pravoslavna Написано Новембар 30, 2011 Пријави Подели Написано Новембар 30, 2011 Kako bi bilo divno da mogu da im dam jednu adresu na Tajladnu, da pošalju jednoj divnoj Tajlanđanki...Možda i može? Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
LukaZ Написано Новембар 30, 2011 Пријави Подели Написано Новембар 30, 2011 "Русија ће спасити Православље" Игуман Јефрем Ватопедски http://www.interfax-religion.com/?act=news&div=8910 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Оља Написано Децембар 1, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 1, 2011 Није карактеристично за Православље да верници праве спискове својих грехова 01четвртакдец 2011 Posted by radiosvetigora Представници највише јерархије Руске Православне Цркве изразили су сумњу у то што верници праве спискове грехова и потврдили су да то није карактеристично за православно предање. „Православље има духовни, богослосвки и пастирски став према греху што не подразумева било какву стриктну и одређену регулативу и уредбе. Да ли су спискови заиста потребни?“ Ово је изјава оца Игора Вижанова, секретара Одељења за спољне послове Руске Православне Цркве. Овом изјавом отац Игор је реаговао на новообјављени (2008. год.) ватикански списак традиционалних смртних грехова, који су допуњени са још седам нових сагрешења која су у вези са епохом глобализације: генетска модификација, експерименти на људима, уништење природне средине, друштвена неправда, осиромашење других (својих ближњих), наношење повреда и дрога. Отац Игор је нагласио да Западно Хришћанство има потребу да класификује чак и духовне ствари, а Источно Хришћанство није никада користило такве ригорозне мере или духовна упозорења. Несумњиво је да Православље и православна пракса именује и смешта на своје место сваки грех, и бави се конкретно сваком особом. То наравно, како о. Игор истиче, не значи да је Православље индиферентно према политичким и друштвеним приликама. Врло је значајан закључак о. Игора, да ниједан грех није друштвени или политички, већ духовни догађај, у коме се личност супротставља Божјој вољи и Његовим заповестима. Извор: СПЦ Oglo, Милан Меденица :), antics and 1 члан је реаговао/ла на ово 4 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Децембар 1, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 1, 2011 Katolička Crkva nikada nije pravila nikakve spiskove grijeha već između svih tih grijeha ukazovala samo na tip sagrešenja koji posebno važnim načinom ugrožava čovjekovu bliskost i prijateljstvo s Bogom i krsnu milost posvećujuću. Takvim tim vaspitnim načinom se služio sam GN Isus Hrist jer je tokom svog života opisao razne tipologije grješnika i tipove sagrješenja kako bi nam bilo tačno jasno na šta je mislio pa tamo u Jevanđelju imamo Hristove prispodobe fabulacije u kojim je riječ od financijskih, preko bračnih i vanbračnih delikata pa sve do ljubomore, zavisti, mržnje i rasizma. Potrebno je pooznavati malo više katoličanstvo ali i samo Jevanđelje pa bi ustanovili da u tome nema ničeg takvog što bi zavrijedilo takvo to isčuđavanje i snebivanje s bilo čije strane. Grijesi su jedna stvar, to se rješava na Ispovijedi, a sagrešenja su druga stvar, ona su predmetom proučavanja penologije, sudstva i prava, morala, etike i bogoslovlja, ovdje je riječ bila o sagrešenjima a ne o grijesima, to nisu iste pojmovne kategorije. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Децембар 1, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 1, 2011 I nikada katolički pokornici, dakle ti koji se spremaju na Ispovijed nikakve spiskove grijeha nisu pravili, ovo je stvarno morao napisati neko neupućen ili čak možda i zlonamjeran. Obična besmislica i izmišljotina. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Децембар 1, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 1, 2011 Inače kako mislite djelovati vaspitno ako ne poukažete na grijeh, tako što ćete na propovijedi u liturgiji psovačima Boga reći onako tek usput mimohodem a milim prijatnim glasom: Molim vas, ne pričajte svuda tako ružno o Bogu, ako baš ne morate i niste tako mnogo ljuti. ili ćete im reći i zagrmit kroz cijelu crkvu: Psovači Boga hule protiv Duha Svetoga i završiće u paklu ako se toga ne ostave. ccvige Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Batman Написано Децембар 1, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 1, 2011 Vasim komentarom ste pokazali da je komentar RPC bio na mestu iako se slazem da principijelno, ne treba graditi bilo kakvu teologiju komentarisuci tudje greske. Tako i sami padamo u zamku da oponirajuci "protivniku" i sami pogresimo, a tu gresku je prav. teologijska misao vise puta pravila u svojoj istoriji(Kirilo Lukaris, Petar Mogila). Ako tako kao Vi misli cela rimska Crkva onda RKC ne razume greh, bar ne onako kao mi. Baj d vej: psovanje Boga nije neoprostiv greh, vec hula na Duha, i ta dva: psovka i hula na Duha nisu isto. Vi takvim pristupom grehu apsolutizujete silu greha, sto je samo po sebi lose ali losije je to sto tim pristupom skrecete paznju sa onog vaznijeg. To je naravno smrt kao poslednji i najveci neprijatelj tvorevine. Spasenje je najpre spasenje od smrti, pa tek onda od greha, zla, djavola. "Sila je greha smrt". Ko unisti smrt unistio je greh, a ne obratno. Posao propovednika nije da ljude opominje na grehe, svi mi znamo da gresimo,( i uostalom ne postoji spisak grehova, jer je "sve dozvoljeno". I ubistvo moze biti opravdano, ako ubijamo da bismo zastitili tudje zivote. Nista samo po sebi nije greh, pa ni globalizacija per se, ni genetska modifikacija per se, nista per se.) vec je prvi posao svestenika da ukazuje na mesto, prostor, tacku u unutar koje se greh prevazilazi. Taj prostor je sveta Liturgija a ta tacka je sveto Pricesce. Tek ako pop to radi onda moze i da spomene i gresnost, ajde ljudi da budemo malo bolji i tako to. A ako samo prica ne treba tako treba tako, a ne daje ono cime bismo cinili ono sto treba. Onda je sve izlisno. Zar nije jednom ne toliko davno greh bio i tvrdnja da se Zemlja okrece oko Sunca. Зосима је реаговао/ла на ово 1 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Децембар 1, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 1, 2011 Vasim komentarom ste pokazali da je komentar RPC bio na mestu iako se slazem da principijelno, ne treba graditi bilo kakvu teologiju komentarisuci tudje greske. Tako i sami padamo u zamku da oponirajuci "protivniku" i sami pogresimo, a tu gresku je prav. teologijska misao vise puta pravila u svojoj istoriji(Kirilo Lukaris, Petar Mogila). Ako tako kao Vi misli cela rimska Crkva onda RKC ne razume greh, bar ne onako kao mi. Baj d vej: psovanje Boga nije neoprostiv greh, vec hula na Duha, i ta dva: psovka i hula na Duha nisu isto. Vi takvim pristupom grehu apsolutizujete silu greha, sto je samo po sebi lose ali losije je to sto tim pristupom skrecete paznju sa onog vaznijeg. To je naravno smrt kao poslednji i najveci neprijatelj tvorevine. Spasenje je najpre spasenje od smrti, pa tek onda od greha, zla, djavola. "Sila je greha smrt". Ko unisti smrt unistio je greh, a ne obratno. Posao propovednika nije da ljude opominje na grehe, svi mi znamo da gresimo,( i uostalom ne postoji spisak grehova, jer je "sve dozvoljeno". I ubistvo moze biti opravdano, ako ubijamo da bismo zastitili tudje zivote. Nista samo po sebi nije greh, pa ni globalizacija per se, ni genetska modifikacija per se, nista per se.) vec je prvi posao svestenika da ukazuje na mesto, prostor, tacku u unutar koje se greh prevazilazi. Taj prostor je sveta Liturgija a ta tacka je sveto Pricesce. Tek ako pop to radi onda moze i da spomene i gresnost, ajde ljudi da budemo malo bolji i tako to. A ako samo prica ne treba tako treba tako, a ne daje ono cime bismo cinili ono sto treba. Onda je sve izlisno. Zar nije jednom ne toliko davno greh bio i tvrdnja da se Zemlja okrece oko Sunca. Naravno da uz to što je Crkva dužna opominjati i napominjati ljude pred grijehom također im ima pomagati primjerom, poučavanjem a i tom susretljivom i prijatnom rječju a ne samo grmljavinom sa propovjedaonica. I posao propovjednika nije da ljude opominje na grijehe koje su već učinili koliko na te, bolje reći PRED tim griijesima koje učiniti tek mogu. A s ogledom na ozbiljnost grijeha takva trebaju biti i sredstva, dakle radi se o vrstu grešnog ponašanja koje Crkva smatra vrlo važnim sagrešenjem i zato ga simbolično postavlja svima pred oči i daje javno na znanje svoj stav prema njima. Spasenje je najpre spasenje od smrti, pa tek onda od greha, zla, djavola. "Sila je greha smrt". Ko unisti smrt unistio je greh, a ne obratno. ????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? Baj d vej: psovanje Boga nije neoprostiv greh, vec hula na Duha, i ta dva: psovka i hula na Duha nisu isto. Svaki grijeh je neoprostiv ako za oproštaj nismo pitali niti se za njega kajemo a svaki naš grijeh koji mi pred sobom smatramo neoprostivim ili ga ne smatramo uopšte grijehom je hula na Duha Svetoga. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Zayron Написано Децембар 2, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 2, 2011 Inače kako mislite djelovati vaspitno ako ne poukažete na grijeh, tako što ćete na propovijedi u liturgiji psovačima Boga reći onako tek usput mimohodem a milim prijatnim glasom: Molim vas, ne pričajte svuda tako ružno o Bogu, ako baš ne morate i niste tako mnogo ljuti. ili ćete im reći i zagrmit kroz cijelu crkvu: Psovači Boga hule protiv Duha Svetoga i završiće u paklu ako se toga ne ostave. ccvige Naravno da je to samo malo pretjeranija figura, tako malo karikiranja radi bolje uočljivosti, poruka je bitna. Tim se htjelo reći da ljude pred grijehom treba upozoravati kako ne bi griješili ili bar ne toliko kolio bu stigli kao kad opominjani ne bi bili. Svako vrijeme ima i neke svoje grijehe i progreške koji prije nisu ni postojali ali to nikako ne znači da zato što nigdje nisu opisani u Jevanđelju nisu to ni grijesi. A Crkva je dužna i na njih upozorit jer ćutnja i prećutkivanje uvijek znače odobravanje, slaganje, saglasnost ili barem tolerisanje. Isto tako danas nisu grijesima mnoge stvari koje su prije grijehom bili, na primjer komnzumacije svinjetine, kod naroda vjernom Bogu, Izraelaca bila je teškim grijehom, međutim danas kod nas hrišćana grijehom to više nikakvim nije. Moravian dulcimer folk music RADIO Moravian brass folklore music Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Оља Написано Децембар 4, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 4, 2011 Православни хришћани славе празник Увођења у храм Пресвете Богородице 4.12.2011, 16:07 Православни хришћани данас славе празник Увођења у храм Пресвете Богородице – један од 12 најважнијих црквених празника. У Москви је патријарх Московски и све Русије Кирил служио литургију у Донском манастиру. Према предању, када је Дева Марија навршила 3 године, родитељи су је довели у храм да би посветили своје дете служењу Богу. На тај начин су они испунили обећање Господу уочи рођења девојчице. Уручивши Марију вољи Божијој, родитељи су се вратили кући, а она је остала да живи при храму. У Русији се сматрало да од празника Ваведења почиње права зима. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Оља Написано Децембар 5, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 5, 2011 Трећа годишњица упокојења свјатјејшег Патријарха Московског Алексија II 05понедељакдец 2011 Posted by radiosvetigora in Вијести Патријарх московски и све Русије Кирил у понедјељак 5. децембра, на трећу годишњицу од упокојења свог претходника Алексија II служио је помен у Богојављенској саборној цркви, гдје је сахрањен почивши патријарх, саопштава Интерфакс-Религија. По ријечима Патријарха Кирила, године које су пале на леђа Патријарха Алексија биле су године од посебног историјског значаја: то је био прелом у државном животу и вријеме дубоких промјена у животу Цркве. Патријарх Кирил је позвао вјернике да молитвено заблагодаре „почившем светитељу“ зато што је под његовим вођством и омофором Црква руска прошла кроз сложене изазове и искушења. Отворено је мноштво храмова, манастира, духовних школа, Црква је заузела достојно мјесто у животу нашега народа“. „И данас на новом нивоу историјског развоја, сукобљавајући се са новим проблемима, наслањајући се на нашу велику историју, на вриједности које су створила претходна поколења, ми морамо ићи напријед, смирено, са надом на Божју вољу, на молитве наших претходника, који без сумње, стоје пред престолом Божјим и моле се за нашу Цркву“, казао је Патријарх. Он је пожелио да молитвама упокојених људи и дјелима живих ојача црквени живот. „Нека вјера православна проникне у све поре живота нашега народа, јер само вјера даје праву истинску силу, која човјека подстиче на нове подвиге, на велика дјела, на подвиге у име својих ближњих, у име свога народа“, закључио је Патријарх. Алексије II се упокојио 5. децембра 2008. године у 80-ој години живота у својој подмосковској резиденцији у Переделкино. Он је био петнаести поглавар Руске православне цркве и на патријарашком престолу је био осамнаест и по година. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Оља Написано Децембар 5, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 5, 2011 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Оља Написано Децембар 5, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 5, 2011 Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Оља Написано Децембар 5, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 5, 2011 Москва, 5 декабря 2011 года. Сегодня исполняется три года со дня кончины приснопамятного Святейшего Патриарха Алексия II. В этот день Святейший Патриарх Московский и всея Руси Кирилл совершил панихиду у гробницы пятнадцатого Патриарха Московского в Благовещенском приделе Богоявленского кафедрального собора г. Москвы. Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
LukaZ Написано Децембар 6, 2011 Пријави Подели Написано Децембар 6, 2011 Пресвлачење моштију СВ. Јована Шангајског http://www.pravmir.ru/pereoblachenie-moshhej-izhe-vo-svyatyx-otca-nashego-ioanna-shanxajskogo-i-san-francisskogo-chudotvorca/ Link to comment Подели на овим сајтовима More sharing options...
Препоручена порука