksioznost svakodnevnog života

Anksioznost je normalna reakcija na situaciju koja nas zabrinjava ili koju doživljavamo kao prijeteču.

Anksioznost se može doživljavati kao mala nelagoda pa sve do vrlo izražene panike. Ne moramo se

bojati svake anksioznosti jer je ona uobićajna i informira nas da se nalazimo u nekoj situaciji koja nas

brine. Svi doživljamo anksioznost s vremana na vrijeme kada se nalazimo u stresnim situacijama kao

npr kada odlazimo na neki važan sastanak, kada idemo na pregled i čekamo rezultate pregleda, kada

idemo na ispit. Mi tada brinemo kakav će biti ishod i kako će to utjecati na naš život. Kada se

nalazimo u stresnim situacijama može nam se desiti da smo njima preokupirani što može utjecati na

naše ponašanje. Npr možemo premalo ili previše jesti, previše pušiti, biti fizički nemirni, osjećati da

nam srce brže kuca, da nam se ruke znoje , možemo imati poteškoća sa spavanjem i sl. Sve su to

simpotmi anksioznost u situaciju čiji nas ishod brine. U većini situacija anksioznost će prestati kada

ove situaciju prestanu. Međutim kada je anksioznost stalno prisutna i ometa nas u savladavanju

zahtijeva svakodnevnog života, tada nas ona ne potiče da riješvamo problem, nego nas naprotiv

blokira je dobro potražiti pomoć liječnika koji će moći utvrditi da li se radi o anksioznom

poremećaju.

Kako ćemo prepoznati da smo anksiozni?

3

Anksioznost se izražava nizom tjelesnih simptoma kao što su lupanje srca, znojenje, podrhtavnje ruku

ili tijela, suha usta, teškoće kod disanja, mučnina u želudcu, osjećaj topline ili vručine, napetost mišća,

osjećaj da se ne možemo opustiti, osjećaj knedle u grlu, ili psihičkim simptomima kao što su osjećaj

nesvjestice, slabosti, smušenosti, teškoća koncentracije, straha da ćete umrijeti, poludjeti, izgubiti

kontrolu nad svojim ponašanjem, doživljajem pretjerane zabrinutosti, osjećaja da će vam se svaki čas

desiti nešto neugodno iznenađenje. Kada se ovi simptomi javljaju kao odgovor na neku situaciju koja

vas brine i kada nestanu kada ona prođe tada se radi o očekivanoj anksioznosti zbog koje ne bi ste

trebali brinuti previše. Međutim kada su neki od ovih simpotma prisuti stalno ili se javaljaju u

napadima panike ili u nekim posebnim siutacijama kojih se ljudi obično ne boje kao što je izlazak iz

kuće, odlazak u društvo tada bi bilo potrebno da o tome razgovarate s liječnikom. Iako možda

bolujete od anksioznog poremećaja nije nužno da imate sve navedene simptome navedene u upitniku

tjeskobe. Vrlo je važno da detaljno opišete svoje smetnje liječniku koji će moći zaključiti da li se

uopće radi o anksioznom poremećaju ili o nekom drugom poremećaju i da li su potrebne neke

pretrage i pregled drugih liječnika specijalista. Simptomi anksioznosti navedeni su u upitniku

tjeskobe. Molimo vas da ovaj upitnik popunite i prodiskutirajte s vašim liječnikom. Dobro je da

upitnik popunite prije nego što počnete primijenivati ovaj program i nakon nekog vremena ponovno

kako bismo mogli pratiti vaše stanje i procijeniti vaš napredak .

Kako nastaju simptomi anksioznosti

Na nastanak anksioznih poremećaja utjeću različiti faktori kao što su iskustva u djetinstvu, stresne

situacije, osobna osjetljivost, načini sučeljavanja sa stresom. Stresni događaji mogu biti gubitak

emocionalno značajnih osoba, prekid emocionalne veze, pritisak na poslu, financijski problemi,

ozbiljna tjelesna bolest, velike projmjene u životu kao što je selidba, promaknuće na poslu, rođenje

djeteta, vjenčanje i sl.

Vanjske stresne situacije mogu doprinijetri pojavi poremečaja ali same po sebi nisu dovoljnje da

objasne nastanak poremećaja. Jer kao što znamo ima puno osoba koje su bili u sličnim situacijama i

nisu obolili . Stoga se može reči da ovakve vanjske situacije predstavljaju povećani rizik za

nastanka pormećaja.

Osobna vjerovanja o nastanku poremećaja koja mogu usporiti liječenje

Vrlo je važno da otkrijemo koja su naša vjerovanja oko nastanka poremećaja, budući da nas neka

vjerovanja mogu kočiti u liječenju. Tako npr. ako vjerujuemo da su isključivo vanjske okolnosti

odgovorene za nastanak poremećaja tada nam se može desiti da se pasiviziramo u liječenju vjerujući

da jedino promjena vanjskih okolnosti može donijeti do promjene našeg stanja. Na ovaj način mi

vjerujemo da mi nemožemo ništa poduzeti i da je događaj koji nam se desio potupuno izvan naše

kontrole. Vrlo je važno da počnemo razmišljati o tome da iako nemožemo promijeniti vanjski događaj

mi možemo promijeniti naše tumačenje toga događaja i utjecati na simptome bolesti. Gubitak nada da

mi možemo nešto učiniti i promijeniti negativno djeluje na ishod liječenja bolesti.

Vjerovanje da samo slabići mogu imati ovakve simptome je netočno i može nam više odmoći nego

pomoći. Osobe koji imaju anksiozni poremećaj nisu zbog toga manje vrijedni kao ljudi jer anksiozni

poremećaj nije osobina karaktera nego je bolest kao i svaka druga tjelesna bolest. Da neke boluju od

srčane bolesti sigurno ne biste pomislili da je on slaba osoba, stoga nemojte to misliti niti tada kada

imate anksiozni poremećaj.

Ciklus anksioznosti

Kada je jedanput krug anksiozunosti pokrenut on sam sebe održava preko simpotma , misli i osjećaja

koji međusobno samo povećaju anksioznost. Stoga je važno da razumijemo kako nastaju simptomi i

na koji način se održavaju kako bi razumijeli da možemo prekinuti ovaj krug utjecaja čime ćemo

poboljšati svoje stanje i preuzeti kontrolu nad svojom tjeskobom.

4

Zbog postojanja povezanosti između misli, osjećaja , ponašanja i tjelesnih simptoma. moguće je

utjecati na smanjenje nelagode , otkloniti, umanjiti ili svesti anksioznost na razinu koja se može

tolerirati. Da postoji povezanost izmežu misli osjećaja i ponašanja sjetimo se samo naših emocija koje

su također praćene tjelesnim simptomima i različitim ponašanjem. Već samo prisjećanje na ljutnju ili

na tugu može izazvati promjenu naših misli i našeg ponašanja

Anksioznost je prirodna reakcija na opasnost

Da bismo razumijeli simptome anksioznosti moramo znati da je anksioznost prirodna reakcija na

opasnost koja je automatska i urođena, stoga će se simptomi anksioznosti pojaviti uvijek kada postoji

dživljaj opasnosti koji može biti objektivan i subjektivan. Bez obzira da li postoji stvarna opasnost ili

mi doživlajvamo situaciju kao opasnom ili čak nismo svjesni opasnosti mi ćemo iskusiti simptome

anksioznost. Ovi simpotmi imaju smisla zato što pripremaju tijelo za reakciju na opoasnost koja

može biti borba ili bijeg. Ova reakcija proizvodi niza fizoloških reakcija u našem tijelu .O

anksioznsoti kao poremećaju govorimo kada se simptomi anksioznosti javljaju bez postojanja nama

poznatih situacija opasnosti ili kad postoji pretjerana anksioznost na uobićajene situacije kao što su

npr. odlazak na ispit, razgovor za posao, društvo, izlazak iz kuće i sl. U situacijama kada nam

opasnost nije poznata organizam reagira kao da je prijetnja stvarna.

Simptomi anksioznosti kao posljedica disbalansa kisika i ugljičnog dioksida i lučenja adrenalina

Vrlo je važno da razumijemo tjelesnu pozadinu nastanka simpotma anksioznosti jer će mo na taj način

lakše razumijeti kako možemo kontrolirati simptome anksioznosti ako naučimo kontrolirati naše

disanje i napetost naših mišića.

U anksioznosti tijelo reagira kao da smo u opasnosti i priprema se na reakciju borbe ili bijeg za što su

nam potrebni jaki napeti mišići i za to nam je potrebno više kisika i adrenalina.. Da bi se povećao

dotok kisika ubrzava se disanje. Ubrzanje disanja može se doživljavati kao da osoba ne može doći do

daha, prsni mišići zbog toga mogu postati napeti a to se može doživljavati kao pritisak ili bol u

grudnom košu. Previše kisika u krvi može dovesti do osjećaja nesvjestice ili osjećaja da nam je glava

prazna ili da su nam osjećaji zbrkani.

Adrenalin dovodi do ubrzanja rada srca što se doživljava kao lupanje srca, povećava napetost mišića

što može dovesti do glavobolje, bolova u vratu osjećaja obruča oko glave, može također dovesti do

drhtanja mišića. Može izazvati crvenjenje ili blijeđenje kože, pa osoba može doživljavati vrućinu ili

hladnoću ili naizmjenične jedno i drugo. S efektom adrenalina povezana su suha usta, zamagljen vid,

teškoće gutanja, mučnina i poriv za uriniranjem ili defekacijom i znojenje.

Anksioznost i mozak

Anksioznost ima svoje uporište u mozgu, kada su u laboratorijksim uvjetima stimulirani neki dijelovi

mozga dolazi do pojave simptoma anksiouznosti. Razumijevanje anksioznih poremećaja na

moždanom nivo odnosi se na disbalans različitih neurotranskitera u nekim regijama mozga.

Lijekovi koji se koriste u liječenju anksioznosti utječu na ovaj disbalans i na biološki način smanjuju

simptome bolesti.

Nefunkcionalne -negativne misli i prateći osjećaji

Zabrinutost je uobićajna kod osoba koji boluju od anksioznih poremećaja.

Kada su ljudi anksiozni teško se mogu koncentrirati, zaokupljeni su negativnim mislima koje ih

zabrinjavaju. Najčešće misli su slijedeće: neću izdržati, ispast ću budala i osramotiti se pred drugima,

izgubit ću kontrolu, imam infarkt, umirem, ne mogu disati i drugo. Ove misli često su praćene

osjećajima nesigurnosti, bespomoćnosti, ljutnje i drugim neugodnim emocijama.

Ove misli često izazivaju pogoršanje fizičkih simptoma i sputavaju nas u različitim životnim

aktivnostima, stoga je važno uhvatiti se u koštac s njima i promijeniti ih u realističnije ili pozitivne

misli. O postupku s ovim mislima vidi dalje u tekstu.

5

Ukratko ono što trebate znati o anksioznosti

Anksioznost je prirodna reakcija na stres, nelagodu, opasnost

Anksioznost sama po sebi nije negativna i stoga ne treba izbjegavati svaku anksioznost,

budući je anksioznost svakodnevnog života normalna i korisna i ne treba je se bojati.

Nema uspješnog djelovanja bez neke razine anksioznosti sjetite se samo uzbuđenja odlaska na

neku proslavu i sl.

Anksioznost se može kontrolirati pa nećete zbog anksioznosti izgubiti kontrolu nad svojim

ponašanjem i učiniti nešto nekontrolirano, trebate znati da vi uvijek odlučujete o tome što će

učiniti.

Osoba u paničnom napadaju ne treba se bojati da će izgubiti razum / “poludjeti” ili da će

doživjeti infarkt srca

Kava, cigarete i alkohol mogu provocirati anksioznost, stoga bi trebalo smanjiti cigarete ili

prestati pušiti, piti kavu bez kofeina i ne piti alkohol

Za vrijeme predmenstrualnog perioda kod nekih žena mogu se pojaviti simptomi anksioznosti.

Kod fizičkog napora ili kod emocija koje se javljaju kao reakcija na neku situaciju pojavljuje

se ubrzanje pulsa i disanja , što osobe koje pate od anksioznih poremećaja mogu doživjeti kao

pogoršanje svog stanja. Važno je znati da je to normalna pojava koja će se smiriti nakon

nekog vremena.

Reakcije koje se događaju u tijelu prilično su slične pri različitim emocijama kao što je npr.

tuga ili ljutnja, stoga se nemojte odmah zabrinuti da vam se stanje pogoršalo jer je normalno

da osjećate različite emocije u različitim situacijama

Da biste razlučili da li vam se anksioznost pogoršala uzmite u obzir događaje neposredno

prije nego što ste se počeli osjećati tjeskobno. To može pokazati da se uopće ne radi o

anksioznosti već o nekoj drugoj emociji koja vama trenutno vlada, ili da postoji poseban

razlog za tjeskobu. To često može biti umirujuće, svakako bolje nego da se osjećamo tjeskobni

"bez razloga"

Negativne misli mogu pogoršavati simptome anksioznosti

panika je samo pretejrano izražena anksioznost

Panika nije štetna niti opasnia tek neugodnia Neće se dogoditi ništa strašnije.

zaustavite zastrašujuće misli , sugerirajte si pozitvne misli

Pričekajte, daj vremena strahu da iščezne, bez borbe ili bijega od njega. Samo ga prihvatite.

Vrlo brzo ćete primijetiti da će strah pretati kada mu prestanete dopirnostiti zastrašujućim

mislima i kada smirite disanje.

[Danijela]

ne bi bilo loše da se na ovoj temi preskoče copy/paste tekstovi i klipovi, zlonamerni komentari i komentari onih koji nisu iskusili ovo teško stanje.

[ВИЛМА]

Не видим ниједан злонамеран коментар, а копи-пејст сам одрадила јер немам времена да прекуцавам све то овде.

[Danijela]

čitač, nije se odnosilo na tebe.

[zejak]

Зејак, први линк дефинитвно није приказ анксиозности, већ параноје, што је сасвим друга врста поремећаја.

Ниједан од ових линкова са јутјуба нема везе са анксиозношћу.

Prvi link je slikovit prikaz ankcioznosti (govor tela i gestikulacija očigledno to pokazuju) prouzrokovane spoljnim nadražajem (ova Vaša primedba mi ukazuje da možda nemate jasan dodir sa Vašim emocijama i osećanjima, pa ste to interpretirali kao paranoja (u toj sceni nema elemenata iracionalnosti i deluzije)). Imam lična iskustva gde ljudi kada ih pažljivo posmatram postaju ankciozni. Ona može ponekad biti jako nelagodno osećanje samoopažanja sopstvenih emocija i osećanja koja mogu biti konfliktna tako da ponašanje i pokreti osoba izgledaju slični osobama prikazanih u ovom video klipu (često praćeni mikropokretima)

The Smashing Pumkins "Zero"

Takođe, moj Vam je savet da budete veoma pažljivi u korišćenju reči "poremećaj". Svako je bar jednom u životu doživeo ankcioznost, paranoju, itd. Što se ostalih linkova tiče, oni svakako pokazuju visok nivo ankcioznosti, a poslednji prikazuje osim ankcioznosti i depresivnost.

[ВИЛМА]

Реч "поремећај" је и званична реч која се користи за анксиозност (видети у шифрарнику дијагноза), конкретно, спада у неуротски соматоформни поремећај.

Они линкови (прва два) су ми заиста више него смешни, и не изражавају ништа осим лошу глуму у другоразредном филму.