Katolički sveci i blaženici kao uzori čitavom čovječanstvu

[NinaD]

Mogu ti ja reći svoje mišljenje o Stepincu u koje nisam baš sasvim ubeđena, ali je pretpostavka. Što sam više čitala razne literature o njemu, sve sam više sumnjala da je to suđenje bila osveta onih ustaša što su 45 prelazili u partizane, a zbog njegove ne baš jasno izražene podrške prema režimu Ante Pavelića. To što nije baš jasna njegova podrška tom režimu i dalje ga ne čini svetim naravno. Mada, morao je znati za Jastrebarsko i za zverstva časnih sestara nad srpskom decom.

[Zayron]

Mene zanima Stepinac. Mozes li mi dati link o njemu. Nema svetskog prvenstva da razmenjujemo slicice, pa mozemo linkove. Evo recimo o Stepincu. Slazes li se?

Evo link o blaženom kardinalu Stepincu. To je titula koju ima kod nas.

Ako je kod vas vođen kao "koljač" Stepinac kod nas to nije - za informaciju!

Naravno da organizacija kojoj je na čelu zločinac i arcijeretik rimski Papa

može imati samo koljače i ratne zločince za kardinale i svece. Kakve dugačije

bi mogla i mati? Sasvim jasna stvar! Šta je sad tu toliko čudno i k snebivanju?

https://www.pouke.org/forum/index.php/topic,13250.25.html

https://www.pouke.org/forum/index.php/topic,13163.msg411762.html#msg411762

[Leopold]

Mogu ti ja reći svoje mišljenje o Stepincu u koje nisam baš sasvim ubeđena, ali je pretpostavka. Što sam više čitala razne literature o njemu, sve sam više sumnjala da je to suđenje bila osveta onih ustaša što su 45 prelazili u partizane, a zbog njegove ne baš jasno izražene podrške prema režimu Ante Pavelića. To što nije baš jasna njegova podrška tom režimu i dalje ga ne čini svetim naravno.

Stepinac je kanoniziran na osnovu mnogih iskaza, kao i pisama, dopisa i sl. čije kopije imam i ja osobno. Iz njih jasno vidim da je jedini kritizirao NDH. Toliko o njemu, rekoh da stepinac nije ovdje tema.

Hvala.

[pokajnik83]

Lepolde, ne provociram te zaista. Mene zanima misljenje Katolika o njemu i ako znaju na njegove pozive na etnicko ciscenje i sl.

Ne zameri, ja sam vesela osoba, pa to zbunjuje kada piskaram.

0110_hahaha

[Благовесник]

Prvo on (još) nije svetac. On je blaženik (korak do svetosti). Ovo je tema o svetcima Katoličke crkve, a ne blaženicima

Katolički sveci i blaženici kao uzori čitavom čovječanstvu

Pa tema nosi naziv ,,i blazenici"  0110_hahaha

[Leopold]

Prvo on (još) nije svetac. On je blaženik (korak do svetosti). Ovo je tema o svetcima Katoličke crkve, a ne blaženicima

Katolički sveci i blaženici kao uzori čitavom čovječanstvu

Pa tema nosi naziv ,,i blazenici"  0110_hahaha

0110_hahaha 0110_hahaha smej.gif smej.gif smej.gif joooj dada

mea culpa, mea culpa

OK, ok ako hoćete pisati ćemo i o blaženicima, naslov sam napisao automatizmom jer inače na razdvajam svete i blažene ali sam svjestan delikatnosti nekih blaženika pa sam htio izbjeći pisanje o blaženima.

Hvala kolega na primjećenoj greški, Bog te blagoslovio.

Eto, može i o Stepincu..  dada

Lepolde, ne provociram te zaista. Mene zanima misljenje Katolika o njemu i ako znaju na njegove pozive na etnicko ciscenje i sl.

Ne zameri, ja sam vesela osoba, pa to zbunjuje kada piskaram.

sHa_sarcasticlol

Nitko od Katolika ne zna za "njegove pozive na etničko čišćenje" zato i jest proglašen blaženim jer nitko ne zna ništa loše što je činio jer jednostavno nije činio ništa zlo. A znaš li ti za njegove pozive na etničko čišćenje? Ako znaš, pokaži mi te njegove pozive na etničko čišćenje?

[Zayron]

Prvo on (još) nije svetac. On je blaženik (korak do svetosti). Ovo je tema o svetcima Katoličke crkve, a ne blaženicima

Katolički sveci i blaženici kao uzori čitavom čovječanstvu

Pa tema nosi naziv ,,i blazenici"  sHa_sarcasticlol

E pa valjda je mislio da kao uzor jesu i jedni i drugi ali se bude

pričati samo o takvim blaženicima koji svecima također već jesu!

0110_hahaha  Velja protestant: "Pa tema nosi naziv ,,i blazenici"

[Благовесник]

Pa pise ,,i blazenici" stadaradim I mislim da to ne bi trebalo tako razdvajati.

Ne podsecam na naziv teme radi Stepinca, vec su ovi koje gore spomenuh uglavnom pod Blaženima.

[Leopold]

Kako mi je Velja lijepo napomenuo da je naslov "i blaženici" volio bih iznijeti kratki životopis blažene Ozane Kotorske koja je štovana kod nas Hrvata. Mene osobno njezin primjer nadahnjuje na ekumenizam i pokazuje da Katolička crkva ne poznaje nacionalne granice koje su često kroz povijest, a pogotovo našu međusobnu, bile kamen spoticanja i uzročnikom mnogih ratova i žrtava...

Blažena Ozana Kotorska

Rođena je kao Katarina Kosić u selu Relezi (Lješanska nahija) kod Podgorice u pravoslavnoj obitelji. Nakon viđenja malog Isusa, a potom i Raspetoga, što ga je imala dok je čuvala stado, i nakon smrti svoga oca, 1507. odlazi u Kotor gdje je bila primljena u kuću Aleksandra Buća. Njegova žena poučila ju je Katoličkoj vjeri i privela Katoličkim sakramentima. Već se tada Katarina isticala brigom za najsiromašnije.

Ubrzo odlučuje živjeti kao „zazidana djevica“ kakvih je u Kotoru tada bilo više, a živjele su sobicama od tek nekoliko četvornih metara, izgrađenima uz crkvu i s malim otvorom prema svetištu crkve. To joj i polazi za rukom 1514. po savjetu franjevca fra Tome Grubonje i kasnijeg njezina ispovjednika, dominikanca Vinka Buća, te nakon blagoslova kotorskoga biskupa Tripuna Bizantija. U međuvremenu je postala i dominikanska trećoredica te primila ime Hozana. Provela je 7 godina u ćeliji uz kapelu Sv. Bartola, a potom se preselila u isposnicu uz crkvu Sv. Pavla, gdje se oko nje počinju okupljati i druge djevojke, te se osniva mali samostan.

Za vrijeme tursko-mletačkog rata (1538. – 1540.), turski admiral i gusar Hajrudin Barbarosa, doplovio je sa 70 galija i 30 000 vojnika pred Kotor. Opsada je trajala od 11. do 16. kolovoza 1539. U obrani je uz providura Ivana Bemba sudjelovao i kotorski biskup Luka Bisanti te blažena Ozana, koja je uvjeravala građane u sigurnost pobjede i poticala ih na molitvu i obranu grada. Hajrudin Barbarosa odustao je peti dan i povukao se s vojskom.

Budući da je glas o njihovu svetom životu stigao do Rima, general dominikanaca Francesco Romeo dopustio im je 1547. da smiju nositi bijeli škapular, što je bio znak pridržan sestrama drugoga dominikanskoga reda.

Umrla je 1565. u 72. godini života. Veličanstveni sprovod vodio je kotorski biskup Luka Bisanti. Njeno tijelo je bilo nošeno svim glavnim gradskim ulicama i položeno u crkvu sv. Pavla, a danas se štuje u kolegijatskoj crkvi sv. Marije u Kotoru. Hrvatski kipar Antun Augustinčić napravio je sarkofag, u kojem se od 1963. nalazi njeno neraspadnuto tijelo. Štovanje se proširilo nakon njene smrti, po Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, a širili su ga dominikanci. Papa Pio XI. i službeno ju je 21. prosinca 1927. proglasio blaženom. Katolička Crkva slavi njezin spomendan 27. travnja. Zaštitnica je Kotora i Kotorske biskupije, za Splitsku metropoliju proglašena je zaštitnicom ekumenizma.

[Leopold]

Blažena Godine 1965. kotorska je biskupija svecano slavila 400. obljetnicu od blažene smrti svoje blaženice Hozane Kotorke. Tom je prigodom papa Pavao VI. preko svog državnog tajnika kardinala Cicognanija, upravio pismo kotorskom apostolskom administratoru don Graciji Ivanovicu, u kojem medu inim kaže: "Blažena Hozana, koja se odlikovala u redovnickoj savršenosti, i ljudima našega vremena može pružiti primjere solidne kreposti, a osobito u molitvi i promicanju jedinstva istocnih kršcana s Katolickom crkvom, oko kojega je i ona marno nastojala pokazujuci tako put koji vodi k jedinstvu." Sveti Otac potice nadalje današnje vjernike da po primjeru i zagovoru blažene Hozane cuvaju vjeru što su je od djedova primili kao dragocjenu baštinu te da u njoj ustraju. U njoj treba da budu "utemeljeni i neodjeljivi od Radosne vijesti", kako je i apostol naroda poticao svoje Kološane. Ako nam, dakle, najviši crkveni autoritet preporucuje kao uzor blaženu Hozanu, vrijedno je da se s njome upoznamo. Ona je rodena 25. studenoga 1493. u selu Relezi u Crnoj Gori. Na krštenju je dobila ime Katarina, a prezivala se Kosic. Jedan životopisac - dominikanac o. Serafin Razzi - piše ovako: "Roditelji su joj bili kršcani, ali raški pravoslavci, koji se u mnogim stvarima ne suglašavaju s rimskom Crkvom." Bili su to cestiti, siromašni seljaci, kojima je malo stado ovaca bila sva imovina. Bog je djevojcicu Katarinu Kosic odabrao za sveticu. Njezinoj nevinoj duši želio je da se u vecoj mjeri objavi i povuce je za Sobom. Zato joj je na paši dao da ugleda Isusa najprije kao dijete, a zatim kao patnika na križu. Videnje je u njoj ostavilo silan dojam, ali ne samo to vec i neodoljivu želju da pode u Kotor i ondje vidi one lijepe slike Isusove, o kojima joj je majka pripovijedala. Roditelji su se tome usprotivili jer su se bojali da bi im kcerka ondje i ostala. No ona nema mira. Vuce je tamo dolje u biskupski grad neka nepoznata sila. Kad joj je otac umro, majka je popustila i tako godine 1507. djevojcica Katarina u 14. godini života zauvijek ostavi roditeljsku kucu te se preseli u Kotor. Ondje bî primljena u kucu plemenitog gradanina Aleksandra Buca. Njegova dobra i pobožna žena postade Katarini kao druga majka. Poucila ju je u katolickoj vjeri i privela sakramentima. Djevojka je sve to primala žarom prave kršcanke, a uz izvanrednu pobožnost resila ju je i velika ljubav prema siromasima. Imala je osjetljivo srce za njihove patnje i pomagala im koliko je mogla. Jednoga je petka Katarina slušala potresnu propovijed kako su Isusa uhvatili i mucili. Te su rijeci snažno pale u njezinu dušu te ona odlucuje da ce za ljubav Kristu provoditi život takozvanih "zazidanih djevica", kakvih u Kotoru u ono doba vec bijaše. One su živjele u prizemnim isposnicama 2 metra visokim, 3 širokim i dugackim, koje su se obicno nalazile uz crkvu, s otvorom prema svetištu crkve. Pod duhovnim vodstvom franjevca Tome Grubonje i na savjet dominikanskog provincijala Vinka Buca, koji ce kasnije biti njezin ispovjednik, Katarina je godine 1514. dobila dopuštenje od kotorskog biskupa Tripuna Bizantija da smije živjeti kao "zazidana djevica". U meduvremenu je postala i dominikanska trecoredica, obukavši njihov habit i dobivši novo ime Hozana. To je uzela na uspomenu jedne dominikanke u Mantovi, koja je ondje umrla na glasu svetosti. Hozana je provela 7 godina u celiji uz kapelu Sv. Bartola, a zatim se preselila u isposnicu uz crkvu Sv. Pavla. Tu je kasnije nastao mali samostan u kojem su neke odlicne kotorske djevojke, pod vodstvom Bogom prosvijetljene Hozane, htjele provoditi pobožan i pokornicki život. General dominikanaca Francesco Romeo dopustio im je godine 1547. da smiju nositi bijeli škapular, koji je inace bio pridržan sestrama drugoga dominikanskoga reda. To je znak da je o njihovu kreposnom životu glas dopro cak i u Rim. U svome dragovoljnom zatvoru Hozana je provela preko 50 godina moleci, radeci rucni rad i cineci pokoru. U gradu su je vrlo cijenili i njoj se u molitve preporucivali. Blaženica je umrla na glasu svetosti 27. travnja 1565. u 72. godini života. Velicanstveni sprovod te odabrane duše vodio je kotorski biskup Luka Bisanti. Tijelo je bilo nošeno svim glavnim gradskim ulicama te položeno u crkvu Sv. Pavla. Odmah su je poceli štovati kao sveticu, a to se štovanje proširilo i po Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Njemackoj i Nizozemskoj. Širili su ga osobito dominikanci. Danas se tijelo blaženice štuje u kolegijatskoj crkvi Sv. Marije u Kotoru. Pio XI. potvrdio je službeno njezino štovanje 21. prosinca 1927. U dokumentu proglašenja blaženom piše da je njezino štovanje odobreno gledajuci "na naše vrijeme, u kojem se toliko želi sjedinjenje istocnih kršcana s rimskom Crkvom".

(Preuzeto sa www.zupa-vela-luka.hr)

[NinaD]

Mogu ti ja reći svoje mišljenje o Stepincu u koje nisam baš sasvim ubeđena, ali je pretpostavka. Što sam više čitala razne literature o njemu, sve sam više sumnjala da je to suđenje bila osveta onih ustaša što su 45 prelazili u partizane, a zbog njegove ne baš jasno izražene podrške prema režimu Ante Pavelića. To što nije baš jasna njegova podrška tom režimu i dalje ga ne čini svetim naravno.

Stepinac je kanoniziran na osnovu mnogih iskaza, kao i pisama, dopisa i sl. čije kopije imam i ja osobno. Iz njih jasno vidim da je jedini kritizirao NDH. Toliko o njemu, rekoh da stepinac nije ovdje tema.

Hvala.

Kao što rekoh, imam neke svoje pretpostavke kada je o Stepincu reč. Imam i ja knjigu u kojoj je mnogo kopija originalne dokumentacije i svedočenja koja kažu drugačije od ovoga što ti kažeš, ali me to nije sprečilo da malo pročitam i drugih stvari i izvučem neke zaključke iz toga. Moguće je da su mu ustaše, koje su 45 promenile stranu, svesno smestile jer im nije dao odgovarajuću podršku. Gledala sam i neke originalne snimke na kojima je Stepinac. Ipak, ne bih ništa sa sigurnošću tvrdila.

Nama je malo problem prihvatiti te kanonizacije iz drugog razloga. Kod nas ima dosta toga što mora da se desi da bi neko bio kanonizovan (čuda, mošti...). 

[Дејан]

Nedavno je vladika Atanasije Jevtić održao niz predavanja o svetim ocima.Verovatno si čuo za vladiku Atanasija umirovljenog zahumsko hercegovačkog.On se smatra jednim od najvećih pravoslavnih teologa u čitavom pravoslavlu.Dakle vladika Atanasije je patrolog što mnogo govori o tome koliko poznaje svetootački život,duhovnost itd... On je na ovim predavanjima rekao da to što je pisao Ignjacio Lojola je najobičnija glupost.

I to je bio baš komentar o samom načinu duhovnog delanja koje je širio Lojola.

Šta ti Leopolde misliš o tome?

Je li imaš kakav članak, transkript, video klip ili sl. da čujem što je točno rekao i što mu smeta u djelima Ignacija Lojolskog? Iskreno ne vjerujem da je jedan vladika, pogotovo tako cijenjen, mogao tako nešto reći za jednog čovjeka, pa bio on svetac po njemu ili ne bio.

Ako može člank ili tekst, pa ti dam mišljenje o tome...

A što se tiče mog pogleda na Lojolu: Ignacio de Loyola je bio genijalac i njegovi tekstovi su mi u top 10 vjerske literature.

http://www.bfspc.bg.ac.rs/vladika-atanasije-jevtic

на једном од ових видео клипова ,сад не знам тачно који је

[Leopold]

http://www.bfspc.bg.ac.rs/vladika-atanasije-jevtic

на једном од ових видео клипова ,сад не знам тачно који је

Pokušao sam pronaći ali predugo mi svi traju. Je li mi otprilike ukratko možeš reći što je to po Jevtiću problematično kod Ignacija Lojolskog?

[Leopold]

http://www.bfspc.bg.ac.rs/vladika-atanasije-jevtic

на једном од ових видео клипова ,сад не знам тачно који је

Pokušao sam pronaći ali predugo mi svi traju. Je li mi otprilike ukratko možeš reći što je to po Jevtiću problematično kod Ignacija Lojolskog?

Samo podsjetnik...

[marko_13]

Све светске агенције и удружења посвећена сећању на Холокауст су осудила Рацингерове срамне речи о Степинцу.