Jump to content

ГМО (спојене теме)


Препоручена порука

  • Одговори 1.3k
  • Креирано
  • Последњи одговор

Популарни чланови у овој теми

 

:D ма то сам одма погледао

 

Него ме занима сама вест, да ли неко зна, да ли се још негде пренела, управо сам због тог дела "абоут ас" и питао

Link to comment
Подели на овим сајтовима

:D ма то сам одма погледао

 

Него ме занима сама вест, да ли неко зна, да ли се још негде пренела, управо сам због тог дела "абоут ас" и питао

 

Вероватно је лажна вест, предпостављам, нашао сам је и на Fake News

Link to comment
Подели на овим сајтовима

:D ма то сам одма погледао

 

Него ме занима сама вест, да ли неко зна, да ли се још негде пренела, управо сам због тог дела "абоут ас" и питао

 

Надам се да ниједан информативни сајт није пренео ово, а што се тиче шаљивих, сатиричних и сл. можда, прогуглај. :)

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 2 months later...

                                                              Dr Miladin Ševarlić: Otrov u njivama, rak na tanjiru

 

Oranice u Srbiji godinama se prskaju herbicidima koji sadrže glifosat, aktivnu supstancu za koju je Komitet od 12 stručnjaka Svetske zdravstvene organizacije utvrdio da je kancerogena i da izaziva rak.

Glifosat sadrže 34 različita preparata za zaštitu bilja koja se koriste u otadžbini, a srpski farmeri ih koriste po ugledu na Evropsku uniju. Međutim, nije samo to nevolja sa kojom se suočava srpska poljoprivreda i građani.

Uz zatrovane oranice u Srbiji je sve više onih koje niko godinama ne obrađuje i kojima je promenjena namena. Procenjuje se da je na taj način izgubljeno 1,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta vrednog više od 15 milijardi evra.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu dr Miladin Ševarlić kaže za „Vesti“ da je Komitet SZO za borbu protiv raka potvrdio ono što je istraživao Arpad Pustaji koji je davne 1995. godine utvrdio da glifosat loše deluje na životinje koje su se hranile GMO krompirom i kukuruzom koji su tokom zrenja prskani tom supstancom.

„Kod stoke koja je hranjena GMO kukuruzom i krompirom već u drugoj generaciji su se pojavila oštećenja organa, u trećoj generaciji je registrovana kancerogenost, u četvrtoj neplodnost. Najviše su stradale životinje u Argentini gde avionima zaprašuju GMO soju na ogromnim prostranstvima“, objašnjava dr Ševarlić.

Prema njegovim rečima kada se stradanje životinja uporedi sa ljudima jasno je da će i ljudi doživeti sličan scenario za 30 do 120 godina.

 

Na žalost iako je glifosat obeležen kao kancerogena supstanca, on se u EU koristi i tako će biti sve do 2020. godine, kada će se vršiti nova ispitivanja o štetnosti.

„Ne moramo i ne smemo da kao papagaji slušamo Evropsku uniju, pa valjda stručnjaci SZO predstavljaju veći autoritet“, navodi dr Ševarlić.

Ukazujući na krah poljoprivrede i zbog sve manje zasejanih oranica naš sagovornik ističe kao drastičan primer gradnje pored auto-puta Beograd-Zagreb i Beograd-Subotica.

„Građeno je sve i svašta i tako plodno agrarno zemljište uništavano. Pored toga čak 424.000 hektara se ne koristi, što znači da je neobrađen svaki deveti hektar“, navodi ovaj stručnjak.

Iako se često hvalimo da smo poljoprivredna zemlja, dr Ševarlić ističe da to nije baš tako, jer smo kroz plodne oranice gradili auto-puteve, a vrleti „nismo dirali“.

„Čak osam od 25 oblasti u Srbiji nisu prehrambeno održive i čak 45 od 165 opština deli takvu sudbinu“, navodi dr Ševarlić.

On ukazuje da bi se trebalo ozbiljno pozabaviti tim problemom jer je 20 ari po standardu potrebno da se prehrani jedan stanovnik zemlje.

Milan Prostran, agroekonomista za „Vesti“ kaže da o upotrebi svih supstanci, pa i glifosata treba da se izjasni država.

„Državni organi su ti koji bi trebalo da obelodane šta i koliko se koristi i eventualan štetan uticaj. Ono što mogu reći jeste da u sferi zaštite bilja postoje strašni uticaji lobija“, navodi Prostran.

 

Dramatični apeli iz Argentine

„U Argentini glifosat se primenjuje na više od 28 miliona hektara. Svake godine, zemljište se prska sa više od 320 miliona litara, što znači da je 13 miliona ljudi pod rizikom da budu izloženi negativnom uticaju. To su podaci udruženja Lekarska mreža zaplašenih ljudi. Soja nije jedini usev koji je zavistan od glifosata: ovaj herbicid se takođe koristi i u uzgoju transgenetičkog kukuruza i drugih useva. Gde glifosat padne, samo GMO mogu da rastu. Sve ostalo propada“, pojašnjava dr Ševarlić apel 30.000 argentinskih lekara.

Što se tiče navoda njegovog kolege Ševarlića da je Srbija izgubila oko 1,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, Prostran kaže da je to na žalost tačno.

„Srbija raspolaže sa pet miliona i 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, koristi se tri miliona i 400.000 hektara. Šta je i gde je izgubljeno 1,5 miliona hektara. Slika poljoprivredne Srbije je grozna, zapuštene velike površine, šikare i korovi“, navodi Prostran.

Srbija ima ogromne resurse koje arči, a poljoprivredno zemljište je naročito stradalo u poslednjih nekoliko godina.

„Na račun zemljišta obogatilo se šest do sedam ljudi, a naš seljak je pao na najniže grane. Pa ta ista EU na koju se pozivamo ne poznaje kategoriju širaka i neobrađenog zemljišta, a kod nas šikara na sve strane“, priča naš sagovornik.

 

Ogromne pare za zaštitu bilja

„Ogromne pare vrte se u oblasti zaštite bilja. Neko mi je onomad rekao da se vrte veće pare nego u sferi narkotika ili oružja. Stoga je jasno da je teško doći do prave slike u toj oblasti“, navodi Prostran.

 

Zakupci parcelama „vade dušu“

„Država loše gazduje svojim zemljištem. Daje ga u zakup razno-raznim ljudima koji ga doslovno arče – pet godina seju istu kulturu, što znači da i dušu tom zemljištu izvlače. Država mora da propiše šta i kako zakupac treba da se ponaša tokom zakupa. Zakup ne sme da bude podela plena, nego ozbiljna rabota“, navodi Milan Prostran.

 

http://www.balkanspress.com/index.php/komentar/misljenje/2970-dr-miladin-sevarlic-otrov-u-njivama-rak-na-tanjiru#

Link to comment
Подели на овим сајтовима

                                                              Dr Miladin Ševarlić: Otrov u njivama, rak na tanjiru

 

Oranice u Srbiji godinama se prskaju herbicidima koji sadrže glifosat, aktivnu supstancu za koju je Komitet od 12 stručnjaka Svetske zdravstvene organizacije utvrdio da je kancerogena i da izaziva rak.

 

 

Kao i obično (od Ševarlića) radi se o obmanjivanju ljudi... Komitet je svrstao glifosat u grupu supstanci koje verovatno izazivaju rak kod ljudi koji svakodnevno barataju tim supstancama... po toj kalsifikaciji postoji nekoliko grupa (sigurno, verovatno, mozda)... inače u trećoj grupi su između ostalog kafa i mobilni telefoni...

 

Obaveštenje je izazvalo dosta reakcija, čeka se obrazloženje... fora je u tome da komitet nije radio nikakvo istraživanje već je do zaključka došao analizom postojećih objavljenih istraživanja, pa je trenutno malo čudno kako su analizom postojećih istraživanja došli do takvog zaključka.

 

 

Uz zatrovane oranice u Srbiji je sve više onih koje niko godinama ne obrađuje i kojima je promenjena namena. Procenjuje se da je na taj način izgubljeno 1,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta vrednog više od 15 milijardi evra.

 

 

Gluposti... kad na poljoprivrednom zemljištu izgradiš nešto nisi izgubio zemljište vrednu X eura, nego samo koristiš to zemljište za nešto drugo - verovatnije za nešto isplativije od poljoprivrede.

 

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Имам ја пар питања, можда нису стриктно везана за ГМО, али да не отварам нову тему:

- често се чује да би Србија процветала само када би се концентрисала на пољопривреду. Колико то пије воду, да ли је и иједна земља развијена претежно захваљујући пољопривреди?

- да ли је могуће да се развије пољопривреда без употребе свега што спада у ГМО?

Et cognoscetis Veritatem et Veritas liberabit vos.
"Овако вели Господ : ево, што сам саградио ја разграђујем, и што сам посадио искорењавам по свој тој земљи. А ти ли ћеш тражити себи велике ствари? Не тражи..." Јер. 45, 4, 5.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

- често се чује да би Србија процветала само када би се концентрисала на пољопривреду. Колико то пије воду, да ли је и иједна земља развијена претежно захваљујући пољопривреди?

http://www.alo.rs/vesti/aktuelno/ljajic-srbija-zaradila-vise-od-softvera-nego-od-malina/6900

Takođe u Srbiji se nalazi jedan od 6 MS development centara u Evropi.

Nije što planiram i što se učim da se time bavim, ali mislim da je jasno ka čemu Srbija treba da se orjentiše da bi napredovala.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • 4 months later...

Све је чешћи пример да велике корпорације масовно наручују „научне“ радове са унапред одређеним резултатима и закључцима. Компромитовањем науке долази се до подршке јавности и већег профита у атмосфери где су присталице представљене као пронаучна, а противници као антинаучна група, попут оне која сматра да глобално загревање не постоји и сл.

 

The Emperor Has No Clothes, and Neither Do Monsanto’s ‘Scientists’

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Све је чешћи пример да велике корпорације масовно наручују „научне“ радове са унапред одређеним резултатима и закључцима. Компромитовањем науке долази се до подршке јавности и већег профита у атмосфери где су присталице представљене као пронаучна, а противници као антинаучна група, попут оне која сматра да глобално загревање не постоји и сл.

 

The Emperor Has No Clothes, and Neither Do Monsanto’s ‘Scientists’

 

Samo što u ovom tekstu lobistkinje industrije organske hrane se ne govori o naručivanju naučnih radova, već o finansiranju naučnika koji su javno govorili o ovim temama... a u Times-ovom tekstu na koji se ona poziva (link) se zapravo govori o ratu između industrije organske hrane i GMO i kako obe strane finansiraju naučnike da javno govore u njihovu korist... ali nema veze sa naučnim radovima... kao što i piše u pomenutom članku NY Times-a:

 

"There is no evidence that academic work was compromised, but the emails show how academics have shifted from researchers to actors in lobbying and corporate public relations campaigns."

 

To naravno ne znači da nema i finansiranih istraživanja ali emailovi koji su obelodanjeni nemaju veze sa tim... što naravno ne sprečava anti-GMO lobi da to tako predstavlja...

 

 

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Gluposti... kad na poljoprivrednom zemljištu izgradiš nešto nisi izgubio zemljište vrednu X eura, nego samo koristiš to zemljište za nešto drugo - verovatnije za nešto isplativije od poljoprivrede.[/size][/font][/color]

Небулоза, нема у овоме елементарне логике...... Кад на пољопривредном земљишту изградиш нешто онда си 100% изгубио/неповратно уништио пољопривредно земљиште.

То што је нешто друго исплативије доведе до тога да имаш више пара којима , за своју исхрану, купујеш себи смеће уместо хране .

Евентуално, ако много хектара пољопривредног земљишта преименујеш због профита моћи ћеш да се храниш и оном, идиотским називом названом - здравом храном- ( основно својство хране мора да буде да је здрава).

Кад се пређе граница и изгуби се плодно земљиште то ће бити ( већ и сада је) -храна као привилегија појединаца- а остали ће бити на - храни смећу- (већ и сада су).

Који је смисао тог Врзиног кола? Почетна идеја је био профит... али он се не једе :)

Ваистину Воскресе !!!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Небулоза, нема у овоме елементарне логике...... Кад на пољопривредном земљишту изградиш нешто онда си 100% изгубио/неповратно уништио пољопривредно земљиште.

 

 

Naravno i nesporno.

 

 

То што је нешто друго исплативије доведе до тога да имаш више пара којима , за своју исхрану, купујеш себи смеће уместо хране .

 

 

E taj deo je nebuloza. Ja za svoju ishranu mogu da kupim kakvu god želim hranu.

 

Евентуално, ако много хектара пољопривредног земљишта преименујеш због профита моћи ћеш да се храниш и оном, идиотским називом названом - здравом храном- ( основно својство хране мора да буде да је здрава).

Кад се пређе граница и изгуби се плодно земљиште то ће бити ( већ и сада је) -храна као привилегија појединаца- а остали ће бити на - храни смећу- (већ и сада су).

Који је смисао тог Врзиног кола? Почетна идеја је био профит... али он се не једе :)

 

Eno Japanci pomreše od gladi...

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

E taj deo je nebuloza. Ja za svoju ishranu mogu da kupim kakvu god želim hranu.

Eno Japanci pomreše od gladi...

Е де сад,.. овим што рекох -ТИ- то је свако од нас а не баш ти:).

У принципу да, моћи ћеш/ћу да купиш/м какву год желиш/м.. али на тржишту је избор ( већ, и тек ће бити) сужен на -храна- или -смеће- .

Аааа,..не дирај ми Јапанце :).

Знаш ли да су они, тачније проф. микробиолог Теруо Хига (и екипа око њега) оснивач тзв. ЕМ-технологије....која (још од.1988.год ) у многим државама света представља и део националне политике.

Ваистину Воскресе !!!

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Е де сад,.. овим што рекох -ТИ- то је свако од нас а не баш ти :).

У принципу да, моћи ћеш/ћу да купиш/м какву год желиш/м.. али на тржишту је избор ( већ, и тек ће бити) сужен на -храна- или -смеће- .

 

Kakve to ima veze sa poljoprivrednim zemljištem kojem je promenjena namena? To što ti nazivaš "smećem" se uzgaja na poljoprivrednom zemljištu...

 

Prosto Ševarlićeva teza da smo izgubili neke pare (15 milijardi evra) jer je promenjena namena za 1,5 miliona hektara zemljišta je nebulozna...

 

 

Аааа,..не дирај ми Јапанце :).

Знаш ли да су они, тачније проф. микробиолог Теруо Хига (и екипа око њега) оснивач тзв. ЕМ-технологије....која (још од.1988.год ) у многим државама света представља и део националне политике.

 

Iskreno prvi put čujem... koliko vidim cool tip... nego, njegovo pominjanje i EM tehnologija ne objašnjava kako Japanci koji su izgubili najveći deo svog plodnog zemljišta nisu pomrli od gladi... da ne leži odgovor u tome što kad na plodnom zemljištu napraviš fabriku, možeš da upotrebom istog pribaviš više hrane, nego kad ga uzoreš? Zato što, iako deluje iznenađujuće, hrana može i da se kupi tj. profit ipak može da se jede.

А роб твој и робиња твоја што ћеш имати нека буду од онијех народа који ће бити око вас, од њих купујте роба и робињу.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Придружите се разговору

Можете одговорити сада, а касније да се региструјете на Поуке.орг Ако имате налог, пријавите се сада да бисте објавили на свом налогу.

Guest
Имаш нешто да додаш? Одговори на ову тему

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...