antoneta Написано Јун 28, 2011 Пријави Подели Написано Јун 28, 2011 Ljudi vole da zive... ako nema Neba za koje se drzis, pretpostavljam da ne treba puno da se eliksir dugovecnosti „pronadje” u sarenilu ovozemnih plodova... makar oni bili i iz farmaceutskih kuca... Sibirska Aronija koja leci i najvece zdravstvene posasti danasnjice i ujedno tonizira „otkucavanje sata” lepote, Aloa Vera iz Forever Living-a ciji naziv sam govori o spektru dejstva, npr... sa njima sam se susretala, mada mislim da ima i manje ekstremnih varijanti, sa manje ekstremnim cenama... cak i svima pristupacni lekici iz apoteke na uglu - mogu da se dozive na spasonosan nacin koji iskljucuje Boga... Ta teznja coveka da traje, da ne propada, da ne boluje, da uziva lepotu i milinu - mislim da je usadjena u svakog od nas... i svi ovi suplementi, terapeutici i kozmeticki preparati, mislim da nisu losi sami po sebi ukoliko ih koristimo kao darove date nam s vise, kao tvari na kojima zahvaljujemo Bogu... Medjutim, cim medikament postane dovoljan sam po sebi, cim u samom njemu uvidimo slamku koja nas vadi iz preteceg potonuca - pravimo gresku, pretpostavljam, slicno praroditeljima - shvatamo materiju kao jedini preduslov svoga zivljenja, sto nas u potpunosti i potcinjava njoj. Prirodna zavisnost od sveta biva izvitoperena, i na kraju se ispostavlja da je materija izvor nepostojanosti i truleznosti jer sama kao takva nije kadra da odrzi covekov zivot.... Po meni, nije sporno koriscenje nikakvih medikamenata ukoliko im se ne da nepripadajuca vaznost... Vecnost dolazi samo kroz Tvorca, ako kormilamo tu koordinatu ne smemo da izgubimo iz vida.... smej.gif Poslednji kolokvijum iz farme okoncan u subotu, hvala Bogu... po pitanju stetnosti lekova - i dalje su aktuelne Paracelzusove reci: „Sve su supstance otrovi... samo se po dozi otrov razlikuje od leka.” Idealno bi bilo da je lek efikasan, ali ne i toksican, ali pravo je stanje danas da svi lekovi donose efikasnost uz toksicnost koja je podnosljiva za pacijenta. Oni sa malom terapijskom sirinom u tom pogledu zahtevaju vecu predustroznost, a u nekim slucajevima nezeljeni efekti variraju od osobe do osobe u zavisnoti da li ona, genetikom uslovljeno, raspolaze adekvatnim odnosom metabolickih enzima kvalitativno i kvantitativno... sto opet sve govori u prilog cinjenici da se ne zivi samo o hlebu, u ovom slucaju - leku... "Ако је бол све што видиш, можда тада губиш из вида Мене?" Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Јун 28, 2011 Пријави Подели Написано Јун 28, 2011 За валеријана капи могу рећи да су екстра. smej.gif Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Никола Ђоловић Написано Јун 28, 2011 Пријави Подели Написано Јун 28, 2011 Ljudi vole da zive... ako nema Neba za koje se drzis, pretpostavljam da ne treba puno da se eliksir dugovecnosti „pronadje” u sarenilu ovozemnih plodova... makar oni bili i iz farmaceutskih kuca... Sibirska Aronija koja leci i najvece zdravstvene posasti danasnjice i ujedno tonizira „otkucavanje sata” lepote, Aloa Vera iz Forever Living-a ciji naziv sam govori o spektru dejstva, npr... sa njima sam se susretala, mada mislim da ima i manje ekstremnih varijanti, sa manje ekstremnim cenama... cak i svima pristupacni lekici iz apoteke na uglu - mogu da se dozive na spasonosan nacin koji iskljucuje Boga... Ta teznja coveka da traje, da ne propada, da ne boluje, da uziva lepotu i milinu - mislim da je usadjena u svakog od nas... i svi ovi suplementi, terapeutici i kozmeticki preparati, mislim da nisu losi sami po sebi ukoliko ih koristimo kao darove date nam s vise, kao tvari na kojima zahvaljujemo Bogu... Medjutim, cim medikament postane dovoljan sam po sebi, cim u samom njemu uvidimo slamku koja nas vadi iz preteceg potonuca - pravimo gresku, pretpostavljam, slicno praroditeljima - shvatamo materiju kao jedini preduslov svoga zivljenja, sto nas u potpunosti i potcinjava njoj. Prirodna zavisnost od sveta biva izvitoperena, i na kraju se ispostavlja da je materija izvor nepostojanosti i truleznosti jer sama kao takva nije kadra da odrzi covekov zivot.... Po meni, nije sporno koriscenje nikakvih medikamenata ukoliko im se ne da nepripadajuca vaznost... Vecnost dolazi samo kroz Tvorca, ako kormilamo tu koordinatu ne smemo da izgubimo iz vida.... 4chsmu1 Poslednji kolokvijum iz farme okoncan u subotu, hvala Bogu... po pitanju stetnosti lekova - i dalje su aktuelne Paracelzusove reci: „Sve su supstance otrovi... samo se po dozi otrov razlikuje od leka.” Idealno bi bilo da je lek efikasan, ali ne i toksican, ali pravo je stanje danas da svi lekovi donose efikasnost uz toksicnost koja je podnosljiva za pacijenta. Oni sa malom terapijskom sirinom u tom pogledu zahtevaju vecu predustroznost, a u nekim slucajevima nezeljeni efekti variraju od osobe do osobe u zavisnoti da li ona, genetikom uslovljeno, raspolaze adekvatnim odnosom metabolickih enzima kvalitativno i kvantitativno... sto opet sve govori u prilog cinjenici da se ne zivi samo o hlebu, u ovom slucaju - leku... greengrin http://upodobljavanje.wordpress.com/ https://www.facebook.com/Upodobljavanje Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Милан Меденица :) Написано Октобар 25, 2011 Пријави Подели Написано Октобар 25, 2011 да неко не помисли да не треба да се лечи, него да буквално претрпи болест и узда се само у веру, свети Оци се једнако слажу да је лечење неопходно и спасоносно, јер је први лек свето причешће који је остављен и за тело и за душу, као што је и медицина развијана од стране светог Пантелејмона и светих Козме и Дамјана, који су и сами били и лекари, тиме се удостојвиши светости. nana је реаговао/ла на ово 1 клик Душекорисна књига О ЧЕСТОМ ПРИЧЕШЋИВАЊУ СВЕТИМ ТАЈНАМА ХРИСТОВИМ, свети Никодим Светогорац и свети Макарије Коринтски клик Кољивари и пракса честог причешћивања Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Милан Меденица :) Написано Мај 14, 2012 Пријави Подели Написано Мај 14, 2012 свети Лука Војно-Јасеницки, хирург, архиепископ Кримско-Симферопољски https://www.pouke.org...-војно-јасениц/ клик Душекорисна књига О ЧЕСТОМ ПРИЧЕШЋИВАЊУ СВЕТИМ ТАЈНАМА ХРИСТОВИМ, свети Никодим Светогорац и свети Макарије Коринтски клик Кољивари и пракса честог причешћивања Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Перса Написано Септембар 1, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 1, 2012 Zdravlje je uslovljeno prvenstveno zdravom ishranom... Sve više ima proizvoda o koji nema dovoljno informacija i vidljiva istaknuta deklaracija. Često ne postoji potpuni podaci o poreklu, kvalitetu, načinu tretmanisanja namernica. Treba vratiti zakon koji strože kontroliše jestive prizvode. Tema je postavljena u cilju razmene informacija, zapažanja i iskustva . Pažnja > Šokantno: Paprike u Mercatoru sadrže oznaku ‘nije za jelo’ zbog tretiranja jakim pesticidom (FOTO) Da mnogi od nas nisu svjesni kakve toksine svakodnevno unosimo u organizam svjedoči i fotografija koja je danas osvanula na Facebooku, a koja prikazuje kako crvene paprike s polica u Mercatoru sadrže oznaku ‘kora nije za jelo’ zbog tretiranja kancerogenim pesticidom! Na društvenoj mreži Facebook danas se pojavila fotografija koja prikazuje kako bh. građani većinom nisu svjesni da veliki trgovački centri uvoze hranu sumnjivog porijekla, tretiranu opasnim pesticidima koji imaju ogromnog uticaja na ljudsko zdravlje, kao i zdravlje drugih organizama koji dođu u dodir s ovim sredstvima. Naime, na deklaraciji koja stoji na kutiji crvenih paprika u Mercatoru u Ložioničkoj ulici u Sarajevu jasno je naznačeno da kora povrća nije upotrebljiva za jelo jer je tretirana pesticidom OPP-IMAZALIL, štetnim po ljudsko zdravlje. IMAZALIL je snažni fungicid koji se izdašno koristi kod uzgoja povrća i voća, posebno agruma, kakve možemo naći i na našem tržištu. Ovaj fungicid je karcinogen, može uticati na reproduktivno zdravlje i razvoj ploda te je snažan neurotoksin. Posebno je opasan, odnosno smrtonosan, za sve vodene organizme. Također, ovu oznaku mogu sadržati mnoge vrste voća i povrća, posebno limun i narandže, stoga se preporučuje da koricu ovih agruma ne koristite u ishrani. Jedino što vam možemo savjetovati je da pažljivo čitate deklaracije na namirnicama koje kupujete ili da iste kupujute na mjestima za koja ste sigurni da prodaju domaće, netretirano voće i povrće. ~~~ АлексаС је реаговао/ла на ово 1 Клоним се људи који мисле да је дрскост храброст, а нежност кукавичлук. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Септембар 2, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 2, 2012 Али како када је све затровано? Храна,ваздух,вода. Мисли,људи. Јуче ми је остала исечена половина парадајза неупотребљена неколико сати, и била је потпуно прекривена слојем буђи. Најежила сам се. Ко зна којико је прскана. Лидија Миленковић, Перса and JESSY је реаговао/ла на ово 3 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Дуња Написано Септембар 2, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 2, 2012 Шта све човек мора да ради да би умро здрав... Млађони, drvce, Grizzly Adams and 2 осталих је реаговао/ла на ово 5 "Ја сам спреман - нашао сам шлем." Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Перса Написано Септембар 11, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 11, 2012 Spanać - jedna od nutritvno najvrednijih namirnica Spanać je jedna od nutritvno najvrednijih namirnica iz grupe povrća. Spanać, lat. Spinacia oleracea, je zeleno lisnato povrće koje spada u porodicu Chenopodiaceae. Veruje se da potiče iz Persije (današnji Iran), a u Kinu je dospeo u 7 veku nakon što ga je tamo, kao dar, poslao kralj Nepala. Možda od sveg povrća, spanać ima najkraću istoriju konzumacije u Evropi koja ga je upoznala tek u 11. veku kada su ga Maori doneli u Španiju. Spanać dobro uspeva u umerenim klimama, a iako dostupan tekom cele godine, najbolji ukus i nutritivni profil ima onaj u sezoni između marta i maja, odnosno septembra i oktobra. Spanać i zdravlje Svima nam je poznato kako Popaj postane super snažan nakon što pojede porciju spanaća, a mnoge bi iznenadila činjenica, kao verovatno i samog Popaja, da je osim snage, spanać Popaju pružio zaštitu od kancerogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, i čuvao zdravlje mozga i očiju. Istraživači su u spanaću identifikovali 13 različitih flavonoida koji imaju antioksidativno i potencijalno antikancerogeno delovanje. Ova svojstva flavonoida prisutnih u spanaću toliko su impresivna da su potstakla naučnike na kreiraanje posebnih ekstrakata spanaća koji bi se koristili u kontrolisanim studijama. Prema studiji iz 2004. objavljene u septembru, u Journal of Nutrition, karotenoid neoksantin, koji se nalazi u spanaću, bori se protiv karcinoma prostate na dva načina: sprečavajući umnožavanje stanica karcinoma i potstičući njihovo samouništenje. Spanać je izvanredan izvor vitamina C i beta-karotena, važnih antioksidansa koji imaju ulogu u smanjenju količine štetnih slobodnih radikala u organizmu i posledica koje slobodni radikali ostavljaju. Jedna od njihovih važnih uloga u organizmu je i sprečavanje oksidacije holesterola, pa tako posledično i čuvanje zdravlja kardiovaskularnog sistema. Naime, oksidirani holesterol ima sposobnost nakupljanja na ćelijama krvnih žila te tako povećava verovatnoću za njihovo začepljenje i srčani ili moždani udar. Unos adekvatnih količina vitamina C i beta-karotena ovu verovatnoću uveliko smanjuje. 1 šolja kuvanog spanaća osigurava 295% dnevnih potreba za vitaminom A i oko 30% dnevnih potreba za vitaminom C. Spanać je takođe jako dobar izvor folata, vitamina iz B grupe koji igra važnu ulogu u smanjenju nivoa homocisteina u krvi, komponente za koju se veruje da, ukoliko je prisutna u visokoj koncentraciji, može povećati verovatnoću za srčani udar. Kardioprotektivnoj ulozi spanaća pridonosi i magnezijum, mineral koji igra ulogu u održavanju normalnog krvnog pritiska. 1 šolja kuvanog spanaća osigurava 65.6% dnevnih potreba za folnom kiselinom i oko 40% dnevnih potreba za magnezijumom. Visok nivo vitamina K u spanaću (1 šolja svežeg spanaća osigurava 200%, a 1 šolja kuvanog 1000% dnevnih potreba za vitaminom K) čini ovu namirnicu važnim saveznikom u održavanju zdravlja kostiju. Naime, vitamin K je neophodan za pravilan proces mineralizace kosti, pa samim tim i za čvrste i zdrave kosti. Rezultati studija sprovedenih na životinjama sugerišu da spanać može zaštititi mozak od oksidativnog stresa ti da smanji slabljenje moždanih funkcija usled starenja. Naime, istraživači su uočili da miševi hranjeni spanaćom imaju poboljšanu sposobnost usvajanja novih znanja te poboljšane motoričke veštine. Studija objavljena u maju 2005. u Journal of Experimental Neurology navodi da konzumiranje spanaća može značajno smanjiti oštećenje mozga usled moždanog udara i drugih neuroloških oštećenja. Šargarepa se oduvek uzdizala kao dobar zaštitnik vida, dok spanać sasvim sigurno ravnopravno može stati „rame uz rame“ šargarepi. Naime, izvanredan je izvor luteina, karotenoida kojem su brojne studije, između ostalih, potvrdile ulogu u zaštiti od bolesti očiju poput makularne degenerace i katarakte. S obzirom da je, kao i drugi karotenoidi, lutein topiv u mastima, za najbolji učinak, najbolje je uživati u spanaću začinjenom maslinovim uljem. Nutritivni profil spanaća (1 šolja kuvanog, 41,4 kCal)Nutrijent Količina %DV vitamin K 888.50 mcg 1110,6 vitamin A 14742.00 IU 294,8 mangan 1.68 mg 84 folna kiselina 262.44 mcg 65,6 magnezijum 156.60 mg 39,1 gvožđe 6.43 mg 35,7 vitamin C 17.64 mg 29,4 vitamin B2 0.42 mg 24,7 kalcijum 244.80 mg 24,5 kalijum 838.80 mg 24 vitamin B6 0.44 mg 22 prehrambena vlakna 4.32 g 17,3 bakar 0.31 mg 15,5 vitamin B1 0.17 mg 11,3 fosfor 100.80 mg 10,1 Kako odabrati i skladištiti spanać? Spanać koji kupujete trebao bi biti intenzivno zelene boje, bez požutelih delova i oštećenja na rubovima listova. Tako ćete biti sigurni da kupujete sveže povrće. Ukoliko ga odmah ne pripremate za jelo, spakujte ga u plastičnu vreću, u frižider, i to bez prethodnog pranja, jer vlaga može uzrokovati kvarenje. Već skuvani spanać nije dobro ostavljati duže vreme, ni u frižideru, niti u zamrzivaču. Eventualno se može smrznuti tek 2 minute blanširan spanać, iako će i ovako tretiran promeniti teksuru i postati izuzetno mekan. Saveti za pripremanje spanaća Pre pripreme, spanać je potrebno dobro oprati kako bi se sa listova uklonila zaostala zemlja i druge nečistoće. Najbolje je spanać staviti u veliku posudu sa čistom ili POVRĆE ĆE SE NAJBOLJE OPRATI U VODU - Ako se u vodu stavi kašičica sode bikarbone. hladnom vodom te rukom raditi kružne pokrete kroz vodu i spanać. Na taj način se od listova spanaća razdvajaju nečistoće koje zaostaju u vodi. Listove zatim treba procediti i ponovo uliti čistu vodu i u nju vratiti spanać. Postupak ponavljati sve dok u vodi više ne bude nečistoća. Najčešće je potrebno vodu promeniti 3 puta. Treba imati na umu... Spanać spada u malobrojnu grupu namirnica koja ima merljivu količinu oksalata, komponenata koje, ako su u telesnim tečnostima prisutne u visokim koncentracijama, mogu kristalizirati i uzrokovati zdravstvene probleme. Zbog toga se osobama sa narušenim funkcijama bubrega i mokraćnog mehura preporučuje izbegavanje spanaća. Oksalati mogu ometati i apsorpciju kalcijuma, pa se osobama koje uzimaju suplemente kalcijuma preporučuje da spanać jedu barem 2-3 sata pre nego unose kalcijum. S obzirom da spanać sadrži goitrogene-komponente koje mogu ometati rad štitne žlezde, osobama sa poremećenom funkcijom štitne žlezde također se proporučuje izbegavanje spanaća. мирођија је реаговао/ла на ово 1 Клоним се људи који мисле да је дрскост храброст, а нежност кукавичлук. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Перса Написано Септембар 12, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 12, 2012 VODU U KOJOJ SE KUVAO OLJUŠTEN KROMPIR ISKORISTITI - Za pripremanje supa i čorbi, jer sadrže vitamine i hranljive materije. * POVRĆE ĆE SE NAJBOLJE OPRATI U VODU - Ako se u vodu stavi kašičica sode bikarbone. * NE LJUŠTITI KROMPIR I ŠARGAREPU PRE KUVANJA - Jer su vitamini i minerali najviše koncentrisani odmah ispod ljuske. * SUPA OD KOSTIJU BIĆE UKUSNIJA - Ako se kosti pre kuvanja ostave najmanje 1 sat potopljene u malo posoljenu vodu. мирођија and Драгана Милошевић је реаговао/ла на ово 2 Клоним се људи који мисле да је дрскост храброст, а нежност кукавичлук. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Септембар 13, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 13, 2012 Персо,дивна ти је тема. .hvala. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Перса Написано Септембар 13, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 13, 2012 Моје искуство је да свака домаћица треба да има у својим жардињерама (уколико живи у граду и нема башту) или на тераси све зачинске биљке: босиљак, рузмарин, першун (воле топлину), мајчина душица, нана,,, посебно које волите да користите као додатке храни. Своје биље чувајте на чистом без дохвата кућних љубимаца, издувних гасова транспортних средстава... Медитеранско зачинско биље ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Ako želiš biti srećan 1 dan - opij se, ako želiš biti srećan nedelju dana - prodaj imanje, ako želiš biti srećan mesec dana - oženi se, ako želiš sreću celog života - gaji cveće и začine! Клоним се људи који мисле да је дрскост храброст, а нежност кукавичлук. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Млађони Написано Септембар 13, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 13, 2012 Јуче ми је остала исечена половина парадајза неупотребљена неколико сати, и била је потпуно прекривена слојем буђи. Најежила сам се. Ко зна којико је прскана. Да је прскана буђ не би требало да се створи... буђ су мали организми који су се развили на парадајзу. Не видим по којој логици је то процес прскања. Пре би било да си ти преко руку ило ножа пренела неке бактерије/гљиве које су се развиле. Eво одличног документарца на ту тему: http://documentaryheaven.com/eat-fast-and-live-longer/ Mini Mi је реаговао/ла на ово 1 oh sh*t man... i was taking life seriously, now i will divide things by zero. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Септембар 13, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 13, 2012 Парадајз је богат витамином Ц, који подстиче имунитет. Садржи важан фитонутријент ликопен, за који је научно доказано да успорава старење и смањује ризик од рака, нарочито рака простате и дебелог црева. Ликопен чак штити наш генетски материјал од оштећења и болести које она могу изазвати, а истраживања показују да је захваљујући ликопену ризик од кардиоваскуларних болести код особа које свакодневно једу парадајз нижи са 29 одсто. Ликопен је нарочито драгоцен за жене које су у менопаузи јер смањује ризик од остеопорозе. Парадајз стимулише производњу карнитина, за који је доказано да убрзава сагоревање масних наслага за више од 30 одсто. Парадајз у свежем или прерађеном облику снижава ниво холестерола и триглицерида у крви. Такође позитивно утиче и на циркулацију крви, чиме се смањује ризик од атеросклерозе. Ово поврће богато је и бета каротеном, лутеином и зеаксантином, фитонутријентима који чувају вид и смањују ризик од дегенеративних болести ока. Драгана Милошевић and Перса је реаговао/ла на ово 2 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
мирођија Написано Септембар 13, 2012 Пријави Подели Написано Септембар 13, 2012 Опростити и заборавити, добро је за здравље Особе које тешко праштају другим људима изложене су повишеном ризику од инфаркта и можданог удара. „Грешити је људски, праштати је божански”, писао је енглески песник Александар Поуп, а резултати новог научног истраживања показали су да праштање људима који су нас повредили благотворно делује на наше здравље. Научници са Универзитета у Калифорнији утврдили су да особе које умеју да праштају другима немају нагле скокове притиска који су веома опасни за кардиоваскуларно здравље. У истраживању је учествовало 200 испитаника, који су замољени да размишљају о ситуацијама у којима су их пријатељи увредили. Половини су психолози рекли да размишљају о томе шта их је наљутило, док су испитаници који су били у другој групи охрабрени да о догађају који их је повредио размишљају у духу праштања. Испитаницима је затим пажња скренута на неке друге ствари, а онда су замољени да се поново присете догађаја који их је узнемириоо, овај пут без инструкција психолога. Током трајања експеримента, учесницима су константно мерени пулс и крвни притисак, преноси „Дејли мејл”. Испитаници из групе која је о догађају размишљала у негативном контексту, без покушаја превазиђе љутњу, имали су упадљиве „скокове” крвног притиска, а притисак им је остао повишен и након паузе током које су могли да се смире размишљајући о нечему другом. Код испитаника којима је речено да о догађају размишљају у духу праштања особи која их је повредила није бележено „скакање” притиска. Особе склоне праштању очигледно се боље носе са стресовима, што позитивно утиче на кардиоваскуларно здравље, као и на здравље уопште, поручују научници. Срђан Ранђеловић and Перса је реаговао/ла на ово 2 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука