Jump to content

Потребност литургијске обнове.

Оцени ову тему


vas stav o liturgijskoj obnovi  

82 члановâ је гласало

  1. 1. vas stav o liturgijskoj obnovi

    • neophodna
      35
    • potrebna
      15
    • nepotrebna
      18
    • suvisna
      4
    • opasna
      17


Препоручена порука

Ја тек устао, тако да не могу баш одмах нешто дуго, али коначно да се крене са овим темама које су нам неопходне. Мислим, ја сматрам да је све овде супер (ето, синоћ било супер и на чету) али да је стварно неопходно да причамо о овоме.

Литургијска обнова је неопходна. Не ради се о томе да се неко прави паметан већ ми који јесмо у Цркви, ми који јесмо Црква смо позвани да неке ствари рашчишћујемо. Па, скоро цео хришћански свет је у 20. веку спровео ову обнову само ми нешто чекамо.

Сматрам да је неопходно упознати данашњу омладину са термином "литургијска обнова". Није ту никаква завера против православља, Србије, светих отаца... већ једноставно потреба да се неке ствари мењају. Црква није од овог света али живи у њему, не смемо то заборавити.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Inspirisan negativnim uticajem kojekakvih prostih kaludjera duhovnika, koji krnje i kvare liturgijski red, svojim ne crkvenim i opasnim delovanjem resio sam da pokrenemo ovu temu koja je jasno neophodna u vremenu u kome smo. jer sam ostao zaprepascen pre nekoliko dana izjavom jedog jeromonaha, meni upucenoj, u kojoj kaze ma pustite vi liturgiju.

Dakle ako ne zivimo Liturgijom, nemamo pravilnu svest o njoj onda smo staticni vernici, sa sumljivim ucescem u zivotu Crkve.

Mislim da je doslo vreme da se raskrsti sa tabu temama u Crkvi jer sve sto kao iskusenje, problem i nedoumicu ima makar jedan vernik, tice se cele zajednice.

neophodna liturgijska obnova tice se svih nas i pred njom ne smemo zatvarati oci, vec se uciti i pomoci drugima koliko je moguce da shvate njen ynacaj u vremenu u kome zvimo.

Jer Crka u vremenu u kome smo TREBA MORA i DUZNA je da vernima i svim bogotraziteljima, posebno mladima OTKRIJE NEZAMENLJIVI ZNACAJ LITURGIJE za zivot svakoga od nas, u okvirima zajednice.

radost zivljenja je svesnost obitavanja u liturgijskoj zajednici

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Тако је Димитрије. Нажалост, данас имамо пуно таквих монаха-духовника од којих ми се диже коса на глави. Због њих, који су већина по манастирима, и ја сам сам почео да их не волим уопште. Јер руше Цркву.

Мислим да је Литургија свје и свја. Лично, све ми је некако другостепено у Цркви у односу на Литургију. Џабе акатисти, мошти, силна вишечасовна богослужења, свете водице и остало ако нисмо свесни значаја Св. Литургије и Причешћа.

Морамо бити свесни, трезвени и објективни, не пристрасни. Није ово политика па сад да се делимо на партије. Ови су нововерци, ови су староверци... мислим, страшно. Треба само схватити да неки шаблон у служење Литургије никада није постојао и никада неће постојати. Наравно, постоји основа, зна се отприлике шта када иде, који део иде после код дела али неког шаблона нема.

Морамо рашчистити са многим непотребним стварима у Литургији. Сматрам да је гомила ствари непотребно набацана и погрешно постављена. А то све зависи од нас.

Јер, Литургија је словесна служба а то значи разумна ("Још ти приносимо ову словесну службу..."). А кажите ви мени шта је ту разумно, словесно у томе што се Литургија Пређеосвећених Дарова служи ујутру? Нпр. Шта је ту разумно да ујутру у 7 сати ми почињемо сви у Цркви да се молимо за вечерњу светлост... парадокс.. бесмислица...

Данас толико има "бораца" против запада да је то страшно. А немају појма ни о чему. Исти ти "борци" не знају нпр ко је написао Литургију Пређеосвећених Дарова, што је тужно и жалосно.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

nikako nesto shvatiti ,sto nebi svestenicima prepustili da sami u crkvama gdjesu i gdje liturgije sluze  sami odluce kako  ,jedni traze ovako drugi onako samo neka zbrka  ,kad odem u crkvu  odem  sto sam htela na liturgiju  ,nikako da  shvatim stoje to problem toliki postao kod vas mladih i trazite   a kolko se vidi neki  obnovu neki ne steta za to vrijeme  na zemlji sto ulazete tako  ,oprostite  kao daje neki virus  naletio  ,izgleda tako

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Па сузо, и јесте вирус. Време је да се неке ствари барем за почетак појасне и објасне. Јер има пуно људи данас који мисле да је нешто предањско и то не желе да се дира ни по коју цену, по цену живота и смрти. А мени онда смета чим неко тако поступа.

Оче ђакона, зашто неће изаћи на добро?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Povodom liturgijskog dijaloga

Carska sredina molitvenog trezvenja

"Oprostite na slobodi što se usuđujem da se i ja, nedostojna monahinja, uključim u liturgijski dijalog koji je u toku. Po čitanju tekstova više naših poštovanih vladika povodom majskog Arhijerejskog sabora, glavno što treba istaći je sledeće: treba da se dobro prouči istorija Crkve pre no što počne da se govori i piše o ovoj tako važnoj temi. Za to nisu dovoljni samo školski udžbenici.

Drugo što treba istaći, jeste da se kod nas u poslednjih par vekova ništa nije menjalo zato što nije bilo dovoljno prevoda i poznavanja svetootačke literature. Nismo znali ni stare tekstove Jakovljeve liturgije, ni Markove, ni Grigorijeve i drugih. Nismo znali dublje i podrobnije ni o učenju sv. Tri Jerarha ni sv. Simeona Novog Bogoslova, ni sv. Grigorija Palame, sv. Grigorija Sinaita, ni mnogo drugih svetitelja, iz prostog razloga što se jako malo prevodilo. U nedavnoj prošlosti bio je jaram petokrake, gledalo se da se preživi, bilo je sve pod prismotrom, otežano. Obnavljalo se, gradilo porušeno posle rata. Nije bilo slobode da bi čovek mogao u miru da sedne i nešto proučava, prevede i štampa, i da to javno objavljuje, da promoviše. Sve se svodilo na „Izvjestije“ o kome se govori, i na par drugih brošura.

Treba li zažmuriti pred celim ogromnim svetootačkim nasleđem samo zato što to nije postojalo na srpskom „u moje vreme“?

Niko ne potcenjuje nikog. Nije bilo - nije bilo. Ali sad mnogo što-šta postoji, odnosno, prevedeno je na naš jezik, dostupno i na izvorniku i na drugim jezicima.

PRIMENA ISTORIJE

Potpuno normalna i po Bogu bila je potreba kod naših pojedinih arhijereja (tada još jeromonaha) da žele da primene u praksi ono bogatstvo koje su crpli iz istorije naše Crkve i bogatog iskustva sedam Vaseljenskih i brojnih pomesnih sabora, pa učenja sv. Atanasija Velikog, sv. Tri Jerarha, sv. Maksima Ispovednika, sv. Grigorija Palame, sv. Simeona Novog Bogoslova i kasnijih Svetih Otaca.

Koliko se sećam prvih lekcija iz Liturgike na našem fakultetu, postoji oko 300 vrsta tekstova Svete Liturgije. Da su sv. Jovan Zlatoust i sv. Vasilije Veliki imali stav kao većina onih koji sada tvrde da treba sve da bude „uniformno i jednoobrazno“, oni ne bi napisali različite tekstove liturgijskih molitava. Kako bi bilo da se sv. Vasilije Veliki nekim slučajem naljutio na sv. Jovana Zlatoustog što on hoće da piše molitve za Sv. Liturgiju kad ih je on već napisao? Da ga proglasi za gordog, za nekoga ko hoće da bude u centru pažnje?

Ako je Bog dao nekome veću stvaralačku mudrost i veću dubinu da izučava Svete Oce (što mu je i poslušanje od Crkve - vladika Atanasije kao profesor patrologije), treba sa smirenjem i poštovanjem prihvatiti to kao njegov doprinos Crkvi, i sa svešću i radošću da ima neko da nam ukaže na dublje poimanje Svetih tajni.

Upravo to insistiranje na uniformnosti odlika je papske vlasti. Praksa petrovgradska, primljena u doba Petra Velikog, i kijevska, vremena jezuitske infiltracije, koje danas neki tako čvrsto hoće da se drže, kao da je u pitanju dogma, upravo je praksa pod jakim uticajem katolika. Oni koji se plaše pokatoličavanja, upravo bi trebalo da preispitaju takvu liturgijsku praksu, kao i neke druge nove običaje (samo četiri puta godišnje pričešćivanje, ukidanje pričešća za Vaskrs i slično).

Ja ne mogu, na primer, da zamislim da monahinja, koja se sva posvetila Bogu, koja nikad ne jede meso (osim ribe), koja se trudi po ceo dan da se moli Bogu, da živi u pokajanju, koja se redovno ispoveda, da ne može da se pričesti na Vaskrs ili više od jedanput u toku posta, a posti strogo ceo post i sav život je posvetila Bogu. Sv. Jovan Zlatousti kaže u svojoj Vaskršnjoj poslanici da, zbog veličine Praznika, priđe i ko je postio i ko nije postio da se pričesti. A novom „praksom“ sprečava se nešto što je najnormalnije. Čovek je i postio ceo Časni post da bi se pripremio da se pričesti za Vaskrs! Kažu: „Ne sme se na Vaskrs (nedavno sam prvi put čula taj razlog) zato što ćeš toga dana, posle Sv. Pričešća, da mrsiš„ (?!). Kakve to veze ima šta ćeš posle Sv. Pričešća jesti? Posti se pred Pričešće, a ne posle (što ne znači da uzdržanje prestaje u vreme mrsnih dana).

I to što se insistira da se strogo drži sedam dana na vodi pred Sv. Pričešće, to je, po mom mišljenju, više za one ljude koji jedu meso, i koji ne poste sve postove, ni sredu ni petak, pa bar tada da otposte. A za onog koji redovno posti sve postove, i sredu i petak (a monasi i ponedeljak), to je u toku godine oko 200-230 dana. Takav se obično i redovno ispoveda i ima duhovnika, moli se, ide u Crkvu, dakle živi celom dušom sa Gospodom. Kod takvoga insistirati da doda još sedam dana na vodi, ako želi češće da se pričešćuje, mislim da je ipak previše.

Da me pogrešno ne shvatite: nisam ni za drugu krajnost, da se čovek bez pripreme pričesti. To ne!

SREDINA TREZVENjA

Mislim da u Crkvi sada postoje najmanje tri, da kažem, „struje“. Prva je ona koja hoće da se drži prakse poslednja dva veka, bez ikakve želje da dublje istinski prouči Sv. Oce i da shvati potrebu verujućih ljudi za revnosnijim crkvenim životom i bližom zajednicom sa Bogom. Druga struja su oni koji poštuju drevnu vekovnu praksu i uglavnom se je drže, ali iz revnosti po Bogu, od radosti otkrivanja izvornih vrednosti i Svetootačkog nasleđa, od slobode u Bogu; koji sa smirenjem i dubokim poštovanjem obnavljaju ponešto od istinski izvornog vekovnog predanja. Da li čuvaju vekovnu praksu, kako se zahteva u odluci Sabora, oni koji drže onako kako je bilo u toku petnaest-šesnaest vekova, ili oni koji drže kako je bilo poslednjih vekova, u nekim od pomesnih Crkava?

Postoji i treća struja, koja ide u krajnost sa previše slobode i odbacuje istinsko Svetootačko nasleđe, i kod koje suviše bez podviga biva, zbog koje, ustvari, i iz straha od nje, ova prva struja odbacuje svaku promenu onog što je bilo uobičajeno poslednjih 200 godina.

A carska sredina trezvenja je najbolja. Ni okamenjeno, vezano samo za srednjoškolske udžbenike, ni previše slobode odbacivanja podviga i predanja, već istinski, izvorno, duboko proučavanje Pravoslavlja i primenjivanja u praksi onog što je Svetootačko i sa Vaseljenskih sabora, iz ljubavi prema Bogu i Crkvi, i iz radosti prisnije zajednice sa Bogom, u strahu Božjem, sa smirenjem i pokajanjem: „Sa strahom Božjim, vjerom i ljubavlju pristupite!“

U toj prvoj praksi hoće da se posti na vodi i subota i nedelja, ako je pričešćivanje, npr. u ponedeljak, i nema sile da bi takvi razrešili na ulje, a po kanonima Vaseljenskih sabora zabranjeno je da se posti na vodi subotom i nedeljom, sem Velike Subote.

Blagorazumno se blagosilja (po rasuđivanju druge grupe) da ti dani budu na ulju - da se time i dalje posti, da se ne mrsi, a ujedno da se ispoštuje da ne bude post na vodi, saglasno kanonima Crkve.

Što se tiče čitanja molitava svešteničkih naglas na Sv. Liturgiji, i otvorenih dveri, to je jednostavno počelo samo zato što se želi da narod bolje čuje i vidi šta se dešava, da učestvuje svom pažnjom zajedno sa sveštenikom u Liturgiji. To je urađeno iz ljubavi prema ljudima, iz želje da se oni više približe Bogu, da bolje razumeju, da im je veća i budnija pažnja.

A zar na arhijerejskoj Liturgiji nije obavezno da dveri budu otvorene - tu je episkop koji simvoliše Hrista? Pa zar je manja Liturgija kad je sveštenik služi, i zar nije on umesto episkopa, jer episkop ne može u isto vreme da bude na sto mesta? Zato je i nastala ta praksa da sveštenik služi, jer u prvo vreme svi su bili na arhijerejskoj Liturgiji, a kad se broj vernika i bogoslužbenih mesta uvećao, onda se uvela praksa da sveštenici služe sami, bez episkopa. Jeste da je na episkopu punoća blagodati, ali, po sv. Simeonu Novom Bogoslovu, i sveštenik takođe ima veliku blagodat, pa i izuzetne darove (kao što je bilo u njegovom slučaju). Episkop ima punoću darova duha, ali njegova lična blagodat, koja zavisi od njega samog, od svetosti njegovog života, ona varira, zavisno od toga koliko se ostvario kao epsikop i kao hrišćanin. Naravno da on ima episkopsku blagodat i da jedino on može da učestvuje u hirotoniji episkopa, da rukopolaže sveštenike i da obavlja brojna druga činodejstvija za koja je isključivo on vlastan.

GRČKI I RUSKI UTICAJ

Kada sveštenik stekne veliku blagodat, ona, kao oblak duhovni pokriva i ispunjava i prisutne vernike, pa oni mogu sabrano u duhu da prate sve, i sami dublje da ulaze u Svetu tajnu. Dok, kad je manja blagodat na svešteniku, onda je i narod rasejaniji, pa se dešava da prima pomisli i manje bezbedno gleda i sluša tekstove molitava.

Neko zamera nekim vladikama što su bili u Grčkoj, da su „grčki đaci“, kao da je to samo po sebi nešto loše! Pa zar nije istina da su Grci pravoslavni od prvog veka, i direktno od Apostola Pavla primili Hrišćanstvo, dok su Sloveni od tada još devet vekova bili pagani? Da se razumemo: mnogo volim Rusiju i ruske starce, ali zar nisu sve duboke dogmate istine pisali baš Grci, i zar nismo sve to dobili baš preko Grka, pa i Sv. Liturgiju? Zar sv. Atanasije Veliki i sv.tri Jerarha nisu Grci? Pa sv. Maksim Ispovednik, sv. Simeon Novi Bogoslov, sv. Grigorije Palama, i mnogi drugi? Zar nisu odluke prva tri Sveta Vaseljenska sabora doneli uglavnom Grci, zar nisu Grci oformili Simvol vere? Istine radi, ne zaboravljamo da je duhovni otac sv. starca Pajsija Svetogorca bio Rus, da je sv. starac Porfirije Atinski i Kapsokalivitski primio blagodatni dar od starca Dime - Rusa, da je naš sv. starac Tadej takođe od Rusa primio monaško predanje u manastiru Miljkovu...). Dakle, potrebno je da sveobuhvatnost, sabornost, saborno Predanje bude mera svega. Pravljenje nacionalnih partija, favorizovanje jednog naroda na uštrb drugih, nije u duhu Pravoslavlja i sveobuhvatne ljubavi Hristove, a i osuđeno je kao jeres etnofiletizma na Saboru istočnih Patrijaraha 1872. g.

Ako postoje neke novine koje nisu svetootačke, treba ih razlučiti od onog što je svetootačko, i ne odbacivati zbog takvih stvari unapred i sve ono što je iz perspektive zadnjih sto godina novo, a u stvari je staro, saborno vekovno Predanje Crkve. To što nije svetootačko je, na primer, učenje da duša spava posle smrti, da nema mitarstava, i sl. Znači, nešto što je od praznog umovanja ne po Duhu Svetom, to odbaciti, a ono što je istinski nasleđe svetootačko od prvih vekova do danas - to prihvatiti i usvojiti, jer je to na izgradnju Crkve, a ne na rušenje.

Stav da sve mora biti uniformno i po direktivi je, po mom mišljenju, papsko načelo, i nije u duhu Pravoslavlja. Nikada u Pravoslavlju nije sve bilo uniformno, osim dogmata Crkve, jer je u Pravoslavlju sloboda, kreativnost, radost u Duhu Svetome. Šta ti znaš, vladiko, da ne sedi pored tebe na saboru novi sv. Vasilije Veliki, koji ima slobodu, zbog dubine svoje vere i svetosti života, da može i sam pisati u duhu Svetotačkom? Pa, Hrišćanstvo je od prvog veka, sadašnja Liturgija je oformljena u četvrtom veku, a neke stvari su dodavane i kasnije (kao tropar 3. časa). Kako bi bilo kad bi nas sada osudio sv. Jovan Zlatoust što smo dodali nešto što on nije bio napisao?

Ako se plašite unije i rimokatoličkog i protestantskog ekumenizma (i ja sam izričito protiv tih stvari), onda svakako morate imati poverenja u vl. Atanasija (Jevtića) i njegovu teologiju. Iz tekstova koje je napisao izbija sila Duha Svetoga i argumenti istine.

Nisu ni svi Apostoli uzišli na Tavor, već samo trojica koji su bili spremni. Dakle, ne mogu svi da vide punoću slave Božje na ovoj zemlji, nego samo oni koji su spremni.

Zna se da ikonostas, kakav je danas, nije postojao u prva tri-četiri veka. Ta pregrada je stavljena kad je pobožnost počela da slabi, kad je vera postala državna, kad je podvig počeo da se umanjuje, kad su ljudi masovno ulazili u crkvu nespremni. A lično mislim, da kao što su živeli prvi Hrišćani, tako treba da žive i poslednji. I kao što se tada umnožilo zlo, ali se izlila i veća blagodat i veća žeđ za Bogom bila prisutna, (a samim tim i usmerenost ljudi na duhovne stvari, otvorenost da upiju), tako je sada i kod nas, ovih poslednjih Hrišćana, pojačana glad i žeđ za Bogom. Ljudi su sad spremniji da dublje osete Svete Tajne, i da celim bićem učestvuju u službama Božjim.

Oni koji su posle saborske odluke nastavili sa praksom koju su do tada imali, nisu se ogrešili o Saborske odluke, jer je ta praksa zaista vekovnija i drevnija od ovih poslednjih 200 godina. A u odluci nije precizirano o kojoj vekovnoj praksi je reč.

Mislim da svakome treba ostaviti po savesti.

Isključivost, o kojoj se govori, upravo se ispoljava kod onih koji se drže ove novije prakse koja se proglašava za „vekovnu“ i neizmenljivu. Ja jesam protiv nesvetootačkih novina, protiv ekumenizma, protiv svega što nije Pravoslavno, ali ovo u vezi sa bogosluženjem, da li će zavesa biti otvorena i da li će se naglas ili poluglasno čitati molitva, to nije dogmatska ni kanonska stvar. Nisam za bilo kakve novotarije, ali jesam za obnovu Svetootačkog nasleđa.

Zar je to strašno ako se služi Jakovljeva Liturgija, ili Markova? Pa to je pravo bogatstvo. A, eto, tamo je poredak sasvim drugačiji nego u uobičajenim Liturgijama. Zar su one zato manje Liturgije? Zar se na njima isto ne pretvara Duhom Svetim hleb i vino u Telo i Krv Hristovu?

Nije dobro nazivati samovoljom dejstvo Duha Svetoga u nekome ko ima veliku slobodu u Bogu zbog svoje potpune predanosti Bogu i beskompromisne vere i revnosti. Kako bi bilo kad bi sv. Vasilije Veliki nazvao sv. Zlatousta samovoljnim što mu je, skraćivanjem i menjanjem molitava, skkratio službu?

Pod izgovorom jednoobraznosti, jednostranošću lišavati Crkvu bogatstva vere i njene istorije, njenog sabornog Predanja i svedočanstava koja su od Duha Svetog, znači da radimo na tome da forma uguši suštinu."

 

Monahinja Stefanida (Babić)

http://pravoslavlje.spc.rs/broj/977/tekst/carska-sredina-molitvenog-trezvenja/print/lat

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости
Guest свештеник Иван Цветковић

Под литургијском обновом неопходно је подразумевати и катихезацију, тј. увођење у веру. Обнова не значи само говорити људима да се причешћују и држати отворене двери за време Литургије и читати молитве наглас, већ појаснити верном народу смисао свега тога. Појаснити шта значи учествовање на Литургији, појаснити да не постоје слушаоци Литургије већ само учесници. Ово је мукотрпан посао, али ја мислим да је преко неопходан у ово лудо време. На овом путу постоји мноштво препрека, али је главна незнање. Ова препрека уједно  подразумева да људи у свом незнању, руковођени својим жељама одлазе са правог пута. Данас је много њих који су упали  у стање усхићења али не и расуђивања. Ово је неко моје уопштено мишљење, ја се слажем са чувеном синтагмом Георгија Флоровског "Напред ка Оцима", али у правом смислу тих речи.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

Апсолутно се слажем са вама оче. Флоровски је то лепо рекао. Неопатризам. И не само он. Ту су још и други.

Један од већих проблема је та катихезација. Али сматрам да ту нису криви само свештеници који крштавају него сви ми, целокупна заједница, парохија. Јер, све што се дешава у једној парохији тиче се целе заједнице. ТО је данас тешко применити у пракси.

И наравно, избећи сукобе, нове шизме, поделе. Нису нам потребне нове поделе у Цркви већ љубав.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости
Guest свештеник Иван Цветковић

????????? ?? ?????? ?? ???? ???. ????????? ?? ?? ???? ?????. ???????????. ? ?? ???? ??. ?? ?? ??? ? ?????.

????? ?? ????? ???????? ?? ?? ????????????. ??? ??????? ?? ?? ???? ????? ???? ?????????? ???? ????????? ???? ??? ??, ????????? ?????????, ????????. ???, ??? ??? ?? ?????? ? ?????? ???????? ???? ?? ???? ?????????. ?? ?? ????? ????? ????????? ? ??????.

? ???????, ?????? ??????, ???? ?????, ??????. ???? ??? ???????? ???? ?????? ? ????? ??? ?????.

??, ??? ????. ??? ??? ???? ????? ??? ?????????? ?? ???????????. ??????, ??? ?? ??? ??????? ?????? ?????????? ?? ?????? ???????? ???? ? ???? ??????????? ?????? ???? ?? ???? ?????? ??? ??? (??? ?????? ?? ???), ?? ?? ???????? ???? ????? ??????: ??? ?? ?? ??????
Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости

...мислим да је проблем и то што многи противници обнове,то повезују са издајом православља,приближавање католицима,западу,издају косово,и друге теорије завера и небулозе...

Квази духовници су главни промотери таквог размишљања,а  пасионирани љубитељи одлазака у такве "духовне центре",напајају се са тог извора,и бивају оруђе у њиховим рукама...

Зато сад имамо оне немиле сцене прекидања литургије и сл.

Не знам,ствар није уопште наивна,треба имати много стрпљења и смирености,да би се у једном братском дијалогу,могло било шта објаснити и указати на неопходност обнове...

Link to comment
Подели на овим сајтовима

ево ја не знам уопште ништа о томе, и прво питање једно православца кога сам упознао на интернету кроз неки контакт је било: јесам ли ревнитељ или новотарац ... сад схватам питање, али не знам почетак, средину и крај. чему таква подела уопште, па макара и насиљена?

елем, шта је то литургијска обнова, u чему се састоји и чему она уопште ако је све до сад функционисало како треба ?

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Гости
Guest свештеник Иван Цветковић

...?????? ?? ?? ??????? ? ?? ??? ????? ?????????? ??????,?? ???????? ?? ??????? ???????????,???????????? ??????????,??????,?????? ??????,? ????? ??????? ?????? ? ????????...

????? ????????? ?? ?????? ????????? ?????? ??????????,?  ??????????? ???????? ???????? ? ????? "??????? ??????",???????? ?? ?? ??? ??????,? ?????? ????? ? ??????? ??????...

???? ??? ????? ??? ?????? ????? ????????? ????????? ? ??.

?? ????,????? ???? ?????? ??????,????? ????? ????? ???????? ? ??????????,?? ?? ?? ? ?????? ???????? ????????,????? ???? ??? ????????? ? ??????? ?? ??????????? ??????...

?? ?????? ????, ??? ?? ????? ??? ?? ?????. ??? ?? ?? ???? ?????? ???? ???? ???? ???? ?? ?? ?? ??????? ?? ? ???? ?????? ???????? ????????? ?? ???? ????????. ??? ????? ???????? ?????????? ????? ? ????? ????? ? ???? ?? ????? ????? ????? ????? ???????? ? ??????????. ????? ???? ????????????????? ? ?? ????? ? ????? ??????. ?? ???? ?? ???? ?? ?? ????? ????? ?????? ?? ?? ?????? ????????? ? ??????? ? ?????????? ???? ???? ?? ?? ????????? ? ?????? ?? ?? ??????? ? ????????????? ?? ???????, ???? ????????????.

Link to comment
Подели на овим сајтовима

  • Чланови који сада читају   0 чланова

    • Нема регистрованих чланова који гледају ову страницу
×
×
  • Креирај ново...